SAKAL

Byrger Tidesson

Primećen član
Poruka
778
ŠAKAL KAKO TO JEZIVO ZVUČI

Da, baš tako.

Sa ovom konstatacijom složiće se svaka lovačka organizacija na čijem se terenu ovaj razbojnik zapatio i razmnožio. Jugoistočna Srbija već je upoznata sa činjenicom šta je šakal u lovištima. Centralna Srbija se tek upoznaje sa problemom a Vojvodina tu i tamo.Lalinski. Polako.Neki se jede a neki se nejede.

Oni koji su osetili šta znači šakal u svome reviru, zvone na sva zvona i upozoravaju. Neki tek prikupljaju iskustva a neki okreću glavu jer još nije stigao u njihovo dvorište.

Nažalost , kad bude stigao mozda ce već biti kasno.

Poučeni situacijom kako šakal polako osvaja lovne terene Srbije i kojom se ekspanzijom širi, nije na odmet prikupiti što više saznanja o njemu i doneti zaključak kakvog uljeza imamo za protivnika.

A onda treba upoznati protivnika da bi znao kako da mu se odupreš.

A protivnik je mnogo jak.

ZOOLOGIJA :

Šakal / canis / pripada familiji pasa / canidae /, i spada u grupu mesoždera / carnivora /. Genetski spada u istu grupu gde su : Sivi Vuk / canis lupus / ; Domaći pas / canis familiaris / ; Kojot / canis latrans /; Dingo / canis lupus dingo / ; Crveni Vuk /canis rufusor / ; Etiopski Vuk / canis simensis / i izumrli Smrtonosni Vuk / canis dirus /.



Ono što je takodje bitno, šakal nije u nikakvom srodstvu sa lisicama /vulpini /.Da , neke vrste šakala liče na njih ali nisu u srodstvu. Takodje to znači da ni lisice nisu vrsta ili podvrsta kerova kako je to odomaćeno kod neke lovačke populacije u Srbiji.
sakal.jpg
 
Poslednja izmena:
Zoologija prepoznaje u familiji pasa četiri vrste šakala.


Canis aureus – zlatni šakal
Canis adustus – zebrasti prugasti šakal
Canis mesomelas – crnoledjni šakal
Canis simensis – abisinski šakal



Postojbina šakala je izuzetno velika i u zavisnosti od vrste mogu se pronaći u jugoistočnoj Aziji, maloj Aziji, Bliskom Istoku, zemljama Persijskog zaliva, Jugoistočnoj Evropi i u Africi.



Šakal, koji se nastanio i operiše na našim terenima je svakako Zlatni šakal /canis aureus/

Ali, ne leži vraže nije baš isti kao iz zemlje postojbine Jugoistočne Azije Kaspijskog regiona ili Bliskog istoka i male Azije. „Naš“ šakal uobičajeno ima nesto kraće noge, kraći rep, kraće uši i po običaju je krupniji i teži od svojih predaka iz postojbine. Po nalazima DNK odstreljenih primeraka iz Kaspijskog regiona, ruski zoolozi su došli do zaključka da je došlo do mešanja gena

Zlatnog i Zebrastog šakala / koji više liče na našeg / i da je to onaj tip koji polako migrira kroz Balkan ka centralnoj Evropi. Zoološka literatura ovog balkanskog šakala još i zove

„ žućkastozlatni” / goldenyelowish jackal /.

Ko zna.

Možda će nauka uvrstiti „ovog “ balkanskog kao „ canis balcanicus “. Kod nas je uvek nešto posebno.

OPIS

Šakali, u zavisnosti od postojbine, načina ishrane, vrste i odnosa polova dostižu visinu do 50cm, težinu do16kg, dužinu do 100cm.Boja im varira od sivo smedje do zlatno žute-bordo sa tamnijim ledjima, oker paležima, sa jednobojnim ili crnomeliranim repom.Veličina ušiju i nogu varira u odnosu na podneblje gde žive. Mužjaci su u proseku 20% krupniji od ženki. Karakteriše ih jak vrat, izrazito čulo sluha i mirisa. Dlaka je oštra, srednje dužine i specifično bela ispod vrata Njuška može biti šiljatija ili zdepastija, ima karakteristično zubalo od 42 zuba kao i sve vrste

/ canidae / pasa.

