А да мало учимо од Грка?

МАЧАК

Buduća legenda
Poruka
25.542
У Србији са народом и радницима, власт ради шта хоће.
У Г рчкој, кад отпусте пет радника, пет милиона изађе на улицу.
Грчка влада за рад очувања статуса у ЕУ, хоће да народ стегне каиш...
А Г рчки народ је одговорио на следећи начин.


http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2010&mm=03&dd=04&nav_category=167&nav_id=415481
Grčka: Zauzeta zgrada Ministarstva
Beograd, Atina -- Aktivisti sindikata Front za sindikalnu borbu zauzeli su Ministarstvo finansija protiveći se merama štednje koje je najavila vlada, saopštila je policija.

Rasplamsavaju se sindikalni protesti u Grčkoj. Dan pošto je usvojen novi paket mera štednje, aktivisti Fonda za sindikalnu borbu, u znak protesta zauzeli su Ministarstvo finansija. S druge strane, političari su optimistični i veruju da će novi vladin program omogućiti smanjenje ogromnog državnog duga.
Oko 300 sindikalnih aktivista uspelo je da uđe u Ministarstvo dok je u zgradi bio samo jedan čuvar.

Oni su izašli na terasu gde su razvili natpis sa rečima: "Pobunite se, ove mere ne treba da budu usvojene".

Sindikalci su pozvali sve nezadovoljne građane da se u 6 uveče okupe na trgu Sintagma u centru Atine i time spreče da i parlament usvoji vladin predlog stezanja kaiša.

"Ulazak u zgradu Ministarstva finansija ima simboličan karakter, time želimo da ojačamo duh radnika pre današnjih velikih protesta i sutrašnjeg generalnog štrajka u 10", kaže učesnik protesta, Tanasis Kokos.

Danas su i zaposleni u “Olimpik erlajnzu“ blokirali glavnu zgradu svoje firme, u koju ne puštaju zaposlene. U okolnim ulicama saobraćaj je blokiran.

Krizu u Grčkoj na svojoj koži sve više osećaju obični građani. Trgovci kažu da prodaju robu ali da ne dobijaju keš. Svojim mušterijama dozvoljavaju odloženo plaćanje.

I dok su građani nezadovoljni povećanjem poreza i zamrzavanjem plata, predstavnici vlasti veruju u uspeh novih mera štednje.

Zamenik ministra spoljnih poslova Dimitris Drucas je ocenio da će taj program omogućiti planirano smanjenje duga za ovu godinu.

Evropska unija od vlade u Atini zahtevala je rigorozan program štednje i reformi da bi se smanjio budžetski deficit od 12,7 odsto - tri puta veći od limita Unije - i dug od oko 300 milijardi dolara.

U međuvremenu, iz Evrope stižu neobični poredlozi za rešenje grčke krize. Neki političari iz nemačke vladajuće koalicije predlažu da grčka vlada počne da prodaje državnu imovinu ali i svoja nenastanjena ostrva kojih ima preko 2 hiljade.

A Nana Muskuri, poznata grčka pevačica, koja je rođena na Kritu, i tokom četiri godina bila i grčki poslanik u Evropskom parlamentu, odriče se svoje penzije u korist države zbog teške ekonomske krize kroz koju prolazi.
 
daj prvo da kod nas bude 14 plata godisnje,razne privilegije pa cemo se buniti,totalno ludilo kod grka,pa ni najbogatije zemlje(norveska,finska,nemacka) nemaju 14 plata godisnje,prosecan grcki penzioner ima 50 godina(najmladji u evropi),nemoze vecno da se zivi od nerada,kad tad dodje do naplate gresaka:(
 
A sto da ucite, kako se ide u duznicko ropstvo? :lol: Vasa rezervna braca Grci su gotovi. Pod djonom su i nece se brzo izvuci.

Sto se tice zauzimanja vladinih zgrada, Grci mogu uciti od vas.

ma da. ali grcima fale narodni generali koji bi prvi sa bakljom pripalili zgradu parlamenta.
mozda da im ponudimo par nasih veterana iz oktobarske revolucije...............odlicno govore americki.......pardon engleski.
 
daj prvo da kod nas bude 14 plata godisnje,razne privilegije pa cemo se buniti,totalno ludilo kod grka,pa ni najbogatije zemlje(norveska,finska,nemacka) nemaju 14 plata godisnje,prosecan grcki penzioner ima 50 godina(najmladji u evropi),nemoze vecno da se zivi od nerada,kad tad dodje do naplate gresaka:(

To vazi za drzavni sektor ali ne i za privatni,drzavni sluzbenici su zasticeni kao beli medvedi imaju bolje osiguranje idu ranije u penziju,malo rade i procentualno ih ima mnogo.
 
