Četrdesetosmogodišnji Voren D. Vord je bio u srednjoj školi kada je 1976. opasnost od svinjskog gripa zapljusnula SAD. Službenik ,,Vitera’’ se jasno seća tog događaja, jer mu je rođak umro tokom pandemije svinjskog gripa 1918, a postojao je strah da će bolest iz 1976. biti neposredni naslednik tog smrtonosnog virusa.
,,Vlada je htela da se svi vakcinišu”, rekao je Vord. ,,Ali epidemija nikada nije stvarno izbila. Bila je to pretnja koja se nikada nije ostvarila.”
Ono što se je ostvarilo bili su uzroci retkih kontraefekata za koje se smatra da su povezani sa vakcinom. Neočekivani razvoj situacije prekinuo je inicijativu za vakcinisanje – neviđenu nacionalnu kampanju – posle 10 nedelja.
Taj događaj je pokrenuo stalne javne kritike protiv vakcinacije protiv svinjskog gripa, osramotio federalnu vladu, a direktora Centra za kontrolu bolesti, sada poznatog kao Centar za kontrolu i prevenciju bolesti, je koštao posla.
Strahovi od pandemije u to vreme i nastala rasprava oko vakcinacije možda podstiču nešto od tog nemira javnosti – i medija – u vezi tekuće epidemije, kažu zdravstveni zvaničnici koji se sećaju prethodnog događaja.
Vord kaže da je njegova porodica razmatrala vakcinu 1976. i odlučila da se ne vakciniše. Ako se naruči vakcina za ovu najnoviju opasnost, rekao je, ,,Ja je neću primiti. Tada sam imao utisak da se radi o gomili gluposti.’’
Talas svinjskog gripa iz 1976 – neki ga smatraju debaklom – nosi suštinske pouke za vladine i zdravstvene zvaničnike koji, narednih dana i nedelja, moraju odlučiti kako odreagovati na novu opasnost od svinjskog gripa.
Za početak, zvaničnici moraju redovno obaveštavati javnost. Moraju da priznaju sve što znaju i što ne znaju. Moraju da imaju spreman plan u slučaju da pretnja po zdravlje postane opasna. I moraju u međuvremenu sve uveravati da nema potreba za brigom.
Težak je to zahtev. Postoje sumnje da je vlada spremna da se suoči sa mogućom epidemijom grupa, rekao je Ričard P, Venzel, predsedavajući interne medicine na Univerzitetu Virdžinijskog Komonvelta, koji je dijagnostifikovao neke od prvih slučajeva 1976.
,,Mislim da ćemo morati da pazimo’’, rekao je Venzel. ,,Nadam se da će biti dosta dobrih, iskrenih javnih zdravstvenih rasprava o onome što se je dogodilo 1976.’’
Zvaničnici bi trebalo da budu spremni na dosta pretpostavki, naročito oko bilo kakvih odluka u vezi vakcinacije, što je bila suština spora 1976, rekao je Dr. Dejvid Dž. Senser, direktor Centra za kontrolu bolesti koji je predvodio vladinu rekaciju na opasnost, a kasnije je otpušten.
,,Postoje neke dobre i neke loše stvari u vezi toga’’, rekao je Senser, koji je u penziji i živi u okrugu Atlanta. ,,Ljudi moraju nauku da stave na prvo mesto. Moraju da se oslanjaju na nauku umesto na politiku’’.
Pitanje da li je politika 1976. nadmašila nauku prežvakavano je 33 godine po knjigama, člancima i raspravama.
Panika iz 1976. nastala je delom zbog uverenja – za koje se sada zna da je pogrešno – da je pandemija gripa 1918-19, od koje je pomrlo pola miliona Amerikanaca i čak 50 miliona ljudi širom sveta, nastala zbog virusa sa svinjskim primesama. Nedavne studije, međutim, ukazuju da se je radilo o ptičjem gripu, ali teško da će to smanjiti trenutne strepnje.
Taj događaj je počeo februara 1976, kada se je američki regrut u Fort Diksu, u Njudžersiju, razboleo i umro od virusa svinjskog gripa za koji se je smatralo da je sličan tipu svinjskog gripa iz 1918. Nekoliko drugih vojnika u bazi se je takođe razbolelo. Ubrzo zatim, Venzel i njegove kolege prijavili su dva slučaja istog tipa virusa u Virdžiniji.