REPRODUKCIJA

U našim klimatskim uslovima pari se jednom godišnje.U predelima Azije i Bliskog istoka zabeležena je mogućnost i do tri parenja u trideset meseci. Izrazito je reproduktivna životinja. Vreme parenja na našim terenima još nije egzatno utvrdjeno ali je primećeno da su ženke nosile mlade u periodu od februara do juna, pa se može reći da je na našem prostoru parenje moguće od decembra do aprila. U našim lovištima mladi su primećeni u većini slučajeva u aprilu i maju. Ženka nosi mlade u proseku 9 nedelja. Može se okotiti izmedju 57 i 70 dana gravidnosti. Okoti izmedju 3 – 9 mladih a prosečno 4 – 6 i to približan broj mužjaka i ženki. Mladi progledaju za 10 dana a hrane se majčinim mlekom – sisaju oko 8 nedelja. Ženka dostiže polnu zrelost sa 11 meseci a mužjak posle 14 meseci. Pošto potomstvo živi u okruženju roditelja samo do polne zrelosti, nakon toga napuštaju roditelje i zasnivaju svoju zajednicu i traže svoj prostor na novim terenima.

Životni vek mu zavisi od podneblja ali se može reći da je prosek oko 10 -11 godina na Balkanu. U zarobljeništvu dostiže čak 16 – 17 godina života.

MIGRACIJA

Šakal neprestano migrira i nastanjuje nove teritorije. U Evropu je ušao preko Kaspijskog i Crnomorsgiona. Karpate je počeo prelaziti početkom 40 tih godina prošlog veka. Zabeleženi su slučajevi dolaska i pre toga ali kao sporadični. Za masovni dolazak u Srbiju vezuje se kraj sedamdesetih godina prošlog veka. Kao izrazito reproduktivna životinja osvaja vrlo brzo nove terene. Ženka šakala ima veoma male gubitke kod okota i uzgoja, tako da kao brižna majka i bez prirodnog neprijatelja izvodi na put celokupno potomstvo. I ako je šakal životinja koja se sreće i do 2000 metara nadmorske visine, u principu on nastanjuje brdsko-ravničarske predele u prvim fazama osvajanja novih terena. Koristi prirodne puteve za migraciju i predele koji su bogati sitnijom divljači koje koristi za ishranu. Tek sa umnožavanjem populacije na jednom terenu novonastali parovi prelaze u viša područja i staništa koja nisu primarna za njihov način života. Morava, Timok, Dunav, Nera, Sava, Tisa i Podrinje su prirodni koridori kojim se kreću. U Hrvatsku dolaze i iz Madjarske pravcem preko Drave, Pečuj-a, Nadjkanjiže.

Upornost, izdržljivost, snalažljivost, potraga za hranom,brzina pretraživanja terena i opšta psihofizička sposobnost šakala se ogleda u tome da je sposoban da prosečno prelazi 16 km na sat, loveći ili menjajući teritoriju. Zamislite, da kad se kreće od sumraka do svitanja, teoretski može preći 120 – 130 km za noć.

Fascinantno.

Šakal nije neki izuzetni trkač, okretan i brz kao lisica, ali je genetski intelegentan i snažan te kao takav je po ponašanju mnogo bliži vuku nego lisici. Nagon za očuvanje vrste i osvajanje novih teritorija svrstava ga u invasivne vrste / invader /.

POPULACIJA DANAS / SUTRA

Tačnih informacija o broju populacije zlatnog šakala u Srbiji - nema. Pretpostavlja se da od Tajlanda preko Rusije, Kaspijskog i Crnomorskog regiona živi preko 1.000.000 jedinki. Brojnost mu je mnogo veća u severnoj Africi, Bliskom istoku i oblasti Persijskog zaliva. Za Balkan i srednju Evropu tek postoji nepoznanica.Ono što se zna je da jedan par šakala sa mladima iz poslednjeg okota operiše na teritoriji od oko 3 kvadratna kilometra / 6 – 8 jedinki /. Jedan par šakala može u svom životnom veku imati 6 – 8 okota što čini približno 40 jedinki po paru u životnom veku /10 godina /.

