Ko je prvi hrvatski kralj?

Ko je pri hrvatski kralj?


  • Ukupno glasova
    6
  • Anketa je zatvorena .
"Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910.; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925., a vladao je bar do 928."

"Stjepan Držislav hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovića. Vladao je od 969. do 997. godine."

"Dmitar Zvonimir 1075 – 1089."


Sad mi je jasna poenta ankete, s obzirom da se ne zna kad je tacno Tomislav proglasen kraljem, i da li je.
 
Hmmm...

Etimologija ovog imena mi je dugo bila pod velikim znakom pitanja...


Uvreženo:
--------------------------------------------------------------------------------
Krešimir - /složenica od imperativa kresi, kresiti - iskriti buditi i mir - mir/

****
Krešimir je ime koje je složenica. sastoji se od dvije riječi:
1. je imperativ kresi, kresiti sa značenjem iskriti, ali i buditi,
2. riječ je mir.
onaj koji svijetli u miru ili prosvjetlitelj.
--------------------------------------------------------------------------------

Rekao bih, ne.


kresimiretimologija.gif

(str. 318, rečnik romanskog govora Krka)

http://en.wiktionary.org/wiki/cresimare

Cresimi = primaš sveti sakrament.
 
treba praviti razliku izmedju hrvatskih vladara i hrvatskih kraljeva. ako je pitanje kralja , onda je to tomislav, ali, ako je pitanje "vladara", oni su nosili titulu "bana", a ako su bili iz kraljevske kuce (kraljevski namesnici), titula je bila "herzog"

PANONSKA HRVATSKA

Vojnomir spominje se 792.
Višeslav oko 800.-810.
Ljudevit Posavski prije 818. – 822.
Ratimir oko 827. – oko 843.
Pribina oko 840.-861.
Kocelj oko 861.-oko 874.
Braslav spominje se 884. – 892.

PRIMORSKA HRVATSKA

Borna ? – 820.
Vladislav 820. – prije 839.
Mislav prije 839. – prije 852.

TRPIMIROVIĆI

· Trpimir prije 852. – prije 864.
· Domagoj prije 864. – 878.
· Iljko 876.-878.
· Zdeslav 878.- 879.
· Branimir 879. – poslije 888.
· Mutimir prije 892. – prije 914.
· Tomislav prije 914. – prije 928.
· Trpimir II. prije 928. – 935.
· Krešimir I. 935. – 945.
· Miroslav 945. – 949.
· Mihajlo Krešimir II. 949. – oko 970.
· Stjepan Držislav oko 970. – oko 995.
· Svetoslav oko 995. – 1000.
· Krešimir III. Suronja 1000. – poslije 1030.
· Gojslav (suvladar) 1000. – poslije 1019.
· Stjepan I. poslije 1030. – 1058.
· Petar Krešimir IV. 1058. – 1074.
· Dmitar Zvonimir 1074. – 1089.
· Stjepan II. 1089. – 1090.
· Almo 1091. – 1095.
· Petar Svačić (?) oko 1093. – 1097.
 
"Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910.; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925., a vladao je bar do 928."

"Stjepan Držislav hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovića. Vladao je od 969. do 997. godine."

"Dmitar Zvonimir 1075 – 1089."


Sad mi je jasna poenta ankete, s obzirom da se ne zna kad je tacno Tomislav proglasen kraljem, i da li je.

Држислав је Хрваткој краљевини донео Шаховницу, победивши венецијског Дужда Орсеола у шаху.
 
treba praviti razliku izmedju hrvatskih vladara i hrvatskih kraljeva. ako je pitanje kralja , onda je to tomislav, ali, ako je pitanje "vladara", oni su nosili titulu "bana", a ako su bili iz kraljevske kuce (kraljevski namesnici), titula je bila "herzog"

PANONSKA HRVATSKA

Vojnomir spominje se 792.
Višeslav oko 800.-810.
Ljudevit Posavski prije 818. – 822.
Ratimir oko 827. – oko 843.
Pribina oko 840.-861.
Kocelj oko 861.-oko 874.
Braslav spominje se 884. – 892.

