Dva fundamentalno razlicita puta: slabe (male i mini) drzave ili normalne drzave

migel59

Poznat
Poruka
8.319
Postoji vise puteva u kome se moze kretati covecanstvo. Dva su fundamentalno bitna za nasu situaciju.

Jednim putem ide Kina. Koncept razvoja Kine se zasniva na velikom unutrasnjem trzistu. Bez jedinstvenog trzista i zemlje koja to omogucuje, kineski razvoj bi pao u vodu, drugim recima Kina nikada ne bi bila ekonomska sila kao sto je vec sad i kakav ekonomski dzin postaje. Vec 2035 prema prognozi prestiznog Carnegy Endowement Washington Kina ce ekonomski nadmasti SAD a do kraja veka ce biti najmanje duplo jaca.

Drugim putem ide se u brojnim zemljama Evrope. U osnovi decentralizacija o kojoj se govori u mnogim zemljama nije nista drugo do drugi naziv za stvaranje autonomnih jedinica sa atributima drzavnosti tj. malih ili mini drzava. Ko iole malo bolje poznaje termine centralizacija i decentralizacija zna da dva ekstrema nisu pozeljna niti potpuna centralizacija koja stavlja moc odlucivanja u rukama izuzetno malog broja ljudi sto je stetno za drustvo, niti potpuna decentralizacija koja potpuno razara neku organizovanu tvorevinu na zasebne manje delove. Uvek se pravi odredjeni miks centralizacije i decentralizacije, sa nijansama pretezanja jednog ili drugog u skladu sa razlicitim uslovima.

Sta znace mini drzave? Prakticno svaka drzava sa manje od 1000000 stanovnika je mini drzava. Drzava sa vise od 1000000 a manje od 5000000 stanovnika, je mala drzava. Male i mini drzave se vode kao slabe drzave.

Male i mini drzave su slabe drzave posto one imaju malu snagu u medjunarodnim odnosima a u ekonomskom smislu imaju malo unutrasnje trziste. One su zavisne zemlje u svakom pogledu.

Male rascepkane teritorije, male i mini drzave u danasnjem vremenu nemaju ni minimum sansi za iole ozbiljniji razvoj, i u svom zacetku ili nesto pre ili kasnije postaju tzv. ekonomski neodrzive teritorije. Vise malih i mini drzava na nekom prostoru znaci vise neprijateljstava jedna prema drugoj, vise rampi i blokada, vise mogucih sukoba i ratova.

Nekad je Evropa bila podeljena na male teritorije pod kontrolom nekog gospodara ili feudalca i gradove. Te zavadjene teritorije su medjusobno ratovale. Uzmimo primer Nemacke. Na teritoriji danasnje Nemacke postojale su mnoge drzavice koje su medjusobom bile neprijateljske i krvavo su ratovale.

Sta se desava sa malim i mini drzavama? Da li one moge biti zasticene od strane UN? Da mogu u nekoj meri. Ali ne mogu biti zasticene od ekonomski snaznih igraca, ekonomskih zakona i turbulencija. Pre ili kasnije njihovi budzeti pucaju a zaduzivanje ide do nebesa.

Primera radi dobro je da damo situaciju koju je opisao Nil Klark (Neil Clark) u britanskom Guradian-u za Crnu Goru:

Never mind the Balkans

Montenegro had more independence as part of Yugoslavia than it will as an EU-Nato protectorate

Crna Gora je imala kao deo Jugoslavije nezavisnost vecu nego sto ce je imati kao protektorat EU-NATO.

www.guardian.co.uk/commentisfree/2006/may/23/balkans

Prema ovom autoru “najvaznije politicke i ekonomske odluke, koje ce uticati na svakodnevni zivot gradjana ove republike, nece se donositi u njenom glavnom glavnom gradu, Podgorici, vec u Briselu, Zenevi i Vasingtonu, i na upravnim odborima multinacionalnih kompanija koje danas dominiraju ekonomijom ove zemlje.

...

Sicisnom crnogorskom ekonomijom strani kapital dominira jos vise nego srpskom, pri cemu je proces privatizacije tu poceo jos ranije. Prodaja nacionalnih dobara imace ozbiljne implikacije na buducu ekonomsku mogucnost razvoja zemlje pa cak i sa turistickim potencijalom njene atraktivne obale tesko da moze da se predvidi kako ce Crna Gora moci da izadje na kraj a da se nepredaje jos vise zapadnim finansijskim institucijama. Radeci tako, sledice put svojih suseda.”