Znači, u Srbiji da predpostavimo da postoji 1000 parova. Za period od 5 godina nakotiće se oko 120 000 jedinki. Samo, da li sada egzistira 1000 parova ili više ?

Po svemu sudeći, postoji mnogo, mnogo više.
 
OSOBINE I KARAKTERISTIKE

Opasnost je na vratima.. Šakal se slabo primećuje. A tu je.

Treba imati na umu da je ovo izuzetno prilagodljiva vrsta i da na novoosvojenim terenima koji su plodni za razvoj ove populacije, on dobija odlike izgleda i navika koje nisu baš kao u njegovoj primarnoj postojbini. Na našim terenima šakal dostiže vrlo lako težine do 20 kg. Zabeležene su i težine preko 28kg. Ova životinja nema prirodnog neprijatelja osim čoveka. U poslednjih 40 godina zabeleženo je samo pet slučajeva besnila na svim teritorijama. Ostale bolesti nisu zabeležene. Ne podleže i ne zahvataju ga bolesti koje su tipične za vrste pasa / canidae /. Nema problema sa digestivnim traktom ili parazitima. Vrlo je otporan na visoke i niske temperature kao i na dehidraciju.Dnevno može pojesti izmedju 1.6 – 2.2kg raznovrsne hrane. Spada u grupu / klasu sisara sa jako ubrzanim metabolizmom. Ljudi bi rekli : Stalno je gladan. Još nešto, ovo je monogama životinja. Živi u paru dok ih smrt ne rastavi. Za podmladak se brinu i mužjak i ženka. Savršena porodica. Ženke iskazuju neverovatnu ljubomoru prema suparnicima.

Šakal, i ako ima sve odlike i ponašanje predatora, nije krvoločan predator. Ubija samo šta će pojesti. Lovinu donosi kući. Kada preti opasnost u familijarnom okruženju, mužjak je taj koji se eksponira i odvlači pažnju od svoje porodice.

Pametno, nema šta.

Takodje, poseduje prirodnu genetsku regulaciju očuvanja vrste. Ne pari se u prvom najbližem srodstvu. Priroda mu je podarila da bude zaštićen od neželjenih genetskih mutacija. Intelegentan, snažan predator sa odlikama invazione vrste. Žestok protivnik u našim lovištima, da se zna.

A kako mu stati na rep, pitanje je sad.??!

NAVIKE

E to je posebna priča.

O familijarnoj podeli posla već smo nešto rekli, ali da dopunimo. U većini familija šakala, minimum jedan a nekada i dva člana, ostaju uz mužjaka i ženku i posle sticanja polne zrelosti. Literatura ih zove „pomagači“. Oni su ti, koji uz majku, vode računa o sledećoj generaciji mladih. Tek kada mladi stasaju do 6 meseci, oni odlaze i zasnivaju svoju familiju. Mužjak sa pomagacima je taj koji se brine o ženki koja nosi mlade u poslednjim nedeljama skotnosti i dok ženka doji mlade. Oni love za sve.

A šakali love od sumraka do svitanja. Love u paru, love tri mužjaka iz istog legla ili ne retko love i u čoporu. Uglavnom, u čoporu maksimalno love tri para. Kod situacija kada love krupnu / visoku divljač love i tri kompletne familije. Posao je podeljen i zna se ko lovi, ko je u zasedi, ko tera divljač ili više njih i ko koju divljač juri.

Da li vam to liči na njihovog rodjaka Vuka ?!!

Šakali svoju teritoriju obeležavaju urinom i izmetom.Vrlo drže do svoje teritorije i retko love u tudjoj, osim ako se ne udruže u čopor radi lova. Posle lova svaka familija se vraća na svoju teritoriju.

