NISU NI KINEZI LUDI !

simonida?

Zainteresovan član
Poruka
115
Da li ste znali da Srbija sav svoj otpad šalje za Kinu,čiji transport veoma košta,a onda ti isti Kinezi recikliraju i za dž prave kojekakve proivode koje šalju nazad u Srbiju,pa prodaju po tim kineskim radnjama po veoma povoljim cenama...?

Da Srbija makar malo uloži u recikliranje proizvoda,srpska privreda i ekonomija bi veoma ojačale...

Šta Vi mislite o tome? z:)
 
Da li ste znali da Srbija sav svoj otpad šalje za Kinu,čiji transport veoma košta,a onda ti isti Kinezi recikliraju i za dž prave kojekakve proivode koje šalju nazad u Srbiju,pa prodaju po tim kineskim radnjama po veoma povoljim cenama...?

Da Srbija makar malo uloži u recikliranje proizvoda,srpska privreda i ekonomija bi veoma ojačale...

Šta Vi mislite o tome? z:)

Mislim da Srbija ne salje otpad u Kinu i da recikaza nije losa stvar, ali da ne izvlaci iz krize.
 
Da li ste znali da Srbija sav svoj otpad šalje za Kinu,čiji transport veoma košta,a onda ti isti Kinezi recikliraju i za dž prave kojekakve proivode koje šalju nazad u Srbiju,pa prodaju po tim kineskim radnjama po veoma povoljim cenama...?

Da Srbija makar malo uloži u recikliranje proizvoda,srpska privreda i ekonomija bi veoma ojačale...

Šta Vi mislite o tome? z:)

Ја знам да је Србија почела да продаје Русима нуклеарни отпад.
То је добро, и за нас и за Русе.

А Кинези и рециклажа робе, па нек' рециклирају уместо нас. Ко нам је крив кад држимо на власти људе без идеје за било шта добро за ову државу, али зато са фантастично разрађеним планом личног богаћења.
 
Da li ste znali da Srbija sav svoj otpad šalje za Kinu,čiji transport veoma košta,a onda ti isti Kinezi recikliraju i za dž prave kojekakve proivode koje šalju nazad u Srbiju,pa prodaju po tim kineskim radnjama po veoma povoljim cenama...?

Da Srbija makar malo uloži u recikliranje proizvoda,srpska privreda i ekonomija bi veoma ojačale...

Šta Vi mislite o tome? z:)

Pretpostavka je da su Srbi spremni da rade onoliko kao Kinezi i za onolike pare kao Kinezi.
Da - za dž... al' ne mož' to svako, samo Kinez je spreman na to...
 
A zašto onda u Srbiji to niko ne radi,baš zbog profita?
Zar ne bi i država trebala oko toga da se više zauzme....?

Зато, што наши закони нису прилагођени...
Морају се регулисати многе ствари, почев ос сакупљања, преко рециклаже до продаје....
Рецимо....бесмислено је, да неко купује ломљено стакло, кад је килограм истог скупљи
од готових флаша....
А поред тога, кад се покрене рециклажа, многи увознички лоби робе, која се прави од рециклираног
материјала, ће да пукне...
 
Uvešće Dulić tu malo reda. Mada će ih i Evropa naterati da se pozabave tim pitanjem. Ne moraju da idu u Kinu, i Slovenci su po tom pitanju dosta uradiili. Lepo bi bilo kada bi malo više poveli računa o reciklaži, ne bi onda imali toliko divljih deponija, gde bacamo sve i svašta. Pametan se uči na tuđem iskustvu a budala na svom!
 
Uvešće Dulić tu malo reda. Mada će ih i Evropa naterati da se pozabave tim pitanjem. Ne moraju da idu u Kinu, i Slovenci su po tom pitanju dosta uradiili. Lepo bi bilo kada bi malo više poveli računa o reciklaži, ne bi onda imali toliko divljih deponija, gde bacamo sve i svašta. Pametan se uči na tuđem iskustvu a budala na svom!


Slažem se! z;) z:)
 
Зато, што наши закони нису прилагођени...
Морају се регулисати многе ствари, почев ос сакупљања, преко рециклаже до продаје....
Рецимо....бесмислено је, да неко купује ломљено стакло, кад је килограм истог скупљи
од готових флаша....
А поред тога, кад се покрене рециклажа, многи увознички лоби робе, која се прави од рециклираног
материјала, ће да пукне...
Posto cesto idem u HR kod njih svi skupljaju plasticne flase od sokova i konzerve od piva i sokova i prodaju u otkupnim stanicama po 5 kuna tako da ih verovatno posle preradjuju. Kod nas se to baca.Korisno je to sto se makar djubre pokupi, a za dalje neznam.
 
Немојте да будемо престроги и да прочамо о неким стварима произвољно....
Као што рекох, потребно је прво направити адекватне законе,
после тога се приступа изради регионалних депонија смећа....
Никога неће бити срамота, да своју пластичну флашу однесе у трговину, ако зна да ће за њу
добити литар сока пар динара јефтиније....А тих пар динара се морају укалкулисати у цену,
на самом старту, то јест, већ при куповини амбалаже, од стране фирме која производи сокове...
 