A sto da ucite, kako se ide u duznicko ropstvo? :lol: Vasa rezervna braca Grci su gotovi. Pod djonom su i nece se brzo izvuci.

Sto se tice zauzimanja vladinih zgrada, Grci mogu uciti od vas.

А ви сте своје дугове санирали???
Грци барем имају своја острва која ако оће, могу да продају!!! Ви сте своја распродали!!!

U TRAVNJU
Vanjski dug Hrvatske skoro 40 milijardi eura

Hrvatski je bruto inozemni dug krajem travnja ove godine iznosio 39,83 milijardi eura, a više od polovice toga duga, ili oko 20,5 milijardi eura, odnosilo se na dug ostalih domaćih sektora, uglavnom trgovačkih društava i nebankarskih financijskih institucija, uključujući HBOR, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.
Tijekom prva četiri mjeseca ove godine bruto inozemni dug Hrvatske povećao se za 434 milijuna eura što je, napominju analitičari središnje banke u najnovijem Biltenu HNB-a, znatno manje nego u istom razdoblju prošle godine (1,7 milijardi eura).

Iz HNB-a napominju i kako je četvrtina prirasta vanjskog duga u prva četiri mjeseca posljedica međuvalutnih promjena (prije svega aprecijacije američkog dolara prema euru), dok se ostatak može pripisati poduzećima i bankama, kod kojih je, unatoč otežanom pristupu i nepovoljnim uvjetima financiranja na inozemnom tržištu, poraslo neto korištenje inozemnog duga.

Za razliku od njih, središnja je država u tom razdoblju otplatila znatan iznos svojih inozemnih obveza, i to upotrebom domaćih izvora sredstava, naglašavaju analitičari HNB-a.

Krajem travnja inozemni dug države iznosio je 3,58 milijardi eura i u odnosu na kraj prošle godine smanjen je za oko 600 milijuna eura, odnosno za 14,5 posto, najviše zahvaljujući otplati 500 milijuna eura vrijedne euroobveznice izdane 2002.

Tako je i udio države u ukupnom vanjskom dugu krajem travnja bio nešto ispod 9 posto, dok je krajem prošle godine taj udio bio 10,6 posto.

Poslovne su banke tijekom prva četiri mjeseca ove godine svoj dug prema inozemstvu povećale za nešto manje od 300 milijuna eura, ili nešto manje od 3 posto.

Ukupni je vanjski dug banaka krajem travnja iznosio 10,35 milijardi eura, što čini nešto više od četvrtine, ili 26 posto ukupnoga inozemnog duga.

Najviše su svoj inozemni dug povećali ostali domaći sektori, za 443 milijuna eura. Veći dio tog prirasta, kako se navodi u Biltenu, generirala su privatna te javna i mješovita trgovačka društva, a u nešto manjoj mjeri i HBOR, dok su druge nebankarske financijske institucije (većinom društva za lizing) smanjile svoje inozemne obveze.

Stanje duga na osnovi izravnih ulaganja povećalo se tijekom prva četiri mjeseca 2009. za 300 milijuna eura, od čega se tek manji dio odnosio na hibridne i podređene instrumente banaka, dok je većinu prirasta generiralo zaduživanje poduzeća kod vlasnički povezanih tvrtki u inozemstvu.

Po podacima HNB-a, vanjski dug ostalih sektora krajem travnja iznosio je 20,49 milijardi eura, što je u ukupnom vanjskom dugu udio od 51,4 posto, a dug po osnovi izravnih ulaganja 5,4 milijarde eura, što je udio od 13,5 posto. Tako je dug ostalih domaćih sektora, uključujući dug na osnovi izravnih ulaganja, na kraju travnja dosegnuo 25,9 milijardi eura, što je 65 posto ukupnoga inozemnog duga, napominju analitičari središnje banke.