Ove životinje vole da obitavaju na suvim i preglednim terenima brdskog i ravničarskog profila, uz prirodne puteve, doline i reke. Obožavaju šikare, parloge, prosušene barske terene, trnovitu vegetaciju, visoku travu, velike remize, retke niske šume sa podrastom. Obično kod nas ne prelaze 900 metara nadmorske visine osim ako ne žive u takvom okruženju. Vole blizinu vode ali se uvek nastanjuju na suvom terenu. Izbegavaju ogromna prostranstva sa monokulturama. Prilaze i žive u okruženju poluurbanih / seoskih / sredina.

Sa svim vrstama pasa i lisica žive u antagonizmu i potiskuju ih. Jedino izbegavaju / plaše se / vuka i ne žive na terenu gde je on dominantan. Čak su potisnuli i daleko veću mačku – risa na teritoriji gde se susreću. Beže i sklanjaju se od domaćih pasa da ne bi privlačili pažnju. Ne retko, ako su naterani, prihvataju borbu sa njima. Uvek će se šakal povući ukoliko su i šakal i ker iste kilaže ili veličine.

Familija šakala uvek živi na nepristupačnom mestu, rupama, usecima, kamenim ukopima, ispod oborenih stabala, pećinama, lisičijim ili jazavičijim rupama. Takodje u višegodišnjim parlozima prave skloništa ukopavajući se u zemlju u okviru natkralja vegetacije. Familija koja je zauzela odredjenu teritoriju nikada je neće napustiti ukoliko nije egzistencijalno ugrožena po pitanju hrane ili ako su roditelji smrtno stradali a naročito ženka. Ukoliko je ženka izgubila para , sa novim parom će se opet vratiti na svoju teritoriju i u svoju familiju. Šakal nije strvinar kako se to veruje. Otpatke, mrcine i ostalo će konzumirati samo u krajnjoj nuždi.

Generalno on voli sve što je sveže.

ISHRANA

I ako spadaju u mesoždere u principu šakali su svaštojedi / omnivori /.Medjutim, njihova potreba se kreće za preko 60 % životinjskom hranom dok je ostalo rezervisano za biljnu. Potrebe za proteinima, belančevinama, mastima su dosta velike kod ove vrste životinja. Hrani se glodarima, pticama, jajima, reptilima, žabama, ribom ali i zečevima, srnećom divljači, prasićima crne divljači i svim mladunčadima sisavaca. Takodje hrani se i sa divljim voćem, bobicama, slatkim povrćem.U našim lovištima šakal je posebno opasan u priodu april – jul kada mu na svet dolaze mladi. Treba prehraniti novu porodicu. Tada šakal ne preza ni od čega. Posebna poslastica su jaja, mladi fazani, zečevi,lanad pa i srne kada ih love u čoporu. U odredjenim revirima zbog velike populacije šakala prosto ne može doći do obnavljanja srneće divljači. Ništa ne preživi.

Zanimljivo je da mužjak provodi 80 % vremena u lovu ili pripremi za lov. Kada lovi u paru procenat ulova je preko 80 % od svakog pokušaja. Može uloviti divljač dvostruko veću od svoje težine. Ukoliko na svojoj teritoriji ništa ne ulovi duže od 7 dana, odmah menja teritoriju. Ženka usled opasnosti može premeštati mlade više puta iz skloništa. U isto sklonište se vraća tek posle 4 – 6 dana.

UMESTO ZAKLJUČKA

I na kraju šta reći. Šta reći o životinji koja čuje na 4 km, koja se u okviru familije doziva samo njima posebnim zavijanjem koju svaka jedinka prepoznaje, koja ne želi u principu, da uzme strvinu stariju od jednog dana tj. da ne oseti svežu krv. Šta reći o tome da u svoj literaturi na koju sam do sada naišao, skoro je uvek naznačeno da ne postoji preterana opasnost kod invazije šakala?? Njegova brojnost kako nastavlja osvajanje novih terena opada i svodi se na razumnu količinu. Za primer se uzima Grčka koja je muku mučila sa njima izmedju dvadesetih i sedamdesetih godina prošlog veka, a danas jedva da je ostala petina populacije. Šta to znači? Da li je grčki šakal izgubio reproduktivnu moć? Ili i mi moramo čekati narednih trideset godina, pa šta nam se desi.

