TI ČUDESNI INSEKTI

Poruka
51.038
Insekti su najbrojnija i najuspešnija stvorenja na planeti (u smislu sposobnosti preživljavanja i adaptiranja na životne uslove). Čine više od polovine broja svih ostalih životinjskih vrsta, a postoji – kako tvrde entomolozi - još barem 4 miliona vrsta insekata koje tek treba identifikovati i imenovati. Slikovito rečeno, po glavi čoveka ima oko 200 miliona insekata.
Pa ipak, i o poznatim vrstama običan svet malo zna. Koren nekih fobija (arahnofobija, entomofobija) leži u nepoznavanju, odnosno strahu od nepoznatog.
Većina insekata je bezopasna, a korist je višestruka: med, svila, ulja koja se primenjuju u prirodnoj medicini … a u nekim kulturama insekte (svakavce, cvrčke, pauke, larve buba) ljudi koriste kao hranu. Insekti su takođe od velike pomoći u nauci (posebno u istraživanjima koja se tiču genetike); recimo, izvesne vrste muva gaje se u laboratorijama za potrebe forenzike, itd.itd. Konačno, neki insekti se od pamtiveka tradicionalno gaje i čuvaju kao kućni ljubimci (cvrčci u Kini). I, najvažnije: insekti potpomažu osemenjivanje biljaka. Bez insekata većina biljaka bi nestala.

Tema je zamišljena kao mesto na kome ćemo predstaviti insekte i postavljati zanimljive fotografije, u cilju boljeg upoznavanja tog čudesnog sveta.

Za početak, Njeno Visočanstvo BUBAMARA:

Red Coleoptera, familija Coccinellidae, br. podvrsta/varijacija – 5000
Veličina: do 1,5 cm.
Ishrana: biljne i štitaste vaši (zbog čega je rado viđena u baštama i na poljoprivrednim dobrima), s izuzetkom meksičke pasuljarke koja je štetočina.
Potražnja kalifornijskih farmera za bubamarama toliko je velika da su se vešti trgovci dosetili da ih prodaju u kutijama od po 10.000 komada. Farmeri ih zatim puštaju u svoje voćnjake, gde im služe kao živi pesticidi.
Iako bubamaru poznajemo kao crvenu, okruglu, sa crnim tačkicama, postoje i žute i narandžaste. Najčešća evropska vrsta je crvena, sa 7 crnih tačkica. Bubamarine tufne, inače, služe da zaplaše predatore. U slučaju opasnosti bubamara iz zadnjih nogu luči ulje neprijatnog ukusa, otrovno za manje grabljivce. Rasprostranjena je širom sveta.

*U Srbiji se smatra bubom koja donosi sreću; kada nekome sleti na ruku, peva se: „Bubamaro, let, let, u široki svet, donesi mi pismo, videli se nismo, ja i ujka Paja još od prošlog maja, ili "Let, let bubamaro, donesi nam goste."

ladybird3.jpg


Russian22SpotLadybirdBeetle.jpg


ladybirdES2504_415x275.jpg
 
Bravo za temicu :)

Evo jednog ...nije lep kao bubamarica,ali je fascinantan

40669564_7ba1fb2811.jpg


Богомољке (Mantodea) су ред инсеката, који броји око 2.300 врста у 430 родова. Ред обухвата 9 фамилија, од којих је најбројнија и најраспрострањенија Mantidae. Богомољкама најсроднији инсекатски редови су термити (Isoptera) и бубашвабе (Blattodea), заједно са којима се убрајају у монофилетски надред Dictyoptera.

Богомољке поседују карактеристичан облик предњих ногу, које приликом чекања плена држе у положају сличном положају руку при молитви. Ова особина им је обезбедила и назив. Сем тога, бојом и обликом тела су вешто камуфлиране, што је још једна од особина које им омогућавају да буду веома успешни грабљивци (предатори).

Богомољке имају дужину тела обично између 40 i 80 mm. Женке су веће од мужјака. Најмање се вртсе из фамилије Mantidae у Јужној Америциу чија је најмања врста Mantoidea tenuis дуга око 12 mm. Највеће врсте су у фамилијама Toxodera и Ischnomantis и могу бити дугачке 160 mm.

http://sr.wikipedia.org/wiki/Богомољке

:D

orchid1.jpg

normal_orchid1.JPG

5052527-md.jpg
 
A sad jedna prilično – iz našeg ugla - neomiljena buba, možda jedino stvorenje prema kome gajim animozitet:

BUBAŠVABA
lat. Blattodea, Blataria
veličina: 2,5 do čak 9,5 cm (kod nekih vrsta)

BUBAŠVABA može da izdrži mesec dana bez hrane i 45 minuta bez vazduha, a ako joj se otkine glava može da živi još 7 dana, jer joj je veći deo nervnih ćelija smešten u trbuhu. Kada bi se dogodio nuklearni rat, poguban za sva živa bića, bubašvabe bi zavladale planetom, pošto su otporne na zračenje. Bubašvaba je redak primer prirodnog savršenstva, jer je u njenom slučaju evolucija odmah stvorila ono pravo. Fosili bubašvaba od pre 300 miliona godina jedva da se razlikuju od svojih sadašnjih potomaka.