Statistika HNB-a pokazuje da je hrvatski vanjski dug, koji je krajem prošle godine iznosio 39,39 milijardi eura, u siječnju porastao na 39,98 milijardi eura, da bi dva mjeseca za redom padao, u veljači na 39,24 milijarde, u ožujku na 39,15 milijardi eura, a u travnju je ponovno porastao i iznosio 39,83 milijarde eura.

http://www.tportal.hr/biznis/novaciulaganje/30250/Vanjski-dug-Hrvatske-skoro-40-milijardi-eura.html


Bruto inostrani dug Hrvatske krajem septembra 42,8 milijardi evra
Objavljeno u kategoriji:* FINANSIJE dana 07.01.2010 Pregleda 116 puta, 1 danas

hrvatska narodna bankaZAGREB, Hrvatski bruto inostrani dug krajem septembra prošle godine iznosio je 42,76 milijardi evra i tokom 2009. povećan je za 3,4 milijarde evra, pokazuju zadnji podaci Hrvatske narodne banke.
Tom su povećanju najviše doprinijela zaduživanja s osnove izravnih ulaganja i zaduživanja preduzeća. Tako je ukupni vanjski dug ostalih domaćih sektora (uglavnom trgovačkih društava) krajem septembra prošle godine iznosio 21,4 milijarde evra, što je povećanje za gotovo 1,4 milijarde evra u odnosu na kraj 2008. godine. Udio ostalih domaćih sektora u ukupnom hrvatskom bruto inostranom dugu na kraju septembra prošle godine iznosio je 50,1 odsto.

Tokom prvih devet mjeseci 2009. inostrani je dug s osnove izravnih ulaganja povećan za 1,9 milijardi evra te je krajem septembra 2009. iznosio nešto više od 7 milijardi evra s udjelom u ukupnom vanjskom zaduženju zemlje od 16,4 odsto.

Banke su svoj inostrani dug tokom prvih devet mjeseci prošle godine povećale za 143 miliona evra, na ukupno 10,2 milijarde evra krajem septembra prošle godine. Udio banaka u ukupnom ino dugu iznosio je 23,8 odsto.

Država je tokom prvih devet mjeseci 2009. u odnosu na kraj 2008. godine smanjila svoj vanjski dug za oko 60 miliona evra. Inostrani dug države tako je na kraju septembra iznosio 4,1 milijardu evra, sa udjelom od 9,6 odsto u ukupnom hrvatskom bruto inostranom dugu. Hina/pd

http://www.capital.ba/bruto-inostrani-dug-hrvatske-krajem-septembra-428-milijardi-evra/

...
 
Ко нам овдје држи слово о дужничком ропству браће Грка???
Имамо ми и "браћу" која пливају у много дубљим дужничким г.внима од Грка!!!

Ево како је то било у комшилуку прије само непуних 5 година:

POLITICAL REPORT
2005-06-07
Šokantno otkriće MMF-a: Hrvatski dug iznosi 82,5 posto BDP-a

Predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda, koji su odnedavno u Zagrebu, susreli su se prije nekoliko dana s premijerom Ivom Sanaderom i ministrom financija Ivanom Šukerom i izrazili zabrinutost financijskim trendovima u Hrvatskoj, rekao je za Nacional stručnjak blizak Vladi. Prema njegovim riječima, MMF-ova misija – koja je došla radi redovite kontrole provedbe stand-by aranžmana – uočila je niz problema u državnim financijama i upozorila Sanadera i Šukera da hitno srede situaciju.

"Hrvatska je postala prezadužena država i ako ne zaustavi zaduživanje, mogli bismo doživjeti sudbinu Argentine ili Brazila. Premda stručnjaci Monetarnog fonda iz Hrvatske odlaze za nekoliko dana i još uvijek nisu dovršili nadzor, dosadašnja njihova saznanja odaju nekoliko razloga za duboku zabrinutost", smatra Nacionalov izvor.

U Vladi i Hrvatskoj narodnoj banci očekuju da će MMF zatražiti potpisivanje novog stand-by aranžmana, ali i radikalnu reformu zdravstvenog sustava, prekid povećanja mirovina i smanjenje socijalnih prava ugroženim društvenim skupinama. Ali najvažnije će biti pronaći način kako se prestati zaduživati.

