Pročitao istoriju sa crnogorskih grobova
Prikazujem rezultate 1 do 4 od 4

Tema: Pročitao istoriju sa crnogorskih grobova

  1. #1
    Ističe se
    Učlanjen
    23.04.2006.
    Pol
    muški
    Lokacija
    Cetinje
    Poruke
    2.766
    Tekstova u blogu
    2
    Reputaciona moć
    73

    Podrazumevano Pročitao istoriju sa crnogorskih grobova

    "Dan", 1. avgust 2009.

    PENZIONISANI OFICIR ČEŠKE VOJSKE NA NESVAKIDAŠNjI NAČIN VRATIO DUG PREMA KORIJENIMA KOJI POTIČU IZ CRNE GORE

    Pročitao istoriju sa crnogorskih grobova



    Penzionisani češki oficir Aleksandar Petriček dug prema korijenima, koji sa majčine strane potiču sa područja Crne Gore, vratio je na jedan od najboljih mogućih načina - knjigom. Želja da sazna više o postojbini svoje prababe po majčinoj liniji, obišao je Crnu Goru i na njenim grobljima bilježio odlikovanja uklesana na nadgrobnim spomenicima, sabirajući time dragocjenu građu za sagledavanje crnogorske istorije. Sabrane podatke objedinio je u knjigu Faleristika spomenika Crne Gore. O ovom neobičnom poduhvatu Petriček priča za "Dan", ističući da je prvi put posjetio Crnu Goru u decembru 1995. godine.
    - Nijesam mogao ranije, pošto sam bio 16 godina vojno lice. Tada je vojnim licima u Češkoj bilo zabranjeno putovanje u drugu državu van Varšavskog ugovora. Na taj put me je navela činjenica da je baba moje majke Slavka Ćeklić poticala iz Crne Gore. Bližih podataka u porodičnom arhivu nije bilo. Na Kipru mi je jedna Crnogorka rekla da u Crnoj Gori postoji zaseok Ćeklići, da idem i tamo tražim. U to doba nije bio kao danas raširen internet, niti sam imao nikakve kontakte u Crnoj Gori. Nijesam poznavao jezik, nije bilo karte - prisjeća se Petriček.
    U Crnu Goru je, kaže, prvi put došao sa svojim tadašnjim gazdom, Srbinom iz Šapca, Aleksandrom Anđelkovićem, koji mu je, kako ističe, "velikodušno omogućio prve korake prema crnogorskom fenomenu.
    - Na ulasku u Ćekliće veliko iznenađenje za mene bilo je kad sam vidio prezime moje prababe na saobraćajnom znaku. Nekako simpatično mi je bilo da je tabla bila izrešetana mecima svih mogućih kalibara. Pomislih da zaustavim prvog čovjeka kako bi mi dao kakvu god vrijednu informaciju. Nikoga nije bilo, samo kamen. Počeo sam da se jem na brdo, gdje sam vidio neku ženu sa konjem i magarcem. Pitam je za porodicu Ćeklić. Ona, sada pokojna Ljubica Đaković i reče „Sine, mi svi smo Ćeklići". Vadim i dajem joj ikonu sa Hristom a ona kaže „ovoga poznajem, taj se rodio na slami". Tada mi je bilo jasno da se nalazim na tlu jedne od zadnjih moralno ekoloških država Evrope - kaže Petriček.
    Uvodeći nas dalje u priču o svojoj knjizi gdje je prikupljeno falerističko blago Crne Gore, on se prisjeća da je u Vojkovićima, sa namjerom da traži grob svojih predaka, posjetio prvo crnogorsko groblje. Tada je primijetio da su na spomeniku dr Božidara Jovetića uklesana pokojnikova odlikovanja i čin.
    - Pošto je bareljef bio dosta precizno urađen a da je i od ranije je faleristika moj hobi, nije mi bilo teško odlikovanja identifikovati. Kad posjetim neku novu državu, što prije idem da vidim kakvi su im grobovi, kako su sačuvani, kako su urađeni, šta na njima piše... Nikad nijesam primijetio da su bilo gdje stavljali na ploče svoja odlikovanja. U Srbiji jako rijetko, uglavnom simbolično, samo da se vidi, da li je bio krst ili medalja. Nije moguće da se identifikuje tip odlikovanja, stavi se samo kao simbol vrijednosti, kao i džepni satovi kao simbol pismenosti pokojnika - pripovijeda Čeh sa crnogorskim korijenima.
    Jedan slučaj je, kako dalje priča, primijetio u kozačkom groblju u Viesbadenu na grobu ruskog pukovnika i nekoliko na pariškom groblju Sen Ženevjev de Boa ruskih belogardejaca. Na ponekim austrijskim i njemačkim grobovima se nekad piše da je taj i taj nosilac određenog priznanja dok tako nečega uopšte nema u Aziji niti Americi.