,,To je izazvalo zabrinutost da se je prvobitni uzorak iz Fort Diksa proširio van Njudžersija”, rekao je Venzel, bivši predsednik Međunarodnog udruženja za zarazne bolesti.
U Centru za kontrolu bolesti, Senser je zatražio mišljenja stručnjaka za zarazne bolesti iz cele zemlje i u martu je pozvao Predsednika Forda i Kongres da započnu masovnu vakcinaciju.
Početkom oktobra, započeo je 137 miliona dolara vredan program, ali u roku od nekoliko dana pojavili su se izveštaji da vakcina povećava rizik od Gilen-Bareovog sindroma, retkog naurološkog poremećaja, koji izaziva privremenu paralizu, ali može biti i koban.
Čekajući u dugim redovima po školama i klinikama, više od 40 miliona Amerikanaca – skoro 25% populacije – primilo je vakcinu protiv svinjskog gripa pre nego što je program posle 10 nedelja obustavljen u decembru.
Smatra se da je preko 500 ljudi obolelo od Gilan-Bareovog sindroma posle primanja vaccine; 25-oro je umrlo. Niko nije baš shvatio uzroke Gilan-Bareovog sindroma, ali to oboljenje može nastati posle infektivnog napada ili nakon operacije ili vakcinacije. Federalna vlada je platila milione kao odštetu ljudima i njihovim porodicama.
Međutim, do pandemije, za koju su neki stručnjaci u to vreme predviđali da bi mogla da zarazi 50 miliona do 60 miliona Amerikanaca, nikad nije došlo. Centar za kontrolu bolesti kaže da je u SAD prijavljeno oko 200 slučajeva svinjskog gripa i jedan smrtni slučaj.
Javnost je na čitav taj događaj gledala kao na političku farsu, kaže Senser. Ali, u to vreme, vlada je pogrešilo u vezi opreza.
,,Da smo tada imali to znanje, možda bismo drugačije postupili”, kaže Senser. ,,U to vreme nismo znali sa kakvim smo virusom suočeni. Niko nije znao da ćemo imati Gilan-Bareov sindrom. Vakcina protiv gripa je korišćena mnogo godina, a da do toga nije došlo.”
Venzel je takođe preporučio vakcinaciju 1976. ,,Bio je to veliki poduhvat’’, kaže. ,,Jedino što je imao neočekivane, nesrećne kontraefekte.”
U Meksiku, gde je 22-oje ljudi umrlo od trenutne epidemije svinjskog gripa, vladini zvaničnici su izloženi kritikama zbog načina na koji su se pobrinuli za ovu situaciju. Ali ljudi ne mogu da shvate sa kakvim su izazovima suočeni zdravstveni zvaničnici kada se radi o tako tajanstvenoj opanosti, rekao je Dr. Piter Katona, stručnjak za zarazne bolesti sa Kalifornijskog univerziteta u Los Anđelesu.
,,Morate da posmatrate i 1918, a ne samo 1976.”, rekao je. ,,Pandemični grip koji se je dogodio 1918. trajao je godinu ipo. 1976-te nismo znali šta će se dogoditi. Virus može prestati. Može se raširiti. Ti virusi su nepredvidljivi, i ne znamo kako da predvidimo šta će se desiti.”
Sens kaže da su zvaničnici Centra za kontrolu bolesti bili mudro oprezni u svojim komentarima vezanim za trenutnu epidemiju.
,,Dopada mi se to što su rekli, ,Možda se predomislimo’, rekao je. ,,Ne očekujte od zdravstvenih zvaničnika da imaju odgovore preko noćo. Potrebno je vreme da bi se ovakve stvari razumele. Još uvek smo u fazi učenja.”
Dr. Ričard Kraus, koji je 1976. rukovodio Nacionalnim Institutom za alergije i zarazne bolesti, duhovito je prokomentarisao da zdravstvenim zvaničnicim koji se budu bavili sledećom opasnošću od gripa želi sve najbolje.