MMF-ovi eksperti zabrinuto su primili vijest o daljnjem rastu vanjskog duga koji službeno iznosi 23,3 milijarde eura ili 82,5 posto bruto društvenog proizvoda. Stvarna situacija još je lošija jer, kada se pribroje kratkoročna zaduživanja, Hrvatska danas duguje 25,7 milijardi eura i postala je prezadužena zemlja. Opasnost daljnjeg zaduživanja jedini je shvatio guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski koji je povećao depozite za hrvatske banke. Na taj način HNB ih je pokušao destimulirati u dosadašnjoj praksi posuđivanja novca u inozemstvu, što se i postiglo, ali time je smanjen i protok kapitala kojim se financira hrvatsko gospodarstvo. Rohatinski i HNB nisu izazvali samo komercijalne banke nego i Ivana Šukera koji ga je otvoreno napao. S druge strane, eksperti MMF-a interno su podržali politiku Hrvatske narodne banke, čak i u razgovoru s najvišim državnim dužnosnicima, jer smatraju kako bi ovolika zaduženosti uskoro mogla izazvati goleme probleme u gospodarstvu.

Dodatni je razlog za zabrinutost deficit platne bilance koji iznosi 4,5 posto, makar se Vlada obvezala da neće premašiti 3,7 posto. Premda neimenovani Vladini izvori ovih dana pokušavaju umanjiti štetu i tvrde kako MMF prihvaća deficit od 4,2 posto, potpuno je očito da Sanaderov kabinet nije u stanju ispuniti preuzete obaveze.

Međunarodni monetarni fond zahtijeva od Hrvatske i racionalizaciju zdravstvenog sustava koji troši golema sredstva. Za zdravstvo se godišnje troši oko 14 milijardi kuna, odnosno oko 9 posto državnog proračuna i MMF inzistira na bitnom smanjenju troškova. Takav je stav razumljiv jer većina tranzicijskih država kao što su Češka, Mađarska, Poljska ili Bugarska na zdravstvo troši između 5 i 7 posto proračuna, tako da će i ministri Neven Ljubičić i Ivan Šuker morati pronaći način kako uštedjeti nekoliko milijardi kuna. Iz inozemnih financijskih krugova poručeno je da mogu birati hoće li racionalizaciju ostvariti otpuštanjem dijela od čak 60.000 zaposlenih u zdravstvu, uvođenjem participacija za sve građane ili zatvaranjem županijskih bolnica. Upućeni tvrde da u Ministarstvu zdravstva već mjesecima cirkulira pisani prijedlog Svjetske banke u kojem se zagovara zatvaranje najmanje četiriju općih bolnica u kontinentalnom dijelu Hrvatske, od njih ukupno trinaest.

MMF je podržao politiku HNB-a i Željka Rohatinskog koji je povećao depozite na banke, zbog čega ga je otvoreno napao ministar Šuker
Ako Sanader odgodi Zakon o povratu mirovina, na što se obvezao prema stand-byu, HSU će uskratiti podršku Vladi

Dodatni su problem umirovljenici koji preko Sanaderovih koalicijskih partnera iz HSU i dalje traže usklađivanje rasta mirovina i plaća. Već sad u Hrvatskoj se troše prevelika sredstva za umirovljenike i Sanader nije spreman dalje popuštati pred HSU-om. Očekuje se da će premijer uskoro i službeno zatražiti dvogodišnju odgodu Zakona o povratu mirovina, čija bi realizacija trebala početi tek na ljeto 2007. Na to se obvezao i prema stand-byu koji u 24. točki propisuje smanjenje troškova za mirovine. Odluči li se Sanader na tvakav radikalan potez, Hrvatska stranka umirovljenika definitivno će uskratiti potporu HDZ-ovoj vladi, rekao je za Nacional jedan od vodećih članova HSU-a. Tih nekoliko penzionerskih zastupnika drži Sanadera i ako prijeđu u oporbu, Hrvatska će imati manjinsku vladu. To prije što je ovih dana Anto Đapić definitivno odlučio da Hrvatska stranka prava neće na državnoj razini koalirati s HDZ-om. Haespeovci su iznimno zadovoljni rezultatima lokalnih izbora na kojima su se afirmirali kao treća stranka po snazi i unutar vodstva dogovoreno je da se ne ulazi u koalicije koje bi spašavale Vladu. Smatraju da bi na prijevremenim izborima dodatno profitirali i s 15-tak zastupnika morali biti uključeni u izvršnu vlast. Bez Đapićeve potpore u parlamentu, Sanader će se pri izglasavanju državnog proračuna za 2006. naći u nemogućem položaju. Na svojoj strani imat će manje od polovice zastupnika, a kako je upitno i hoće li do kraja godine početi pregovori s Europskom unijom, čak i nemotivirana opozicija bit će primorana pokušati izglasati nepovjerenje Vladi. Trenutačno ni jedna stranka ne podupire zahtjeve umirovljenika, no kad se bude glasovalo o proračunu – a to će koincidirati s dvogodišnjicom mandata koji zastupnicima osigurava pravo na povlaštene mirovine – opstanak Vlade bit će vrlo neizvjestan. Isto su za Nacional potvrdili dvojica visokorangiranih suradnika Ivice Račana, koji su uvjereni da njihov šef nije postigao prešutni sporazum sa Sanaderom po kojem bi se Vladi omogućilo odrađivanje cjelokupnog mandata. "Vjerujem kako će pregovori s EU početi do kraja godine, ali to nema nikakve veze s našim odnosom prema Vladi. Ako se nastave sadašnji loši trendovi u gospodarstvu, a nitko ne vidi da ih Vlada može izmijeniti, uskoro bi se mogli stvoriti uvjeti za raspisivanje izbora", vjeruju u SDP-u.