Nekada su se imperijalne sile takmicile koje ce zauzeti sto bolje drzave da imali vecu vajdu od eksploatacije. Tako su V. Britanija i Francuska zaista mogle biti smatrane imperijama. S druge strane Nemacka Kajzera Vilhelma II je bila “imperija radi imperije”, koja je ukljucila ekonomski neodrzive teritorije sub-saharske Afrike i Juznog Pacifika.

“Often, European states saw colonies not just as revenue producers, but as ways of aggrandizing the state itself. The size of a nation’s empire could be taken by some to implicitly suggest a vindication of the founding ideals behind that state (with Republican France and Parliamentarian Great Britain potentially using their vast overseas empires as an indication of the strength of principles behind their institutions), or perhaps as a display of strength and might by others. One prominent example of “empire for the sake of empire” would be the Kaiser Wilhelm II’s Germany, which included economically unviable territories in Sub-Saharan Africa and the Southwest Pacific.” (Diatabre Magazine)

I danas se nije mnogo toga promenilo, s tim sto imamo pored jakih drzava, i multinacionalne i globalne finansijske institucije, kompanije i druge organizacije koje raspolazu znatnom finansijskom i drugom moci i koje znatno prevazilaze ekonomsku snagu pogotovo malih i mini drzava.

Sta se desava kada te drzavice dodju u tesku situaciju da ne mogu odrzavati svoje budzete, da su prezaduzene i ne mogu otplacivati dugove i da su upale u druge teske situacije iz kojih bez necije intervencije sa strane nemaju izlaz? One su ekonomski neodrzive teritorije. Jedan nacin da se spasu je da ih neko drugi izvuce iz te nemoguce situacije. Postoje li izdasne i dobre vile?

Da li je zivot pojedinaca i porodica u takvim drzavicama sjajan? Pa ekipa koja je na vlasti i uziva spoljnu podrsku ima perspektivu i to dobru pod uslovom da je sto duze na vlasti. Cesto oni postaju bahati knezovi i kapoi koji s vremenom ne prezaju ni od cega unutar te teritorije. Ostali kako se ko snadje, vecina jedva zivotari. Korupcija razjeda drustvo a srednja klasa je veoma mala i neutemeljena. Jedan od velikih problema u malim i mini drzavama je specijalizacija. Ljudi nemaju mogucnosti da ovladaju dublje u vecini struka jer za tu struku u takvim zemljama ima posla u jednoj dve firme. Ako ta firma oslabi ili se nadje pred stecajem, ljudi u toj firmi nemaju sta da traze, ali ni u toj struci. Moraju sve da pocinju ispocetka i ulete u neku drugu struku, gde opet nece imati mogucnosti da steknu dublje znanje. Da ne govorimo o vecim troskovima usled odrzavanja glomazne administracije za tako malo ljudi u maloj i mini drzavi ili slabijim mogucnostima za lecenje usled nedostatka skupih sprava i specijalizovanih bolnickih kapaciteta. I td. Uopste, zivot u malim zemljama je teskoban sa svih strana za pojedince i porodice.

Najbolji izlaz za ove drzavice koje su vec ili vremenom postaju ekonomski neodrzive teritorije je da krenu prvim putem, da se ujedine i stvore jako unutrasnje trziste i ekonomiju koja ce biti najbolja brana siromastvu i beznadju.

Put stvaranja drzave koja je normalne velicine zahteva ujedinjenje ekononmski neodrzivih teritorija. To je prirodan put i on se pre ili kasnije desava, i to je nezaustavljivo. Ovaj put je mnogo bolji za covecantstvo.

Tako je bilo svuda u svetu, tako ce se desiti i na nasim prostorima.

Jos tri kategorije zemalja su:

Postoje dve kategorije normalnih drzava: one koje imaju izmedju 10000000 i 20000000 stanovnika, koje su prave normalne drzave i one koje imaju izmedju 5000000 i 10000000 stanovnika koje su u drugoj kategoriji normalnih drzava.

Srednje sile su one koje imaju izmedju 50000000 i 100000000, koje su prave srednje sile i one izmedju 20000000 i 50000000 koje su manje sile.

Velike drzave su one koje imaju preko 100000000 ljudi. (U svetu to su: Asia alone accounted for 6: China, India, Indonesia, Japan, Bangladesh, Pakistan; Africa 1: Nigeria; Europe 1: Russia; two Americas: the United States and Brazil).
 
