Sada sledi, po meni najbolji kralj Srbije ikada, Petar I Karadjordjevic...
Rodjen je 1844 kao peto dete kneza Aleksandra i knjeginje Perside...Kao mali, skolovao se u Beogradu i tu zavrsio osnovnu skolu, kasnije je nastavio skolovanje u Zenevi, zatim u pariski Kolez Sen Barb a 1862 upisuje veliku vojnu akademiju Sen Sir i zavrsava je 1864...Posle toga je poceo da se bavi fotografijom i slikarstvom...Posle ubistva kneza Mihajla 1868, uzi krug politicara blizak dinastiji Obrenovic oduzima sve posede Karadjordjevicima i proteruje ih iz zemlje...Petar je bio ogorcen tim postupkom. Pridruzio se francuskoj legiji stranaca i ucetsvovao u ratu protiv Nemacke , ucestovao je u brojin borbama i odlikovan je ordenom legije casti, 1975 ucestvovao je u hercegovackoj buni i borio se pod drugim imenom...1883 preselio se na Cetijne i ozenio se knjeginjom Zorkom, cerkom kneza Nikole...Zbog ekonomske situacije, morao je da proda kucu u Parizu a 1900 je stupio u kontakt sa kraljem Aleksandrom radi dogovora da se porodici Karadjordjevic vrati sva imovina i dozvoli povratak u Srbiju, medjutim, sve je bilo neuspesno...Imao je petoro dece: Jelenu, Milenu (umrla na rodjenju), Djordja, Aleksandra i Andriju (umro na rodjenju). Posle majskog prevrata, dolazi na presto Srbije, pre krunisanja, obavio je pricesce i rekao svom svesteniku da nema nikakve veze sa ubistvom kralja Aleksandra i drzavnim udarom. Po dolasku na presto, cekao ga je strasan posao, trbeao je da ekonomiju podigne na noge, smiri unutrasnje razmirice, vrati dugove i oslobodi teritorije koje su i dalje bile pod turskom vlascu...Slag na tortu dodala je Austro-Ugarska izrazavajuci mrznju prema Srbiji i kajanje sto joj je pomogla 1878...Zabranila je Srbiji trgovinu i postrojila trupe i brodove duz Dunava...Poceo je carinski rat u kojem je Srbija pobedila. Austrougari su ga nazvali svinjskim ratom, po glavnom trzisnom proizvodu Srbije. 1911, poceli su pregovori sa okolnim drzavama a 1912, sklopljen je Balkansi savez u koji je ulazila Srbija, Crna Gora, Grcka i Bugarska...Poslali smo ultimatum Turcima ali oni na njega nisu odgovorili pa su nestrpljivi crnogorci presli granicu i objavili rat Turskoj, odmah smo joj se pridruzili a zatim je u rat usla Grca pa Bugarska. 54 procenata vojske cinila je Srbija dok su Crna Gora, Grcka i Bugarska zajedno cinile 56 procenata. Nezadrzivo smo napredovali prema jugu i u bici kod Kumanova smo totalno pogazili tursku vojsku koja se dala u bekstvo, njene ostatke smo stigli kod Bitolja i tu ih vecinu porobili...Ratni plen je bio ogroman kao i broj zarobljenika...Srpska vojska je dosla do albanske obla i pomogla crnogorcima da osvoje Skadar dok je cela jedna armija zajedno sa artiljerijom otisla pred Jedrene da pomogne bugarima...Da jednostavno kazem, **bali smo im majku. I onda je usledilo ono sto se nama uvek desava, Austrougarska je pod pretnjom objave rata uklonila srpsku vojsku sa obale albanije i stvorila nezavisnu drzavu Albaniju. Mi smo zahtevali od bugara da predaju vecinu makedonije jer smo dosta izgubili pri stvaranju Albanije pa su izmedju nas i njih izbile prepirke. Austrougarska koristi svadju i nagovara Bugarsku da objavi rat Srbiji, pocinje Drugi Balkanski rat gde Bugarskoj cak i turci objavljuju rat. Mir je sklopljen 1913 na veliku stetu Bugarske. Petra su mnogi zvali "Petar Oslobodilac" ili jednostavno "Cika Pera". Ni godinu dana se posteno nismo odmorili kad austrougari postizu svoj dugogodisnji cilj i objavljaju rat Srbiji, Evropa se uzburkala i maksimalno zatekla tanke odnose odredjenih drzava, pocinje Prvi Svetski rat gde nasa vojska posle pobede na Ceru i Kolubari biva primorana na povlacejne preko Albanije. Uspeva da se oporavi i zajedno sa ostacima francuske, engleske i australijske vojske probija solunski front na Dobrom Polju i totalno oslobadja Srbiju (mogao bih da pisem o Prvom Svetskom ratu do sutra ali ipak je ovo numizmatika, koga nesto posebno zanima a ne moze da nadje na netu neka me kontaktira)...Petar je umro 1921 sahranjen na Oplencu, nasledio ga je mladji sin Aleksandar (Djordje se odrekao prestola 1909).
Kovao je kovanice u apoenima (nabrojacu vece) od: 50 para, 1 dinar, 2 dinara, 5 dinara (1904); 50 para, 1 dinara, 2 dinara (1912); 50 para, 1 dinar, 2 dinara (1915-sa graverom i bez njega)
-50 para (1904), cena 0,5-3 evra
-1 dinar (1904), cena 3-5 evra
-2 dinara (1904), cena 8-12 evra
-5 dinara (1904), cena 25-60 evra (ovakvo stanje mnogo mnogo vise)
-------------------------------------
-50 para (1912), cena 0,5-2, 5 evra
-1 dinar (1912), cena 3-5 evra
-2 dinara (1912), cena 5-10 evra
-------------------------------------
-50 para (1915), cena 0,5-3 evra ; bez gravera 3-6 evra
-1 dinar (1915), cena 2-5 evra ; bez gravera 7-12 evra
-2 dinara (1915), cena 6-11 evra ; bez gravera 20-35 evra
Eto, manje apoene nisam ni nabrajao niti stavljao njihove slike...Vecini je vrednost mala a posao bi mi bio duplo veci da sam ih stavlja, pogotovo sto radim sam, pisem tekst sam, i izvinjavam se ako sam u necemu pogresio, sve je iz glave...
Da li ima dobrovoljaca da urade Aleksadnra Karadjordjevica ?