Izvori bliski Vladi tvrde da će Sanader i Šuker pokušati spasiti situaciju brzom privatizacijom Ine, HEP-a, Croatia osiguranja i ostalih tvrtki u kojima država ima udjele. Na jesen se očekuje i promjena Zakona o Ini, poslije čega će još 15 posto dionica biti prodano mađarskom MOL-u. Time će se zakrpati gubici u proračunu, ali tek nakratko.

Postoje ozbiljne naznake da će i iz Bruxellesa uskoro uslijediti zahtjev Hrvatskoj za sklapanje novog stand-bya ili barem prestanak inozemnog zaduživanja. Premda iz EU poručuju kako je izručenje Ante Gotovine jedini uvjet za početak pregovora, tamošnji izvori sve češće navode kao otegotnu okolnost loše ekonomske trendove. Kako će se o Hrvatskoj i datumu pregovora raspravljati tek na jesen, dosad su iz Bruxellesa dolazila tek neformalna upozorenja, ali za tri mjeseca ona bi se mogla pojaviti i u pisanoj formi. Međunarodni monetarni fond i Europska unija znatno će utjecati na sudbinu Sanaderove vlade.


Zastrašujući rast duga

Vlada Ivice Račana snosi veliku odgovornost za sadašnji vanjski dug. Od siječnja 2000. do prosinca 2003. kad je predao vlast Sanaderu, Račan je hrvatski dug povećao s 11,9 na 22,5 milijardi eura. U pokušaju kupovanja socijalnog mira prije izbora, u samo 60 dana koalicijska vlada podigla je kredite od 2,4 milijarde dolara.
Trend je nastavljen i pod Sanaderovim kabinetom, tako da cjelokupni dug sada iznosi 25,7 milijardi eura.

http://www.nacional.hr/clanak/18657/sokantno-otkrice-mmf-a-hrvatski-dug-iznosi-825-posto-bdp-a

Грци су мала дјечица у односу на комшије!!!
 
EU nije samoposluga za Grčku
Grčka je predugo živela na kredit. Sada je igra završena. Zašto bi EU platila ceh za lošu privrednu situaciju za koju su najvećim delom krivi sami Grci, pišu nemački listovi.
Grčka je suviše dugo živela preko mogućnosti – na kredit, naravno. Sada je igra završena. Ne vidi se zašto bi EU platila ceh za lošu privrednu situaciju za koju su najvećim delom krivi sami Grci. Pomoć - da, ali nikakav blanko ček. Evropska unija nije samoposluga u kojoj bi mogao da se podiže novac bez ikakvih obaveza. Onaj ko to nije shvatio nema šta da traži u evropskom klubu.“


http://www.dw-world.de/dw/article/0,,5317081,00.html?maca=ser-TB_ser_b92_v2-4739-xml-mrss

Sada je Grcima jasno da u ''lazi su kratke noge''....
 
У Србији са народом и радницима, власт ради шта хоће.
У Г рчкој, кад отпусте пет радника, пет милиона изађе на улицу.
Грчка влада за рад очувања статуса у ЕУ, хоће да народ стегне каиш...
А Г рчки народ је одговорио на следећи начин.


http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2010&mm=03&dd=04&nav_category=167&nav_id=415481
Grčka: Zauzeta zgrada Ministarstva
Beograd, Atina -- Aktivisti sindikata Front za sindikalnu borbu zauzeli su Ministarstvo finansija protiveći se merama štednje koje je najavila vlada, saopštila je policija.