Država uopšte ne mora biti slaba i loša ako je mala. Mnogo je primera za to. Građani Luksemburga recimo žive bolje od velike većine evropljana.

Ne zive, sta vise standard je medju najnizim u EU. Nemoj da te prevari BND jer se on u slucaju malih drzava racuna drugcije, pa ispadne izuzetno velik (relativno gledano,luksenburg,kipar,imaju veci BDP po glavi stanovnika od nemacke, razlog je ne jaka privreda,vec nacin racunanja) .

Zamisli troskove male drzave, troskove ministarstva,uprave,predsednika, iste troskove ima nemacka i luksemburg,samo nemacka to daleko lakse placa,jer je velika drzava. Troskovi odbrane, itd. mnogo stvari se mogu nabrojati koje idu u prilog vecim drzavama.
Sada umesto jedne skusptine,jedne uprave,jedne administracije, mala srbija placa udvojeno (vojvodina je dobila mnoge nadleznosti) pa su troskovi malte ne udvostruceni,a prihodi nisu uduplani....
 
Ne zive, sta vise standard je medju najnizim u EU. Nemoj da te prevari BND jer se on u slucaju malih drzava racuna drugcije, pa ispadne izuzetno velik (relativno gledano,luksenburg,kipar,imaju veci BDP po glavi stanovnika od nemacke, razlog je ne jaka privreda,vec nacin racunanja) .

Zamisli troskove male drzave, troskove ministarstva,uprave,predsednika, iste troskove ima nemacka i luksemburg,samo nemacka to daleko lakse placa,jer je velika drzava. Troskovi odbrane, itd. mnogo stvari se mogu nabrojati koje idu u prilog vecim drzavama.
Sada umesto jedne skusptine,jedne uprave,jedne administracije, mala srbija placa udvojeno (vojvodina je dobila mnoge nadleznosti) pa su troskovi malte ne udvostruceni,a prihodi nisu uduplani....

ma ajde :mrgreen:
 
manje_zlo:
Не, има фактора колко оћеш, ал ко ће теби објашњавати да Нигерија није моћнија од Француске иако има три пута више становника.

Naravno. Ali Francuska nije slaba (mala ili mini zemlja) vec po broju stanovnika spada u srednje sile. Ne zaboravi da je Francuska nekad bila imperija i da je drzala mnoge kolonije. Takodje Nigerija je zemlja koja je medju najuticajnijim u Africi. Ne mozes da uporedis po uticaju jedan Lesoto ili Burundi ili i neku mnogo brojniju zemlju Afrike sa Nigerijom.

Tek od normalnih zemalja prve kategorije pa na vise (kategorizacija po broju stanovnika) mozes ocekivati da ce da budu neke uticajnije zemlje u kontinentalnim relacijama. Ponekad u specificnim okolnostima mogu da odlucuju i drugi faktori, naravno da ima jos bitnih faktora, ali broj stanovnika ostaje kao jedan od najvaznijih faktora za politicki uticaj, politicku i ekonomsku samostalnost, ostvarivanje vlastitih interesa, potencijal unutrasnjeg trzista, ekonomski razvoj i dr.
 
manje_zlo:
Битан јесте, али није могуће на основу њега правити поделу.

Svakako podelu nisam sam napravio, ovo je jedna od podela koja se koristi u svetu.

Male i mini zemlje (slabe zemlje)
a) Mini zemlje do 1000000 stanovnika
b) Male zemlje od 1000000 do 5000000 stanovnika
Normalne zemlje (dve kategorije)
a) Normalne zemlje II (od 5000000 do 10000000 stanovnika)
b) Normalne zemlje I (od 10000000 do 20000000 stanovnika)
Srednje sile (dve kategorije)
a) Srednje sile II (od 20000000 do 50000000)
b) Srednje sile I (od 50000000 do 100000000)
Velike drzave
od 100000000.
 
Poslednja izmena:
Afrika je dobar primer za kontinent gde se mogu proucavati neodrzive drzave.

The Way Forward for Africa
By Professor Bolaji Akinyemi

I should begin with the known facts around which there is a consensus which also means an incontrovertible area. Africa is in a lot of trouble. It is beset by a myriad of problems which range from the presence of unsustainable states, failed states, corruption, ethnic and religious intolerance, to genocide and military rapaciousness. Whatever can go wrong has gone wrong in Africa. However, there is also consensus that we may be witnessing the emergence of a new post-colonial authoctonous African leadership and political system especially in some countries in Central Africa such as Uganda, Eritrea, Ethiopia, maybe Congo (Kinshasa), maybe Rwanda, to mention a few.

www.africaeconomicanalysis.org/articles/gen/wayhtm.html
 
Male zemlje su nestabilne, osetljive, opasno je biti mali, slab i prepusten nemirnim valovima.

