Tadićevi Tajkuni ljuti na Tadića i NBS zbog kursa

Tihi2

Primećen član
Banovan
Poruka
650
Privrednici brane kurs od guvernera
10. decembar 2009. | 16:17 | Izvor: B92, Politika
Beograd -- Privredna komora Srbije, asocijacije, udruženja privrednika i strani investitori upozoravaju da privredi preti katastrofa zbog rada Narodne banke Srbije.

Zbog straha da dinar ponovo ne doživi prošlogodišnju sudbinu, Miloš Bugarin, predsednik Privredne komore Srbije zatražio je hitan sastanak premijera Mirka Cvetkovića, guvernera Radovana Jelašića i ministra Mlađana Dinkića u narednih sedam dana sa biznismenima.
amo dan nakon što su članovi kluba Privrednik javno saopštili da su ljuti na Radovana Jelašića, na listu nezadovoljnih privrednika upisali su se i članovi privrednih komora, ali i strani investitori i druge poslovne organizacije.

“Privrednici su uplašeni da se ne ponovi prošlogodišnji scenario, jer su svi godinu dana radili da prevaziđu prošlogodišnje gubitke izazvane rastom evra. Samo u poslednje tri nedelje dinar je oslabio za 2,3 odsto. Ovako nestabilna valuta izazvala je veliki strah da bi do kraja godine dinar mogao da oslabi za 10 odsto", objašnjava Bugarin i dodaje da bi to bio potpuni fijasko, jer niko nema rezerve da pokrije još jedno onakvo klizanje dinara.

Bugarin podseća da je polovina srpskih kompanija prošle godine zbog slabljenja dinara u završnim računima imala minus. Prema njegovim rečima, Vlada ne sme da dozvoli da se potezima monetarne politike obezvrede sve mere kojima je u toku godine podignuta likvidnost privrede, jer slabljenje dinara smanjuje kreditni rejting preduzeća pred bankama i poskupljuje zajmove.

On je upozorio da se privrednici plaše da će depresijacija dinara dovesti do toga da se profit ostvaren tokom ove godine istopi i da će bilansi preduzeća na kraju biti negativni. Oko 50 odsto privrede ionako ima negativne rezultate, a zbog gubitaka na kursnoj razlici negativno poslovanje imaće sve kompanije.

"NBS mora da reaguje preventivno a ne posledično. Privrednici imaju pravo da znaju šta se dešava sa dinarom i neko mora da im garantuje da neće i ove godine ceo profit potrošiti na peglanje kursnih razlika", kaže on i dodaje da je "dinar za nekoliko dana prošle nedelje oslabio za 2,2 odsto, a da je NBS odmah reagovala, kurs bi se zadržao na 93 ili 94 dinara za evro. Nedopustivo je da NBS ovako sporo reaguje i da u decembru dozvoli obezvredjivanje dinara".

"Takve mere odraziće se i na gradjane, jer će doći do smanjenja plata i otpuštanja zbog loših poslovnih rezultata preduzeća, što će neminovno dovesti i do pada životnog standarda", upozorio je on. Bugarin kaže da će ukoliko premijer, ministar ekonomije i guverner ne pristanu da dođu na zajednički sastanak, on morati da sazove vanrednu sednicu Upravnog odbora i Poslovnog saveta PKS. Cilj sastanka jeste da se „predupredi katastrofa i spreči makroekonomska nestabilnost”.

http://www6.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2009&mm=12&dd=10&nav_id=397488

-----------

Bolji naslov bi bio "Uvoznici brane kurs od guvernera" jer da izvoze nesto slab dinar bi ih ucinio konkurentnijim. Na ovaj nacin se smanjuje spoljnotrgovinski deficit i "ubija" uvoznicki lobi sto ovi "privrednici", u stvari, i jesu.

Ja znam d su Tadicevi bizMismeni i glavni tajkuni DS-a ekstremno ljuti na vlast sto ne moze vise da im drzi kurs od 75 , al sta da se radi - ko im je kriv sto su se zaduzivali u evrima , niko ih nije bio po usima da to rade.