Bubašvabe imaju saćaste oči i svako sadrži oko 2000 pojedinačnih sočiva. Samo u toku jedne godine jedna ženka bubašvabe donese na svet 400 hiljada potomaka. Dokazano je da bi bubašvabe preživele i u polarnim predelima.
Američka bubašvaba je najbrži trkač od svih insekata. Bubašvabi pri najvećoj brzini u pogonu su samo zadnje noge, dok joj je telo povijeno prema tlu pod uglom od neverovatna 23 stepena.
Bubašvaba, duga 5 cm, može da se dokopa skloništa brzinom od 1,5 m/sek, što bi odgovaralo trčanju čoveka brzinom od 320 km/sat.
Tropske bubašvabe pređu u jednoj sekundi razdaljinu od 150 cm, 50 puta dužu od svog tela.

Evo interesantnih primeraka:

Harlekin bubašvaba, Neostylopyga rhombifolia. U slučaju opasnosti ispušta amil acetat.

NeostylopigaFFZad02.jpg


Najveća bubašvaba, Madagaskarska iliti Gromphadorhina portentosa.
Proizvodi zvuk nalik zviždanju, i na Madagaskaru se drži kao kućni ljubimac.
prussakad_janikapalu.jpg



U nekim kulturama, određene vrste bubašvaba su jestive.
 
Evo jedne kultne bube:

SKARABEJ

Verovali ili ne, i buba balegar (kotrljan) pripada istoj porodici. Varijacije su mnogobrojne, počevši od boje (crna, metalik plava, zlatna, zelena ...) preko oblika i veličine (0,2 – 17 cm). Mužjaci uglavnom imaju rogove koji im služe za borbu oko ženki. Hrane se svežim i trulim lišćem, pečurkama i - balegom.

Skarabej je bio jedan od najvažnijih religioznih simbola drevnog Egipta. Tačnije, mumificiranje je inspirisano izgledom larve skarabeja, koja je praktično nedodirljiva grabljivcima a koja je za Egipćane predstavljala ideal transformacije i (ponovnog) rađanja.

http://2.***************/_qhk5zV7Sb6Q/SXckc9RlXcI/AAAAAAAAAcE/uDiLyuSh8vw/s320/scarabdg.jpg

FN001301.jpg


3113363680_53733c37f3.jpg


10085.JPG


larva

240px-Meikever_pop_onderzijde_(Melolontha_melolontha).jpg
 
Ja sam oduvek bio fasciniran mravima.

Paraponera.PNG


Paraponera (metak mrav),(P. clavata) mrav sa najbolnijim ujedom na svetu.Stanovnistvo J.Amerike ga naziva Hormiga Veinticuatro (Mrav 24 casa) po tome sto bol traje ceo dan.

Harpegnathos_saltator_fight.jpg


Dva mrava ratnika iz razlicitih kolonija u borbi.

Mravi imaju vrlo razvijeno drustvo.Neke vrste mrave koriste druge vrste kao "domace zivotinje".

Ant_Receives_Honeydew_from_Aphid.jpg


Mrav radilica ubira "med" koju luce biljne vasi.


Lycaenid_ant_sec.jpg


Ove gusenice sluze mravima kao "stoka",ujutru ih izvode na ispasu a preko noci ih uvode u koloniju.
 
Poslednja izmena:
Leptiri (lat. Lepidoptera) je zajednički naziv za jedan od najobimnijih redova insekata. Od ostalih insekata razlikuju se po dva para krila pokrivenih ljuspicama koje su tesno priljubljene i preklapaju se kao crepovi na krovu. (Otuda i potiče naučni naziv ovog reda jer lepidoptera na grčkom znači krilo sa ljuspicama.)
Imaju sposobnost viđenja crvene, zelene i žute boje što omogućava pronalaženje cvetova čijim se nektarom, na odraslom stupnju, hrane.
Leptiri imaju holometabolno razviće, odnosno, prolaze kroz putpunu metamorfozu koja obuhvata 4 razvojna stupnja:
jaja
larva (gusenica)
lutka (pupa)
odrasli stupanj (adult ili imago)
Gusenice se hrane pretežno listovima biljaka pa se zato smatraju štetočinama
cecropia-caterpillar.jpg

evo jedne gusenice koja je krenula na rave zurku :lol:

Posle 4-5 presvlačenja gusenice se učaure i pređu u stupanj lutke. Ispredaju kokon koji obuvata ili čitavo telo lutke ili samo njegov zadnji deo. Na kokonu obično postoji jedno mekano mesto kroz koje se izleže odrasla jedinka.
butterfly_pupa.jpg


Zanimljiv je njihov usni aparat koji je namenjan za sisanje. Poseduju takozvanu leptirsku sisaljku (rilicu). Kada se leptir ne hrani rilica je savijena spiralno sa donje strane glave. Kada se hrani rilica se odmota i vrhom sisaljke usisava nektar iz cveta.
51839-004-F36183B3.gif



01a%20collage.jpg

348C_blue_morpho_butterflies.jpg

butterfly.jpg
 
Poslednja izmena:
Koren nekih fobija (arahnofobija, entomofobija) leži u nepoznavanju, odnosno strahu od nepoznatog.

borac arahnofobija je strah od paukova...njima ovde nije mesto z:)
a u nekim kulturama insekte (svakavce, cvrčke, pauke, larve buba) ljudi koriste kao hranu
i opet...pauci nisu insekti

inace imam obe ove fobije i uopste nisam prelistala temu posle njenog posta :lol: niti cu... bezim sto dalje
 

Back
Top