Harden Shelia,
[size=+1]Small is Dangerous: Microstates in a Macro World[/size]

9780312729813.gif


Mr. Ramphal:

"Ponekad izgleda da su male drzave nalik malim camcima, gurnute u turbulentno more, nesmetano u osecaju da mogu da plove; ali, bez kormilara ili namirnica, bez kompasa ili mornara, nesmetano takodje da potonu. Ili, mozda, da budu izbavljene i uzete na palubu veceg broda."

"Sometimes it seems as if small states were like small boats, pushed out into the turbulent sea, free in one sense to traverse it; but, without oars or provisions, without compass or sails, free also to perish. Or, perhaps, to be rescued and taken on board a larger vessel."
 
Ne zive, sta vise standard je medju najnizim u EU. Nemoj da te prevari BND jer se on u slucaju malih drzava racuna drugcije, pa ispadne izuzetno velik (relativno gledano,luksenburg,kipar,imaju veci BDP po glavi stanovnika od nemacke, razlog je ne jaka privreda,vec nacin racunanja) .

Zamisli troskove male drzave, troskove ministarstva,uprave,predsednika, iste troskove ima nemacka i luksemburg,samo nemacka to daleko lakse placa,jer je velika drzava. Troskovi odbrane, itd. mnogo stvari se mogu nabrojati koje idu u prilog vecim drzavama.
Sada umesto jedne skusptine,jedne uprave,jedne administracije, mala srbija placa udvojeno (vojvodina je dobila mnoge nadleznosti) pa su troskovi malte ne udvostruceni,a prihodi nisu uduplani....

pa po tebi ispade da i mi treba da računamo BND po sistemu malih država pa bi i mi navukli da uđemo u EU.A što se tiče troškova državne administracije o tome odlučuje država, možda kod njih nema lopova na položaju i nemaju tolike plate kao ovi naši a možda i paze kolika će im ta admistracija biti sraznerno broju stanovnika, nisu svi rasipnici.I gde nađe da porediš Nemačku i Luksemburg?:p
 
malo zvocalo:
E tu grešiš, što se kaže ‚‚nije bitna veličina nego snaga

To reci gospodinu Ramphalu i gospodji Sheili Harden. Sa malo stanovnistva ne moze se izgraditi ne znam kakva snaga. Nema uslova za razvoj unutrasnjeg trzista i mnogo je veca zavisnost od spolja.

malo zvocalo:
treba da teži dobrim saveznicima.....( i da ima nuklearno naoružanje)

A koja mala ili mini zemlja ima nuklearno naoruzanje?

(Ako mislis na Izrael, tu gresis, Izrael pripada normalnoj zemlji, II kategorija, a sem toga Izrael zvanicno nije u klubu zemalja sa nuklearnim naoruzanjem, a sem toga Izrael nije u nimalo lagodnoj poziciji, kako konkurenti postaju sve brojniji u stanovnistvu i snazniji u ekonomskom i vojnom smislu).
 
Da se neko ne zavarava, nema malih i mini zemalja medju iole znacajnijim vojnim silama.
(Da bi opstale, male i mini zemlje moraju imati nekoga ko ih stiti, ili da imaju teritoriju negde gde nikog ne interesuje, npr. daleka ostrva.)

Izvor GFP

1. U.S.A.
2. China
3. Russia
4. India
5. U.K.
6. France
7. Germany
8. Brazil
9. Japan
10.Turkey
11. Israel
12. South Korea
13. Italy
14. Indonesia
15. Pakistan
16. Taiwan
17. Egypt
18. Iran
19. Mexico
20. North Korea
 
To reci gospodinu Ramphalu i gospodji Sheili Harden. Sa malo stanovnistva ne moze se izgraditi ne znam kakva snaga. Nema uslova za razvoj unutrasnjeg trzista i mnogo je veca zavisnost od spolja.



A koja mala ili mini zemlja ima nuklearno naoruzanje?

(Ako mislis na Izrael, tu gresis, Izrael pripada normalnoj zemlji, II kategorija, a sem toga Izrael zvanicno nije u klubu zemalja sa nuklearnim naoruzanjem, a sem toga Izrael nije u nimalo lagodnoj poziciji, kako konkurenti postaju sve brojniji u stanovnistvu i snazniji u ekonomskom i vojnom smislu).