    - Od tih dana, pošto sam shvatio, da je to bio Crnogorcima više manje kulturni običaj, da je to izvanredna i famozna pojava svjetskih razmjera, počeo sam da obilazim crnogorska groblja i slikam nadgrobne spomenike sa militarnim, uglavno falerističkim motivima. Crnu Goru sam posjetio mnogo puta i poslije nabavke vojne karte sam mogao da radim evidenciju svih grobalja sistematski. Počeo sam da intenzivno izučavam jezik, crnogorsku istoriju, kupovao sam u Crnoj Gori i Srbiji staru i novu literaturu o crnogorskoj istoriji. Imam nekoliko stotina knjiga sa tom temom. Po antikvarnicama, na aukcijama i kod kolekcionara sam kupovao stare slike, razglednice, gravure i sve moguće što je imalo neku vezu sa crnogorskom istorijom. Postao sam član Srpskog numizmatičkog društva, kupio profesionalni fotoaparat, kompjuter, programe, skener i počeo da se učim radu sa tim stvarima. Nijesam imao neku literarnu ambiciju, samo mi je bila ideja da uradim i skupim slike svih crnogorskih grobova sa falerističkim motivima - priča za "Dan" Pavliček.
    Vraćajući se u to doba, napominje i da je 2002. godine njegov bivši učitelj streljaštva iz Vojne akademije potpukovnik Vaclav Hajni osnovao je izdavačku kuću Parabelum, koja se uglavnom bavi izdavanjem malotiražnih knjiga koje se vežu za ratnu istoriju Evrope. Za tog izdavača napisao je prethodno tri knjige na temu Prvog svjetskog rata, a onda je počeo da ga ubjeđuje i da pripreme jednu o crnogorskim ratnim grobovima.
    - Pošto sam već odavno znao kakve ogromne utiske zna da ostavi Crna Gora na one koji je posjete, "natjerao" sam ga da dođemo zajedno. Čovjek se odmah zaljubio u ljepoticu Crnu Goru i od tih dana smo zajedno organizovali ekspedicije dva-tri puta godišnje. Prošli smo oko 85 odsto svih grobalja u Crnoj Gori sve koje su na vojnoj karti od Zlostupa do Ckle, od Prevlake do Rožaja. Spavali smo u planini i u hotelima, kod prijatelja i u kolima, radili svaki dan od svijetla do mraka, posjetili sve muzeje, tražili, slikali, bilježili. Crnogorci su na svakom koraku pružali iskrenu pomoć od prvog carinika ili policajca do zadnjeg seljanina. Nijesmo imali niti jedan jedini sitni problem sa ponašanjem i gostoprimstvom Crnogoraca, sa ljudima uopšte, kao ni sa prirodom. Kao da nas je Bog čuvao - objašnjava Petriček svoju književno-istorijsku pustolovinu.
    Uspjeli su, kaže, da sakupe samo oko 70.000 fotografija. Obišli su na stotine grobalja širom Crne Gore.
    - Pronašli smo falerističke simbole na spomenicima na 135 grobalja, ukupno na 540 grobova. Između posjeta Crnoj Gori kod kuće sam radio na evidenciji fotografija, tekstovima i traženju dubljih podataka. Intenzivnim širenjem informacija o našem radu smo uspjeli da prikupimo mnogo dosad nepoznatih i neobjavljenih starih fotografija od potomaka čeških ljekara i vojnika. Prednji češki muzeji i Kancelarija predsjednika Češke republike su nam pozajmili i odobrili objavu svojih slika, crteža i fotografija. Privatni kolekcionari su pozajmili svoje dragocjene stvari. Izdavač se toliko zaljubio u tu temu da me i više puta dnevno tjerao da radim i pišem, da bi knjiga mogla što prije da se štampa. Problem je bio sa prevodom, dok se nijesam upoznao sa inženjerom Željkom Deretićem, koji je živio u Pragu. On je nesebično uradio sjajan prevod. Da bi se knjiga mogla širiti i na zapadu, preveo ju je na engleski najbolji profesionalni znalac tog jezika u češkoj vojsci, direktor Vojnog jezičkog instituta pukovnik inženjer Ladislav Halopski - rekao je Petriček.
    Naglašava da su svi izvori troškova za cio projekat, redakciju i štampu čisto privatni, a nešto je prikupljeno i donatorskih sredstva od prijatelja, uglavnom vojnih lica, i od mušterija.
    - Platio sam dug prema mojim crnogorskim korijenima. Uspjeli smo da sačuvamo jedan mali dio složene crnogorske istorije, koja jasno dokazuje da su Crnogorci i njihova država uvijek pripadali Evropi, da nijesu nikada podlijegali svireposti azijskog varvara i ostalih neprijatelja, da su i u najdubljem siromaštvu i besparici poštovali svoje hrabre pretke na neobično kulturan način. Iznenađenje za mene je bilo kako se neočekivano lijepo ponašala češka javnost u vezi stvaranja i prodaje knjige. Od svih koji su knjigu kupili a do danas ih je u dvije prodavnice prodato oko 150, što je polovina tiraža, većina nikada nije bila u Crnoj Gori niti je išta znala o crnogorskoj ratnoj istoriji - zaključuje priču o ovom nesvakidašnjem književnom poduhvatu Aleksandar Petriček.