Rasplamsavaju se sindikalni protesti u Grčkoj. Dan pošto je usvojen novi paket mera štednje, aktivisti Fonda za sindikalnu borbu, u znak protesta zauzeli su Ministarstvo finansija. S druge strane, političari su optimistični i veruju da će novi vladin program omogućiti smanjenje ogromnog državnog duga.
Oko 300 sindikalnih aktivista uspelo je da uđe u Ministarstvo dok je u zgradi bio samo jedan čuvar.

Oni su izašli na terasu gde su razvili natpis sa rečima: "Pobunite se, ove mere ne treba da budu usvojene".

Sindikalci su pozvali sve nezadovoljne građane da se u 6 uveče okupe na trgu Sintagma u centru Atine i time spreče da i parlament usvoji vladin predlog stezanja kaiša.

"Ulazak u zgradu Ministarstva finansija ima simboličan karakter, time želimo da ojačamo duh radnika pre današnjih velikih protesta i sutrašnjeg generalnog štrajka u 10", kaže učesnik protesta, Tanasis Kokos.

Danas su i zaposleni u “Olimpik erlajnzu“ blokirali glavnu zgradu svoje firme, u koju ne puštaju zaposlene. U okolnim ulicama saobraćaj je blokiran.

Krizu u Grčkoj na svojoj koži sve više osećaju obični građani. Trgovci kažu da prodaju robu ali da ne dobijaju keš. Svojim mušterijama dozvoljavaju odloženo plaćanje.

I dok su građani nezadovoljni povećanjem poreza i zamrzavanjem plata, predstavnici vlasti veruju u uspeh novih mera štednje.

Zamenik ministra spoljnih poslova Dimitris Drucas je ocenio da će taj program omogućiti planirano smanjenje duga za ovu godinu.

Evropska unija od vlade u Atini zahtevala je rigorozan program štednje i reformi da bi se smanjio budžetski deficit od 12,7 odsto - tri puta veći od limita Unije - i dug od oko 300 milijardi dolara.

U međuvremenu, iz Evrope stižu neobični poredlozi za rešenje grčke krize. Neki političari iz nemačke vladajuće koalicije predlažu da grčka vlada počne da prodaje državnu imovinu ali i svoja nenastanjena ostrva kojih ima preko 2 hiljade.

A Nana Muskuri, poznata grčka pevačica, koja je rođena na Kritu, i tokom četiri godina bila i grčki poslanik u Evropskom parlamentu, odriče se svoje penzije u korist države zbog teške ekonomske krize kroz koju prolazi.

То браћо Грци, змију треба право у главу.

Доле са банакарима и комесарском ЕУ мафијом.

Нека враћа дуг онај ко га је дизо, а не народ који од тога није видео ни пишљивог цента.
 
E,a čemu crnogorci gotovani da se jadni,nadaju...leba neće imati da jedu...
Гуташ ТВ пропаганду.

Исти сценарио је и када наше обесправљене раднике, полиција растерује. Никако да схватите да је сиротиња свугде у истим ... невољама.

Са банкарима у затвор!
 
А ви сте своје дугове санирали???
Грци барем имају своја острва која ако оће, могу да продају!!! Ви сте своја распродали!!!

U Hrvatskoj su davno uvedene mjere stednje kojima se Grci (koji su u daleko vecim gownima od Hrvatske) jos uvijek ogorceno opiru. :kafa:

Znas, prije par dana gledam nekog reportera na atinskoj trznici, pridje nekom trgovcu i otpocne razgovor sa njim. Trgovac govori engleski, malo teze i sa pogresnim naglaskom, ali govori. Lik je kivan do neba - ali ne na Europu, Njemacku, etc., nego na svoju drzavu. Pa kaze otprilike nesto kao "u zadnjih 10-tak godina, od EU smo dobili nepovratno 10 milijardi eura i nije se desilo apsolutno nista, kao da se baca u rupu bez dna, sad ponovo trazimo pomoc od njih, kako da nam pomognu? Da nam daju jos 10 milijardi? Pa bili bi najvece budale kad bi to ucinili!"

To je otprilike i sustina - grcki sistem se kompletan mora preurediti da bi stvari dosle na svoje, inace nista od svega.
 