Tadicevi Tajkuni zele da drzava propadne samo da oni i dalje zaradjuju pare z:D

Jednostavno pritisak na kurs je preveliki i vlast vise ne moze da ga odrzava - a vise i ne moze da se zaduzi.

Setimo se kada je bila situacija u januaru kako je miskovic trazio da se drzava zaduzi i brani kurs - i drzava se zaduzi kod MMF-a i kupi miskovicu jos godinu dana profita.

Onda se pare potrosise i opet jovo nanovo.

Sta mislite ko ce pre da propadne - drzava Srbija ili Tadicevi tajkuni?
 
  • Podržavam
Reactions: 27E
Drzava srbija je vec propala , a za tajkune cemo da vidimo.....:think:

pa mislio sam da bankrotira

Situacija je prosta. Ako NBs i Tadic odluce da brane kurs do zadnjeg , Srbija ostaje bez deviza posle odredjenog perioda za odbranu kursa i onda nakon toga drzava bankrotira jer nema vise deviza za servisiranje dugova ka inostranstvu i dalje odrzavanje valute i dinar ide tipa sa 100 din na 1000 do 5000 din za 1 evro.

tako se desilo u drzavama koje su bankrotirale i izgubile spoljnu likvidnost a imaju sopstvenu valutu.

A u slucaju da Tadic odluci da sacuva devizne rezerve dinar kliza ka tipa 150 din za 1 evro i gomila Tadiceevih tajkuna uvoznika propada - jer su u kreditima do guse vezanim za evro i ne mogu vise da servisiraju svoja dugovanja.

Srbija ili Tajkuni pitanje je sad? :dontunderstand:
 
Tihomire, lepo reci da ti je krivo što je kurs € pao opet na 96... I da žarko želiš da ode na 150-200 dinara, samo da bi ti pljucnuo po Srbiji... Hajde, nećemo nikom reći.

pa krivo mi je sto se drzavne pare trose za racun tadicevih tajkuna uvoznika.

sve to mi narod placamo posle , preko uvecanih racuna za struju, grejanje poreza akciza itd.

kredit od MMF-a koji je uzet da se odrzava kurs za racun uvoznika vraca narod a ne miskovic i kompanija.

kurs je trzizna kategorija.

nonstop se u svetu , menjaju kursevi valuta , dolar/evro konstantno gore/dole za 1-2-10% samo se u srbiji pravi frka kada se to desi

primera radi britanska funta je depresirala za preko 30% prema evru u zadnjih 6 meseci ap nisam cuo da britanski privrednici najavljuju harikiri zbog toga.
 
Poslednja izmena:
Sto zezate...

To se desava svake godine, i sve ce lepo da se vrati u normalu.
Niti je iko potegao pitanje tako kako je receno , vec je to bila spremna mutljavina da se nesto zaradi, a ne da se spreci gubitak...
Samo sitni igraci i budale nisu znale sta ce da se desi...

Ovo je vestacka tema, jer to se kod nas desava regularno...a cim je regularno onda je i normalno...
A to sta se sve radi i sta bi se radilo da hoce ovaj ili onaj, ihaa.a..a..a.a..a..a.a.a..a....!aaaa...a...;aaaa
 
pa izvoznici se ne zale. izvoznicima kao vlasniku Swissliona Rodoljubu Draskovicu to odgovara jer povecava konkurentnost domacih proizvoda u inostranstvu i automatski Swisslion vise izvozi i zaposljava nove radnike

slabljenje kursa ne odgovara glavnim tajkunima u zemlji , uvoznicima okupljenim u klubu Privrednik na dedinju , koji su svi do jednoga u ogromim kreditima i duguju i bogu i narodu.

To su ti tzv Tadicevi bizMismeni na baterije.
 
Курс јесте прецењен. Требало би што пре прибећи девалвацији, нпр. прогресивно током 4 године да се он усклади са реалним. Спољно-трговински биланс је слика и прилика економије једне земље, ми се можемо похвалити да смо ту међу елитом, ал` отпозади.
Последице овако нереалног курса су управо нарастајући сп.трговински дефицит, нереалан стандард, оштећени извозници, као и разлог више за заобилажење Србије од страних инвеститора.
 