    Promocija

    - Svečana promocija knjige u Češkoj je održana 21.10.2008. godine u istorijskim prostorijama Magistrata grada Brna. Po crnogorskom običaju su gosti počašćeni rakijom, crmničkim vinom kao i bijelim češkim koje je nepravio moj tast, te domaćim sirom i kobasicama koje sam lično "prošvercovao" iz Srbije. Sala je bila ukrašena slikom knjaza Nikole, a u staroj artiljerijskoj čauri je stajala od svile ručno šivena kopija crnogorske vučedolske ratne zastave na štapu sa crnogorskim ratnim bojama - ispričao nam je Aleksandar Petriček.

    O knjizi

    Knjiga „Faleristika spomenika Crne Gore", odnosno njen prvi tom objavljen je u tiražu od samo 300 primjeraka komada. Prvih 100 promotivnih primjeraka je potpisano, ovjereno pečatom promocije i numerisano. Ima 260 stranica, nekoliko stotina slika, u tvrdom je kožnom povezu. Na koricama se vidi slika unikatnog probnog komada crnogorske medalje za hrabrost Miloša Obilića iz 1847. godine. U knjizi se na prvih 70 stranica piše opširnije o crnogorskoj istoriji sa mnogo do sada nepoznatih slika. Dalje se popisuju konkretni grobovi i rekonstruiše vjerovatna vojna sudbina u vezi sa odlikovanjima pokojnika dr Božidara Jovetića, Ivaša N. Hajdukovića, Blaža J. Marićevića, Stanka S. Đurovića, Đura M. Martinovića, Laza P. Đurkovića, Vukosava M. Vukovića, Marka S. Jovanovića, Miloša I. Kavaje, Stevana Otaševića, Draga P. Lipovine, Iva P. Lipovine i Pera Lipovine.




  2. #2
    Ističe se
    Učlanjen
    23.04.2006.
    Pol
    muški
    Lokacija
    Cetinje
    Poruke
    2.766
    Tekstova u blogu
    2
    Reputaciona moć
    73

    Podrazumevano .........

    Neprijatna iznenađenja

    - Prvo neprijatno iznenađenje bilo je za mene kad sam informaciju o promociji knjige sa opširnim objašnjenjem teme i slikama bez nikakvog traženja pomoći poslao na 750 crnogorskih javnih i privatnih mejl adresa. Počev od predsjednika Crne Gore, premijera, do svih ministarstava, ministara, zamjenika, direktora televizija, novinama, muzejima, časopisima, knjižaama, bibliotekama, institutima, ambasadama, dijaspori, političke strankama, privatnim firmama i poznatim osobama. Od svih njih samo je crnogorska dijaspora u Kanadi zatražila još neke podatke i objavila info na svojom sajtu. I neka gospođa iz biblioteke CANU u Podgorici je pitala gdje može knjiga da se nabavi. Knjigu smo nekoliko dana poslije promocije lično odvezli u prodavnicu Državnog muzeja na Cetinju, gdje su do današnjih dana prodata samo tri primjerka. Nadam se da će se to promijeniti i da u budućnosti mogu da nastavim taj rad, pošto imam u svojom arhivu ogroman i fantastičan materijal, koji ne bi valjalo da se ne objavi i zaboravi - poručuje Petriček.

