Društveni okvir alkoholizma

Iako je alkoholizam "postao" bolest iliti poremećaj, u stvarnom svakodnevnom životu on se smatra lijepo rečeno samo "stilom života" ništa više. Kroz povijest do danas oblikovao se mentalitet u kojemu je pijenje nešto sasvim normalno, štoviše ljudsko je društvo izgradilo niz običaja i navika te tako alkoholizam duboko ukorijenilo u svoju stvarnost kao običajnu pojavu, ne vidjevši pritom kako prije tako i danas posljedice i stvarnu sliku, koju alkoholizam ostavlja za sobom. Kažemo kako alkoholizam nije bolest pojedinca, već bolest porodice, bolest društva.

Danas postoje dva zanimljiva vladajuća stava o alkoholizmu. Jedan je liberalan prema pijenju, pijanstvu i alkoholizmu, a drugi osuđuje alkoholizam i promovira takozvano "normalno pijenje" i "društveno prihvatljivo pijenje". Što opet s druge strane dokazuje ukorijenjeni mentalitet, kako je pijenje "društveno prihvatljivo", ali tobože u "granicama normale".

Nauka danas smatra alkoholizam bolešću jasno definisanu, sa određenim uzrocima (ima više teorija biološka, psihološka, sociološka), patologijom i posljedicama ne samo na zdravlje pojedinca nego i na odnose u porodici, na poslu i u društvu.

Postoje mnogobrojne podjele i klasifikacije ovog oboljenja mada mnogi to i ne smatraju oboljenjem.
Pa šta vi mislite da li je dozvoljeno konzumirati alkohol, u kojoj količini i kojom učestalošću..Kakvo je vaše mišljenje o jednoj pivi, jednoj čaši rakije, čaši vina i ostalim alkoholnim pićima?
Postoji li neko ko smatra da uopšte ne treba piti alkohol, nikada u toku svog života?

Uh ne verujem da postoje ljudi koji sa sigurnoscu mogu kazati da nece nikada progutati kap alkohola. Iskreno sumnjam...Medjutim, ja eto ne pijem. Skoro nikada, ne secam se kada sam poslednji put uzela gutljaj nekog alkoholnog pica, mozda pre tri godine na jednom doceku Nove godine a pre toga ne mogu ni da se setim. Ne pijem jer mi se ukus ne dopada, jedini razlog. Razlika imedju konzumacije tu i tamo i opijanja je ogromna, na primer cesto sam u prilici da vidjam klince u Engleskoj kojima je cilj opiti se sto vise, to je ekvivalencija dobrog provoda...

postoji postoji,moj dragi.nije nikad pio.u zivotu.

Svaka supstanca koja se unosi u telo i stvara zadovoljstvo je potencijalna droga.

Institucije, drzava, ljudi uopsteno gledaju na stvari sa jednog prostog gledista a to je koliko ugrozava javno mnenje. To je barem sada u kakvom drustvu zivimo. Te uticaje na opste javno mnenje nazvacu eksternim uticajama. S druge strane su interni uticaji koji obuhvataju uzak krug porodice ili pak sopstvenog sebe.

Frenkvetno konzumiranje alkohola na dnevnoj osnovi a motiv je uzitak stvara zadovoljstvo i samim tim je uzrok problema. Naravno da u svemu mogu postojati granice i mogu biti saglasnik toga da bi se bolje uopste zivelo bez alkohola, ali sa druge strane poznavalac sam i onih lekovitih stvari alkohola.