У Србији са народом и радницима, власт ради шта хоће.
У Г рчкој, кад отпусте пет радника, пет милиона изађе на улицу.
Грчка влада за рад очувања статуса у ЕУ, хоће да народ стегне каиш...
А Г рчки народ је одговорио на следећи начин.


http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2010&mm=03&dd=04&nav_category=167&nav_id=415481
Grčka: Zauzeta zgrada Ministarstva
Beograd, Atina -- Aktivisti sindikata Front za sindikalnu borbu zauzeli su Ministarstvo finansija protiveći se merama štednje koje je najavila vlada, saopštila je policija.

Rasplamsavaju se sindikalni protesti u Grčkoj. Dan pošto je usvojen novi paket mera štednje, aktivisti Fonda za sindikalnu borbu, u znak protesta zauzeli su Ministarstvo finansija. S druge strane, političari su optimistični i veruju da će novi vladin program omogućiti smanjenje ogromnog državnog duga.
Oko 300 sindikalnih aktivista uspelo je da uđe u Ministarstvo dok je u zgradi bio samo jedan čuvar.

Oni su izašli na terasu gde su razvili natpis sa rečima: "Pobunite se, ove mere ne treba da budu usvojene".

Sindikalci su pozvali sve nezadovoljne građane da se u 6 uveče okupe na trgu Sintagma u centru Atine i time spreče da i parlament usvoji vladin predlog stezanja kaiša.

"Ulazak u zgradu Ministarstva finansija ima simboličan karakter, time želimo da ojačamo duh radnika pre današnjih velikih protesta i sutrašnjeg generalnog štrajka u 10", kaže učesnik protesta, Tanasis Kokos.

Danas su i zaposleni u “Olimpik erlajnzu“ blokirali glavnu zgradu svoje firme, u koju ne puštaju zaposlene. U okolnim ulicama saobraćaj je blokiran.

Krizu u Grčkoj na svojoj koži sve više osećaju obični građani. Trgovci kažu da prodaju robu ali da ne dobijaju keš. Svojim mušterijama dozvoljavaju odloženo plaćanje.

I dok su građani nezadovoljni povećanjem poreza i zamrzavanjem plata, predstavnici vlasti veruju u uspeh novih mera štednje.

Zamenik ministra spoljnih poslova Dimitris Drucas je ocenio da će taj program omogućiti planirano smanjenje duga za ovu godinu.

Evropska unija od vlade u Atini zahtevala je rigorozan program štednje i reformi da bi se smanjio budžetski deficit od 12,7 odsto - tri puta veći od limita Unije - i dug od oko 300 milijardi dolara.

U međuvremenu, iz Evrope stižu neobični poredlozi za rešenje grčke krize. Neki političari iz nemačke vladajuće koalicije predlažu da grčka vlada počne da prodaje državnu imovinu ali i svoja nenastanjena ostrva kojih ima preko 2 hiljade.

A Nana Muskuri, poznata grčka pevačica, koja je rođena na Kritu, i tokom četiri godina bila i grčki poslanik u Evropskom parlamentu, odriče se svoje penzije u korist države zbog teške ekonomske krize kroz koju prolazi.

А може и од Литванаца...:per:
 
http://www.politika.rs/rubrike/vesti-dana/U-Grchkoj-obustavljen-rad-shkola-bolnica.sr.html
У Грчкој обустављен рад школа, болница...
АТИНА – Због масовних протеста радника незадовољних владиним програмом штедње у Грчкој је данас обустављен рад школа, болница и јавног саобраћаја, јављају агенције.
Државне школе су потпуно затворене, болнице раде са минимумом особља за хитне случајеве, јавни превоз је заустављен а контролори летења су најавили прекид рада између 10 и 14 часова због чега је отказан низ летова.
У Атини и другим грчким градовима планиране су нове демонстрације против владиних мера штедње.
„Водићемо дуготрајну и ефикасну борбу против нових мера које су једностране и социјално неправедне” најавио је Јанис Панагопулос, лидер највећег грчког синдиката (ГСЕЕ).
Радници протестују због владиног програма штедње којим су предвиђена повећања пореза и смањења плата у јавном сектору за 8 процента.
У међуврмену, грчки премијер Јоргос Папандреу отпутовао је данас на састанак са европским лидерима у Луксембургу како би добио конкретну помоћ за излазак из кризе.
 

Back
Top