    Ko je Aleksandar Petriček

    - Aleksandar Vsevolodovič Petriček rođen je u Brnu 4.8.1956. godine. Završio je srednju tehničku školu a zatim i Vojnu akademiju. Službu kod motopješadijskog puka na zapadnoj granici završio je u činu majora na sreskom štabu. Godine 1992. napustio je vojsku. Radio je kao trgovački direktor privatne štamparije, kasnije osnovao firmu za pripremu štampe. Danas vodi firmu koja se bavi opremanjem ekskluzivnih enterijera i zamaka antikvarnim predmetima i ručno rađenim istorijskim namještajem



    VUKOMIR RADENOVIĆ

  3. #3
    Ističe se
    Učlanjen
    23.04.2006.
    Pol
    muški
    Lokacija
    Cetinje
    Poruke
    2.766
    Tekstova u blogu
    2
    Reputaciona moć
    73

    Podrazumevano "Republika" 2008. godine

    U češkom gradu Brnu promovisana knjiga ''Faleristika spomenika Crne Gore'' Aleksandra Petričeka

    Pravoslavlje kroz ratne uslove za nezavisnost Crne Gore



    Češko izdavaštvo ''Parabellum'' sa sedištem u Brnu, oštampalo je prvi tom knjige "Faleristika spomenika Crne Gore", kojom je Aleksandar Petriček završio 12 godišnji autorski rad na dosad neobjavljenoj temi ratnih spomenika Crne Gore.
    Tim povodom Petriček se obratio našoj redakciji, kako bi i crnogorskoj javnosti predstavio zanimljivi projekat, koji bi trebalo da je doprinose znanju o teškim ratnim uslovama hriščanske pravoslavne kulture za slobodu i nezavisnost Crne Gore.
    - Izdavaštvo se uglavnom bavi izdavanjem mojih malotiražnih knjiga, u obliku bibliofilije, koje se vežu za ratnu istoriju Južne i Srednje Evrope. Ipak, navedeni titul je moj osnovni dugogodišnji rad. Crnu Goru sam u zadnih 13 godina, posetio 20 puta i uradio oko 70.000 slika. Tako i knjiga ima bibliofilmski tiraž od 300 komada. Svi izvori troškova za projekat su čisto privatni i donatorski od nekoliko ljudi u Češkoj. U knjizi je objavljeno i nekoliko stotina slika, od kojih mnoge nijesu bile u CG objavljene, a potiču iz privatnih kolekcija ili državnih arhiva, dok su tekstovi na češkom, srpskom i engleskom – kazao je Petriček.
    On je dodao da je svećana promocija knjige u Češkoj održana 21. oktobra u istorijskim prostorijama Magistrata grada Brna uz učešća češke štampe, televizije i mnogobrojnih uglednih gostiju, koji gaje simpatije sa Srbijom i Crnom Gorom. Promociju je uveo češki ljekar prof. Rajko Doleček.

    Di.G.

    http://www.republika.cg.yu/naslovna.phtml?akcija=vijest&id=121071

  4. #4
    Iskusan M-1980 (avatar)
    Učlanjen
    05.10.2007.
    Pol
    ženski
    Poruke
    6.774
    Reputaciona moć
    105

    Podrazumevano Re: Pročitao istoriju sa crnogorskih grobova

    cestitam ....

Slične teme

  1. Порекло црногорских племена?
    Autor NickFreak u forumu Istorija
    Odgovora: 420
    Poslednja poruka: 04.08.2017., 21:22
  2. SKRNAVLJENJE GROBOVA PO SRBIJI
    Autor gost 41715 u forumu Politika
    Odgovora: 52
    Poslednja poruka: 06.12.2009., 00:40

Pravila za slanje poruka

  • Ne možete kreirati novu temu
  • Ne možete poslati odgovor
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoju poruku
  •