Daklem, kao sto sam i naveo, alkohol kao i sve ostalo u zivotu mora biti pod kontrolom. Nazalost, sa sigurnoscu mogu tvrditi da vecina konzumera alkohola ne vodi racuna vec se povrguje zadovoljstvu.

vazdusasta:

Uh ne verujem da postoje ljudi koji sa sigurnoscu mogu kazati da nece nikada progutati kap alkohola. Iskreno sumnjam...Medjutim, ja eto ne pijem. Skoro nikada, ne secam se kada sam poslednji put uzela gutljaj nekog alkoholnog pica, mozda pre tri godine na jednom doceku Nove godine a pre toga ne mogu ni da se setim. Ne pijem jer mi se ukus ne dopada, jedini razlog. Razlika imedju konzumacije tu i tamo i opijanja je ogromna, na primer cesto sam u prilici da vidjam klince u Engleskoj kojima je cilj opiti se sto vise, to je ekvivalencija dobrog provoda...

Kliknite za proširenje...

..ja sam totalni antialkoholičar..i sad kad posmatram,analiziram zašto, čini mi se da je odgoj najvjerovatnije imao presudan uticaj..uvijek su nam ukazivali na štetne posljedice toga i alkohol je uvijek za mene bio pojam nečeg lošeg...kasnije kad se tome doda i grozan miris i potreba da sve ispljunem kad sam probala ostala sam totalni antialkoholičar...to bi bili valjda sociokulturološki razlozi zašto neko pije , a neko ne..
...osim toga postoje i psihološki razlozi-kao neki individualni psihološki problem, oralna fiksacija sa kasnijim infantilizmom, pojačanom ovisnošću, narcisoidnošću i pasivnošću-psiho objašnjenje ukratko, ali mislim da sociokulturološki faktori uz to imaju odgovarajuću ulogu tj. da u takvim slučajevima od malena alkohol nije zabranjivan.
A postoje i genetske teorije..nešto kao nasljedni alkoholizam..svakako je utvrđeno da postoje razlike u reakciji na alkohol, različita osjetljivost mozga i drugih fizičkih sistema na alkohol, brzina eliminacije alkohola, sticanje tolerancije i fizičke ovisnosti je različita kod pojedinaca..?

seducer:

Svaka supstanca koja se unosi u telo i stvara zadovoljstvo je potencijalna droga.

Institucije, drzava, ljudi uopsteno gledaju na stvari sa jednog prostog gledista a to je koliko ugrozava javno mnenje. To je barem sada u kakvom drustvu zivimo. Te uticaje na opste javno mnenje nazvacu eksternim uticajama. S druge strane su interni uticaji koji obuhvataju uzak krug porodice ili pak sopstvenog sebe.

Frenkvetno konzumiranje alkohola na dnevnoj osnovi a motiv je uzitak stvara zadovoljstvo i samim tim je uzrok problema. Naravno da u svemu mogu postojati granice i mogu biti saglasnik toga da bi se bolje uopste zivelo bez alkohola, ali sa druge strane poznavalac sam i onih lekovitih stvari alkohola.

Daklem, kao sto sam i naveo, alkohol kao i sve ostalo u zivotu mora biti pod kontrolom. Nazalost, sa sigurnoscu mogu tvrditi da vecina konzumera alkohola ne vodi racuna vec se povrguje zadovoljstvu.

Kliknite za proširenje...

Da neko je i podjelio alkoholičare prema tom stepenu kontrole na:

Alfa-alkoholičare- koriste alkohol, da bi se u konfliktnim situacijama osjećali bolje, ovisni o alkoholu, ali ne gube kritičnost i kontrolu
Beta-alkoholičari (prigodni pijanaci)- uvjetovano je osobito sociokulturološkim razlozima.
Gama-alkoholičari -strastveno su željani pića, psihički su ovisani o alkoholu, izgubili su kontrolu kritičnosti pri piću
Delta-alkoholičari (alkoholičari iz navike) -nastaju u određenim socioekonomskim i kulturnim uvjetima, kod delta-alkoholičara psihički činioci nemaju značenja
Epsilon-alkoholičari su povremeni -periodičani, "kvartalani" oblik sklonosti alkoholu.