Za tzv. "Panonsku Hrvatsku" ne postoje dokazi da je uopšte postojala.
 
Држислав је Хрваткој краљевини донео Шаховницу, победивши венецијског Дужда Орсеола у шаху.

To je široko rasprostranjene legenda...

tomislav? .... vjerovatno

stjepan držislav? ..... naravno... ali ... zašto si preskočio njegovog prethodnika?

Zato što ni(t)ko ne tvrdi da je bio prvi hrvatski kralj. Za Dmitra Zvonimira imamo dovoljno historiografske potvrde, Stjepana Držislava, koji je ranije (od 18. st?) smatran prvim hrvatskim kraljem, nedavno proglasiše u Hrvatskoj, pozivajući se na činjenicu da za njega tek imamo neke prve potvrđenije povjesne činjenice na osnovu kojih bismo mogli smatrati ga kraljem, dok je Tomislav kao kralj tradicionalna nacional-romantičarsko prilično nategnuto uvjerenje (s korijenjem u XIX stoljeću).
 
Ovde bi se moglo nešto napisati ali pošto su braća Hrvati bili vrlo ažurni u poništavanju Srpskog,Raškog i td. ja to naravno neću raditi
ali nešto me čudi da ovde nemaju puno šta reći?
Možda treba malo pričekati?

Pa naravno. Srbija sa Bosnom je Kontinentalna tj. Zagorska Srbija, od Drima do Cetine je Primorska Srbija, poslije imaš Moravsku Srbiju, Zahumsku Srbiju, Bijelu Srbiju, Dalmatinsku Srbiju, Bosansku Srbiju, Zetsku Srbiju, Humsku Srbiju, Istočnomakedonsku Srbiju, Zapadnomakedonsku Srbiju, Sersku Srbiju, Epirsku Srbiju, Tesalsku Srbiju, Sremsku Srbiju, Kosovsku Srbiju, Preševsku Srbiju, Banatsku Srbiju, Bačku Srbiju, Vojvođansku Srbiju, Crnogorsku Srbiju, Sjevernoalbansku Srbiju, Južnoalbansku Srbiju, Ugarsku Srbiju, Bugarsku Srbiju, Hrvatsku Srbiju, Grčku/rimsku Srbiju, itd... z:D Tek nji' ima izbor napretek...
 
Poslednja izmena:
Krajem druge decenije IX veka, došlo je do pobuna slovenskih naroda koji su se nalazili pod vlašću Bugara i Franaka.Prvo su Timočani (naziv su dobili po reci Timok) 818. godine podigli ustanak protiv Bugara, da bi se naredne godine pobunili i Sloveni iz Panonije predvođeni Ljudevitom Posavskim.Timočani su u borbi protiv Bugara želeli da traže pomoć od susednih franačkih knezova, ali ih je Ljudevit ubedio da će ih Franci ugnjetavati isto koliko i Bugari i da je bolje da udruže svoje snage i pruže zajednički otpo
r.Ljudevitove snage su uspele da potuku Franačku vojsku 819. godine,kao i naredne godine kada se na čelu franačkih snaga nalazio knez Primorske Hrvatske Borna (oko 810—oko 821)
[9].Franački car Ludvig Pobožni (814—840) je posle toga odlučio da protiv Ljudevita pošalje istovremeno tri vojske sa tri strane,ali je Ljudevit dva puta uspeo da odbije ovakve napade[9].Treći ovakav napad je usledio 822. godine i pred njime je
Ljudevit napustio Sisak i pobegao kod Srba[6], u Bosnu[9
],čime je njegov ustanak propao
.On je bio lepo primljen kod jednog lokalnog župana,ali ga je vrlo brzo ubio i preuzeo njegovu oblast.Ljudevit se posle toga obratio caru Ludvigu i obećao da će ga priznati za vrhovnog vladara, nakon čega se vratio u Primorsku Hrvatsku, u kojoj je i ubijen 823. godine[9].

Interesantno koliko su Primorska i Panonska Hrvatska bile bliske da su ratovale jedna protiv druge.
 

Back
Top