Курс јесте прецењен. Требало би што пре прибећи девалвацији, нпр. прогресивно током 4 године да се он усклади са реалним. Спољно-трговински биланс је слика и прилика економије једне земље, ми се можемо похвалити да смо ту међу елитом, ал` отпозади.
Последице овако нереалног курса су управо нарастајући сп.трговински дефицит, нереалан стандард, оштећени извозници, као и разлог више за заобилажење Србије од страних инвеститора.

a glavni rezultat ovakvog kursa je ekstremno zaduzivanje u inostranstvu , na ime odrzavanja tog kursa, jer bez priliva svezih deviza vlast nema sa cime da odrzava vestacki dinar.

a onda te dugove vracamo mi narod kroz nove poreze, akcize, harace na mobilni i slicno.
 
Курс јесте прецењен. Требало би што пре прибећи девалвацији, нпр. прогресивно током 4 године да се он усклади са реалним. Спољно-трговински биланс је слика и прилика економије једне земље, ми се можемо похвалити да смо ту међу елитом, ал` отпозади.
Последице овако нереалног курса су управо нарастајући сп.трговински дефицит, нереалан стандард, оштећени извозници, као и разлог више за заобилажење Србије од страних инвеститора.

Па,само посматрај како ће потпуна либерализација(ССП) утицати на домаћу производњу.
Има да се повећа бр. незапослених за 50%...
 
Pa nekad će i doći. Biće i 200 jednog dana...
Samo, pre godinu dana su neki curili u gaće od sreće, a sve na osnovu svojih procena tj. želja da se dinar sunovrati...

nasa zelja nije da se dinar sunovrati vec da dodje na svoju realnu vrednost

nasa zelja je da se sacuvaju tesko stecene srpske devizne rezerve koje bi ti nemilice da razbacujes i trosis.

raspikuco
 
Nemoralno novo zaduživanje
Naš spoljni dug nisu samo obaveze države, već i svaki evro ili dolar koji su pozajmili naši privrednici i banke i njih se, čak i ako bismo to želeli, ne možemo odreći, tvrdi prof. dr Mlađen Kovačević

matram da je nemoralno novo zaduživanje Srbije u inostranstvu da bismo sada lagodno trošili, a da otplatu tih kredita prenesemo na buduće generacije.Zato je krajnje vreme da se sačini dugoročna strategija upravljanja spoljnim dugom jer ćemo, u slučaju nastavljanja olakog zaduživanja i ekonomski neracionalnog trošenja dobijenih kredita, zapasti u tešku dugoročnu dužničku krizu, što bi imalo dalekosežne ekonomske i socijalne posledice, izjavio je prof. dr Mlađen Kovačević, redovni član Akademije ekonomskih nauka, odgovarajući na naše pitanje – da li je Srbija već (pre)zadužena zemlja.

Sve je, kaže, počelo 2002, da bi već 2008.spoljni dug Srbije eskalirao. Istina, priznaje,takođe je znatno porasla ivrednost izvoza robe i usluga,kao i BDP – ali samo u tekućim cenama. Na kraju prošle godinespoljni dug bio je 30,708 milijardi dolara ili oko 21,8 milijardi evra. Odnos spoljnog duga prema BDP-u (ali u tekućim cenama) u prošloj godini iznosio je 62, a prema izvozu robe i usluga 205 procenata. Po tome je, gledano čisto statistički, po kriterijumima Svetske banke, Srbija srednje zadužena zemlja.

Međutim, odnos spoljnog duga i BDP-apotpuno je neupotrebljiv,ali je zato vrlo zloupotrebljiv, jer je veličina BDP-aekstremno „naduvana” kako zbog inflacije tako i usledekonomski apsurdnog smanjenja vrednosti dolara u odnosu na dinar. Ako bi se unela vrednost BDP-au stalnim cenama, aspoljni dug u fiksnoj vrednosti evra, dolara i drugih valuta u kojima je nominiran spoljni dug Srbije, odnos spoljnog duga prema BDP-ubio bi sigurno iznad 80 odsto. Srbija bi se time našla u grupi visoko zaduženih zemalja.