A možemo li da dobijemo neki link? Koliko se to otpada šalje, koliko nas to košta i koliki profit ostvare Kinezi ovde? Čisto da ne nagađamo, ovako postavljena tema je malo bez osnova :D

Нема потребе да се оптерећујемо цифрама, да је само један килограм
у питању....Чињеница је , то сигурно знам, да Кинези купују отпад...
Негде код себе имам понуду од једне словеначке фирме, која тражи сарадњу
у цољу откупа папира и старих крпа....
 
Pa neka rade kada znaju i kada hoće da rade.........Pre neki dan mi trebao katanac i to hitno ja se vrtim gde da nadjem na Senjaku kada mi je njabliža ulica gde ima takvih radnji čak u Sarajevskoj i reče mi jedan prijatelj da idem kod Kineza preko puta Sajma. Ja ušo unutra........

- Dobro veče !
- Tobro vece....
- Imate katance ?
- Ima......tobri cu, mnogo tobro......
- Koliko su ?
- TVETSTSTA TINARA...........

I završen posao............
 
Ево једна интересантна тема....
http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2010&mm=01&dd=02&nav_category=9&nav_id=401607
Isplativo korišćenje otpada
Beograd -- Osim čuvanja životne sredine, korišćenje otpada u razvijenim zemljama vrlo je isplativo u pogledu ušteda i većeg profita.

Preradom jedne tone stare hartije, sačuva se četrnaest stabala. Od pet dvolitarskih recikliranih flaša može da se napuni zimska jakna, a od 25 napravi jedan džemper. Plastične flaše u Srbiji se najčešće bacaju, ali u nekim zemljama smeće je postalo ozbiljan izvor sirovina za novu proizvodnju i profit.

Na primer, Americi, sve je više kompanija koje teže da u radu nemaju ni malo otpada.

“Ekonomski je veoma isplativo da kompanija nema otpada zato što recikliranje i ponovna upotreba nekih materijala isplaćuje troškove za njihovu kupovinu. Bolji nam je i kvalitet proizvoda jer moramo sve da proveravamo da ne bismo imali nikakav otpad. Takvim poslovanjem godišnje štedimo nekoliko desetina galona vode, oko 15 hiljada dolara za usluge smeća”, objašnjava Peni Brite, predsednik kompanije “Ez Brite”.

“Mi se trudimo da nemamo otpada iz dva razloga. Prvi je što na taj način dajemo doprinos očuvanju životne sredine, a drugi zato što uštedimo oko 20 hiljada dolara godišnje, tako što nemamo smeće koje šaljemo na deponije, pa samim tim nemamo ni potrebe da plaćamo kompanije koje odvoze kabasto smeće".

"Sve smeće koje ostane od naše proizvodnje mi ponovo recikliramo, ponovo upotrebljavamo ili dajemo kompanijama koje od njega prave kompost”, navodi Džef Baldasari iz kompanije “Tejlorove stolice”.

Da bi radili bez otpada vlasnici firmi u Americi se uvek trude da pronađu druge kompanije kojima je njihovo smeće-sirovina.

Zato Klivlendska klinika ima takozvane zelene timove koji rade na očuvanju životne sredine, ali i klinici štede novac.

“Mi, ovde u Klivlendskoj klinici, recikliramo preko 26 različitih materijala. Od alkohola, preko plastike, metala, a hranu dajemo u kompost. To je rezultiralo da smo samo prošle godine uštedeli oko 100 hiljada dolara, a mislim da će računica pokazati da će ove godine ušteđena suma biti dvostruko veća”, ističe Kristina Vernon Ajers iz Klivlendske klinike.
Ako se 10 hiljada tona smeća reciklira i ponovo upotrebi, to može da donese još 36 novih radnih mesta, izračunali su američki stručnjaci. Zato kompanijama koje žele da posluju bez otpada opštine u kojima te firme rade obezbeđuju i posebnu pomoć.

“Ovakve kompanije pomažu zajednici tako što sebi štede novac, i na taj način se brže razvijaju i zapošljavaju više ljudi. Svim onim firmama koje žele da uvedu poslovanje bez otpada pomažemo im tako što im pronalazimo konsultante koji za njih prave planove kako da u kompaniji nemaju nikakvo smeće”, objašnjava Kris Bauer, ekonomski menadžer okruga Vestlejk u Klivlendu.

Osim privatnih, poslovanju bez otpada u Americi teže i kompanije u vlasništvu grada ili države.

Jedna od takvih je i Klivlendski zološki vrt. Njihova filozofija je poslovanje bez otpada. Oni recikliraju sve, od plastičnih flaša, preko karata za ulaz, pa sve do životinjskog izmeta.

Samo na ovom poslednjem Klivlendski zološki vrt uštedi preko 35 hiljada dolara.
 

Back
Top