Generalno šta reći o životinji koju još uvek dovoljno ne poznajemo na našim terenima, životinju koju još uvek ne kontrolišemo. Šta reći o životinji o kojoj znamo samo da pravi štetu i da se ne uklapa u simbiozu zoo sveta na našim terenima.

Možda će stručne službe i umne glave našeg lovstva moći dati odgovor na mnoga pitanja oko Slučaja Šakal. Šta i kako dalje?

Do tada valja sakupiti saznanja o najboljim efektima i rezultatima lova na ovu vrsta predatora. Po dosadašnjim evidentiranim iskustvima najbolje se pokazala hajka. I to zimi, periodu bez vegetacije. A šta leti? Čeka? Ili nešto drugo?

Na kraju možemo konstatovati da je šakal u Srbiji – ozbiljno pitanje ili ŠAKAL KAKO TO JEZIVO ZVUČI?
n10487708422525526562bk0.jpg

http://www.lorist.co.rs/index.php?option=com_content&task=view&id=63&Itemid=27
 
Poslednja izmena:
EKSTRA KOLEGA , ODLIČNO PREZENTOVANO!

Ovo je koliko ja vidim copy-paste sa Lorista. z;)

ovo mi bas i ne zvuci kao normalan naslov jednog rada:

"ŠAKAL KAKO TO JEZIVO ZVUČI" z:hm:

a ima jos nelogicnih "zackoljica" u tekstu, samo treba da se ukljuci mozak.z:lol::zimag:

z:poz:

p.s. uz podsecanje da sakal sve ove godine nije ni lovostajem zasticena divljac, uz vuka i lisicu, rakunopsa (ko je i kada poslednji put video-odstrelio rakonupsa i gde???).
I jos nekoliko vrsta ptica (cime se ne postuju medj. konvencije koje je Srbija potpisala) .

I sakal se hrani lesinama, hrani se i na djubristima svim i svacim, besmisleno je ono sto pise da vrsta koja je omnivora "voli sveze". z:)

Za nedostatak srnece divljaci u nekim lovistima (i to samo srnece divljaci) , ne znam kako je autor dosao do zakljucka i saznanja da je bas sakal kriv za to, ja bih pre rekao nesto drugo.
 
Poslednja izmena:
Kolega Grabovac,
nemoj da skaces odmah, nije upuceno tebi, ovo sto si preneo, mozemo procaskati o tome.
Ne prihvata se sve zdravo za gotovo samo zato sto je negde objavljeno sto je neko napisao nesto a mozda je i on copy odnekud i ubacio svoje komentare, posto je za rad i pisanje teksta o nekoj zivotinjskoj vrsti potrebno mnogo rada i opstih znanja o pririodi i zakonima koji vladaju u njoj.
 
Populacija šakala u Srbiji je sve veća. Tajnovit način života, nedostatak bilo kakve literature i informacija o njemu, rezultirale su pojavom brojnih netačnih informacija i senzacionalnih natpisa u novinama. Ono što je evidentno je prisustvo šakala u Srbiji od preko 20 godina. Preko Karpata i sliva Dunava, šakal je prvo naselio oblasti istočne Srbije, a posebno negotinsku krajinu gde danas lovci regularno u sezoni što hajkama što u slučajnim lovovima odstreljuju i preko 100 (da sto!!) komada u jednoj sezoni. Koristeći oprobanu metodu, šakal je pratio tokove velikih reka, pa je njegovo prisustvo registrovano i u Stigu odnosno u reonu Požarevca i Velikog Gradišta, da bi sredinom devedesetih bio prisutan i u blizini samog Beograda u JP Srbijašume lovištu Rit, Beogradskom lovačkom udruženju, kao i lovištima sa druge strane Dunava i Save – Dobanovačkom zabranu,...............


http://66.102.9.132/search?q=cache:...ml+sakal&cd=13&hl=sr&ct=clnk&gl=rs&lr=lang_sr
 

Back
Top