Umeđunarodnim finansijskim institucijama kao kritična granica visokezaduženostijedne zemlje uzima se, objašnjava naš sagovornik, odnos iznosa otplate spoljnog duga i vrednosti izvoza robe i usluga. Ako prelazi 25 odsto, ona se tretira kao visoko zadužena. Srbijaje prošle godine imala 34,5 procenata. Uz to, ako je iznos godišnjih otplata u odnosu na BDP viši od stope rasta BDP-au istoj godini, zemlja se tretira kao visoko zadužena. Srbija je prošle godine imala rast BDP-aod 5,4, a iznos otplate je dostigao 10,4 procentaBDP-a. Gotovo dvostrukoviše od rasta BDP-a. Uz sve to, neprijatno je saznanje da je na kraju prošle godine iznos dospelih,a neizmirenih obaveza po osnovu stranih dugova bio čak 2,55 milijardi dolara (od toga 45,4 odstotog iznosa odnosi se na docnje nastale pre početka 2001).

Problem spoljnog duga krajem prošle i početkom tekuće godine pojačan jejer su devizne rezerve smanjeneza 2,3 milijarde dolara. Pošto su devizne rezerve nastavile pad i početkom 2009, a izvoz od septembra prošle godine počeo naglo da jenjava,iznos anuiteta po osnovu svih spoljnih dugova u tekućojgodiniiznosi čak 5,8 milijardi evra (ili u dolarima preko osammilijardi), zvaničnici Srbije počeli su pregovore s MMF-omo kreditu od 2,9 milijardi evra, a kasnije i sa EU, evropskim banaka,Kinom i Rusijom o dodatnim zajmovimaod oko tri milijarde dolara. Do sada je pristiglo malo tih novih kredita, što je, uz otpis 550.000dolara duga Kosovu od strane Svetske banke i znatno otežanih uslovapreduzeća za dobijanje zajmovau inostranstvu imalo zarezultat usporavanje rasta i njegove ukupne sume. Dug jekrajem avgusta bio 21,725 miliona evra ili 31 milijardu dolara. U prethodna dva meseca ta suma je nešto povećana, ali ne bitno. Do kraja tekuće godine, iznos spoljnog duga mogaobi dostići i 35 milijardi dolara.

Problem postojećeg spoljnog duga i njegovog još većeg iznosa do kraja ove godine – jeste smanjenje BDP-aod oko četiri odsto,a posebno izvoza od čak dvadesetak procenata. Pošto suvrlo male šanse da se u idućoj godini ostvari njihov osetniji rast –iznos duga će nastaviti da raste. U tekućoj godini, problem otplate spoljnog duga nije dobio dramatične razmere, jer su mnogi strani poverioci tolerisali kašnjenje u servisiranju obaveza, pre svega preduzeća, po osnovu spoljnog duga. Problem je, međutim, u tomešto će se iznos dospelih a neizmirenih obaveza po osnovu servisiranja spoljnih dugova dodatno povećati – moguće i za preko 2,5 milijarde evra, pa će njegova ukupna suma biti veća za preko petmilijardi evra.

Mnogi, podseća Kovačević, namerno pod Srbijom i njenim dugom „podrazumevaju”jedinodržavne institucije i priznaju samo spoljni dug kojim se duži zemlja i eventualno spoljni dug javnih preduzeća za koji je garanciju dala država. Srbiju, međutim,čine i sva njena preduzeća i banke. Uostalom, sve devize za servisiranje svih spoljnih dugova moraju obezbediti preduzeća locirana u Srbiji i njeni stanovnici. Država, eventualno,može javni spoljni dug da otplaćuje preko novog zaduživanja, ali šta je sa obavezama privatnika i banaka. Zbog njih ćebiti sve više prinuđena, u cilju servisiranja njihovih dospelihdeviznih obaveza, da kupuje devize na tržištu, a dinare daobezbeđujepreko oporezivanja preduzeća i građana.

Uostalom,sama činjenica da su naši zvaničnici morali ići u Beč da mole strane banke da u 2009. reprogramiraju i refinansiraju spoljne dugove preduzeća lociranih u Srbiji – govori u prilog da je neozbiljno ignorisati njihov ogroman spoljni dug, upozorava Kovačević.