Džabe ti meni nešto dokazuješ, takva zemlja što sam ja opisala ne postoji.Ali kada bi se pokušalo, barem kao neka pilot varijanta, video bi da je moja izmišljotina sasvim izvesna.;)
 
Na sociologiji na fakultetu nam je profesor rekao... ovako je svrstao drzave:
- male - gde postoji direktna demokratija starogrckog tipa, stanovnici se znaju medjusobno, vlast veoma podlozna kontroli gradjana
- srednje - drzave od par miliona stanovnika, nije direktna demokratija, vlast je bar nacelno pod kontrolom, ali skupstine
- velika - sta god ko mislio o tome - gvozdena ruka... inace bi se to ogromno stanovnistvo i terotorije rasule do neprepoznatljivosti. Kontrola vlasti? Ne. Moc, kapital, interesi.
 
Platine, mozda u idealnom svetu je to tako.

Ali u stvarnom svetu je priblizniji sledeci model:

male: gde velike zemlje odaberu nekog vlastodrsca i njegovu kliku koja se bogati i radi sta hoce prema svom stanovnistvu koje jedva sastavlja kraj sa krajem, a ta klika je ponizna prema velikoj zemlji i sprovodi sve njene interese

srednje: slicno ali malo bolje za stanovnistvo, moze da se sastavi kakva takva i koliko toliko poluzavisna srednja klasa, dok zemlja moze povlaciti u nekim trenucima kakve takve samostalne poteze

velike: one jedu male i dobrim delom srednje.
 
Vladajuci sloj je uvek odgovoran tj. zasluzan. Neko iskoristi priliku a neko ne.

Neke drzave imaju neke prednosti, druge imaju druge prednosti. Ako se prednosti ne iskoriste... ne mora da bude druge prilike.

Ako gledamo cist kapitalizam, mogu da zamislim da ce za xy godina jedna kompanija ili banka da bude vlasnik svega bitnog... Veca riba jede manju... to je oduvek bilo tako.
 
Nemacki filozof Adolf Lasson u delu "Princip und zukunft des Volkerrechts" pise:

Male drzave – mi cak i ne oznacavamo minorne drzave, za minorne drzave ne vazi da su stvarno drzave, vec uvek, kroz fikciju, samo su izgledale kao takve – male drzave ne treba da postoje uopste; one predstavljaju opasnost za mir; one su razdor jakih drzava; one su prirodni uzrok i popriste ratova i kroz njihovu zelju da postoje, one se stalno bave intrigama da se drze nezavisne jedne od drugih i u stalnom konfliktu sve velike drzave koje mogu da ih razbiju.
 
Na prostoru SFRJ-e narodi su ginuli za stvaranje svojih drzava i dobili su banana-republike!
Malo ima uspesnih zemalja u svetu(Japan,Holandija,Norveska,Svedska,Singapur ,Svajcarska...)zato sto su skoro sve prezaduzene a neke su spasavane prosle i ove godine od bankrotstva.
Bez drzava se ne moze,ali sve su duboko etatizovane sto ih vodi u duznicko ropstvo.
 
Osobno smatram da je puno vaznije od toga dali postoje male ili velike drzave cinjenica da postoje prirodne i neprirodne drzave
Prirodne drzave su one ciji stanovnici posjeduju dovoljnu kolicinu integracijskih sila da ju zadrze na okupu, dok su neprirodne one koje to nemaju.

Na primjeru SFRJ. To je bila relativno velika drzava ali strasno nestabilna zato sto je bila neprirodna, nakon raspada na vise manjih komponenata cijelo podrucje se poprilicno ustabililo iako ne potpuno jer raspad nije odradjen do kraja i kako spada.
 
Poslednja izmena:
Koliko ja znam, sve male države dobro žive:

Island: 300.000 st.
Andora: 100.000 st (zarađuju, kao bezcarinska cona)
San Marino: 30.000 st.
Malta: 400.000 st.
Monako: 34.000 st.
Lihtenštajn: 33.000 st.

Koliko znam, nijedna od ovih malih država ne prosi za pomoć, bilo koga.

Kada bi ove naše male države znale iskoristiti ono šta imaju (Montenegro), dobro bi živeli. Švicarska nema mora, a briga je za more. Oni imaju svoj raj i svoje more: u bankama!
 

Back
Top