Slobodan Kostić

-----------------------------------------------------------

Šta znači biti prezadužena zemlja

Termin „prezdužena zemlja” retko se koristi u stručnoj i naučnoj literaturi, kaže Kovačević. Ipak, u jednom radu OECD-a, posvećenom SR Jugoslaviji, koji je objavljen krajem 2002,naveden je zaključak da smo „prezaduženi”.

U toj godini spoljni dug SRJ je iznosio 11,832 milijarde dolara, a njegov odnos prema bruto domaćem proizvodu bio je 76,4, a prema izvozu robe i usluga 365,3 procenata. U vezi s tom konstatacijom zaključeno je: a) da bi stalni dug SRJ u bliskoj budućnosti trebalo da se svede na manje od devet milijardi dolara; b) da će otplata spoljnog duga, gledano srednjoročno, predstavljati znatno opterećenje; c) primarni izvor zabrinutosti jeste – otplata spoljnog duga.

Pošto je Srbija u toj godini bila relativno zaduženija od Crne Gore, ove konstatacije odnosile su se, pre svega, na Srbiju. U toj godini spoljni dug Srbije, izražen u dolarima,bio je 11,230 milijardi, a u evrima 10,768 milijardi. U toj godini bruto domaći proizvod (u cenama iz 2002) iznosio je oko 16, a izvoz robe i usluga oko 2,9 milijardi dolara. Dodajmo, podseća Kovačević, da je u toj godini MMF projektovao da će spoljni dug SRJ u 2009. godini iznositi samo 9,036 milijardi dolara, a iznos otplata samo 1,308 milijardi dolara. Tegodine iznos spoljnog duga Srbije prema izvozu robe i usluga iznosio je 379, a otplate duga 1,4 odsto BDP ili 7,1procenata izvoza robe i usluga.

[objavljeno: 01/11/2009]
 
Petrović: Možda depresijacija kursa
10. decembar 2009. | 08:25 | Izvor: Tanjug
Beograd -- Urednik "Kvartalnog monitora" Pavle Petrović kaže da su oscilacije kursa dinara proteklih dana kratkoročne i da nisu uzrokovane nekim dubljim razlozima.

On je dodao da se radi o polugodišnjim ili tromesečnim otplatama dugova preduzeća i istakao da se kurs stabilizovao na trenutnom nivou i bez intervencija centralne banke, pošto je privreda u recesiji, uvoz i spoljnotrgovinski deficit su niži, tako da nema većeg pritiska na kurs.

Na duži rok, kada u narednim godinama proizvodnja počne da raste, povećaće se uvoz i spoljnotrgivinski deficit, i onda ćemo ponovo imati pritisak na kurs, naveo je Petrović.

Prema njegovim rečima, da bi srpska privreda postigla međunarodnu konkurentnost i da bi izvoz porastao, posle izlaska iz krize u narednim godinama, neophodno je da plate izražene u evrima budu niže, odnosno da odgovaraju snazi domaće ekonomije.

Petrović je istakao da za to postoje dva načina - da se smanjuju plate u apsolutnom iznosu, a da se kurs drži stabilnim, što sada pokušavaju baltičke zemlje ili da se izvrši određena depresijacija kursa.

"To nikako ne znači ni naglo, ni u velikim iznosima, već jednostavno da će kurs postepeno da opadne i da dođe na vrednost koja odgovara snazi privrede i tako da stimuliše izvoz i čini domaću proizvodnju konkurentnom uvoznim proizvodima", objasnio je on.

Petrović je ocenio da jedino tako posle krize, 2011. i 2012. godine, Srbija može ponovo da ima malo veće stope rasta, a da to ne znači da spolja mora da dolazi po pet - šest milijardi evra svake godine, pošto toga neće ni biti.

"Jedno poređenje pokazuje koliko je dinar precenjen kod nas u odnosu na snagu naše privrede - prosečne plate u evrima su u drugoj polovini 2009. ponovo dostigle nivo iz prve polovine 2008. godine, pa iako smo prošli kroz krizu, kurs se realno nije mnogo promenio", rekao je on.
 
Privreda i političari apeluju na Jelašića: Ubiće nas kurs evra!

Privrednici apeluju na Vladu Srbije i Narodnu banku da spreče dalji pad dinara, gradonačelnik Beograda Dragan Đilas kaže da je prestonica zbog poslednjeg pada dinara izgubila 10 novih vrtića!

Privrednici Srbije zatražili su juče od Narodne banke i Vlade Srbije da zaustave dalji pad dinara, ali i odgovor zašto domaća valuta po pravilu pada pred kraj godine. Od početka decembra dinar je pao za blizu tri odsto (pogledajte tabelu). Apelu se pridružio i gradonačelnik Beograda Dragan Đilas, koji slikovito objašnjava da je srpska prestonica zbog pada dinara „izgubila 10 dečjih obdaništa"!

- Možda ne izgleda strašno kad kažete da je dinar pao za tri odsto, ali tih tri odsto koštaju Beograd 15 miliona evra! Kako izgradnja novog obdaništa košta 1,5 miliona evra, mi smo zbog pada dinara u decembru izgubili 10 obdaništa! E, neka sad neko kaže da je to malo - kaže za Press Đilas.

Beograd izgubio most, „Telekom" 8,5 milijardi

Đilas dodaje da je Beograd zbog prošlogodišnjeg pada dinara za oko 20 odsto izgubio 150 miliona evra, ili „jedan novi most"!

- Zašto se ovo dešava? Jer ako je opravdanje za slabljenje dinara 2008. bila svetska kriza, koji je sad razlog? U Makedoniji i BiH kurs se nije pomerio, u Hrvatskoj minimalno. A kod nas se pojave banke koje puste mnogo evra, a onda dinar padne. A sutra će možda biti obrnuto! Ne može dinar da se tretira kao roba kojom se trguje i spekuliše! Tražim da nadležni omoguće stabilnost u Srbiji - kaže Đilas.

Branko Radujko, generalni direktor najuspešnije domaće kompanije „Telekom Srbija", povodom najnovijeg pada dinara kaže za Press da bi bilo jako loše ukoliko bi se ponovio prošlogodišnji scenario.

- Duboko smo zabrinuti zbog najnovijih dešavanja sa kursom. Nadamo se da se neće ponoviti scenario od prošle godine, kada je „Telekom" zbog kursnih razlika izgubio 8,5 milijardi dinara. Taj gubitak dramatično je uticao na investicije i razvoj, ali i na dividende akcionarima naše kompanije. Ponavljanje takvog scenarija potpuno bi zaustavilo razvoj i investicije, a negativni efekti na tržišnu vrednost kompanije „Telekom Srbija" bili bi značajni - kaže Radujko.

----------

kakva propaganda z:D

a novac koji je zbog precenjenog dinara izgubila sto drzava sto privreda zbog nemogucnosti izvoza usled precenjenosti dinara se meri u DESETINAMA MILIJARDI EVRA
 
naravno da ne valja.

trosi desetine milijardi evra tj potrosio je na odrzavanje vestackog kursa.

a ovi debili "privrednici" ne kapiraju da je kasa prazna i da para za vestacko stimovanje kursa vise nema.

oni misle to ko u skolici napises na tabli kolki kurs hoces i to tako stoji.

Pa dolar je pre 6-7 godina vredeo 1.2 evra a danas 1 dolar vredi 0.67 evra ili duplo manje pa niko ne dize dzevu zbog toga po americi i EU , nego ljudi kapiraju da to jednostavno trziste odredjuje vrednost neke valute,.

To samo debili kao Miskovic, Djilas Tadic misle napises na tabli kolki kurs hoces i tako ti bude.

Mislim moze , al kad imas fiksni kurs trosis mnogo vise deviza za njegovo odrzavanje nego kad je kurs trzisni tj plivajuci.

Takodje trosis gomilu deviza ako zelis da ti plivajuci kurs bude blizu neke vrednosti.

Jednostavno razliku moras da subvencionises i to je tako.
 

Back
Top