ZASTUPLJENOST ALKOHOLIZMA KOD MLADIH

Rađen je jedan projekat, prošle godine, o zastupljenosti alkoholizma kod mladih u osnovnim i srednjim školama u Banja Luci. Pa djelići ovog istraživanja izgledaju ovako.

RIJEČ ALKOHOL JE ARAPSKOG PORIJEKLA I DOLAZI OD RIJEČI *AL-KOHL* ŠTO ZNAČI “VRLO FIN”.
Definicija alkoholizma Komiteta Svjetske zdravstvene organizacije glasi: ALKOHOLIZAM JE BOLEST KOJA ZBOG PREKOMJERNE, DUGOTRAJNE UPOTREBE ALKOHOLNIH PIĆA DOVODI DO OŠTEĆENJA SVIH ORGANA I POREMEĆAJA SVIH ČOVJEKOVIH FUNKCIJA , PSIHIČKIH POREMEĆAJA I OŠTEĆENJA MORALNOG PONAŠANJA.

- NA TREĆEM MJESTU PO UČESTALOSTI, ODMAH IZA KARDIOVASKULARNIH
I MALIGNIH OBOLJENJA
- U KATEGORIJI ALKOHOLIČARA JE 10% MUŠKE POPULACIJE
- SVE VIŠE ZAHVATA I PRIPADNICE LJEPŠEG POLA
- ALKOHOLIZAM KOD MLADIH JE U PORASTU
- REZULTATI IZ SVIJETA UKAZUJU NA ALARMANTNU SITUACIJU
- PODACI INSTITUTA ZA ZDRAVSTVENU ZAŠTITU “BATUT” BEOGRAD IZ 2006.GODINE
NAVODE DA 50% MLADIH U SRBIJI PIJE ALKOHOLNA PIĆA, A OD TOGA 52%
DJEČAKA I 48% DJEVOJČICA
- DO PRVOG KONTAKTA SA ALKOHOLOM DOLAZI U PROSJEKU U 13-OJ GODINI,
NAJRANIJE U 4-OJ, A NAJKASNIJE U 20-OJ GODINI
- PRVO PIJANSTVO MLADI DOŽIVE U DOBI OD 14 GODINA
- OPIJANJEM NA ZABAVAMA ZAVRŠI 80% MLADIH

- POVREMENO ALKOHOLNA PIĆA PIJE 50%, POVREMENO SE OPIJA 20%, A REDOVNO PIJE 7% MLADIH
- MLADI PIJU ALKOHOL NAJČEŠĆE U DRUŠTVU VRŠNJAKA VIKENDOM
- OMILJENA PIĆA MLADIH SU PIVO I VINO
- PRVI KONTAKT SA PIĆEM U SVOJOJ KUĆI JE IMALO 76% MLADIH ALKOHOLIČARA
- OKO 70% MLADIH KOJI KONZUMIRAJU ALKOHOLNA PIĆA POTIČU IZ PORODICA KOJI SU IMALI JEDNOG ILI OBA RODITELJA ALKOHOLIČARA
- PODACI IZ EVROPSKE UNIJE IZ 1999 GODINE NAVODE DA JE 90% ISPITANIH ADOLESCENATA KONZUMIRALO ALKOHOLNA PIĆA, A PREMA PODACIMA IZ 2006GODINE 84% MLADIĆA I 68% DJEVOJAKA REDOVNO ILI POVREMENO PIJE
- U SJEDINJENIM AMERIČKIM DRŽAVAMA 92% MLADIH DO 16 GODINA JE PILO ALKOHOLNA PIĆA

ETIOLOŠKI FAKTORI NASTANKA ALKOHOLIZMA SU:

- BIOLOŠKI FAKTOR
- ZAGOVARA POSTOJANJE BIOLOŠKIH RAZLOGA, NEŠTO ŠTO SE STIČE RAĐANJEM, A DOVODI DO BOLESNE POTREBE ZA ALKOHOLOM
- PSIHOLOŠKI FAKTOR
- CRTE LIČNOSTI KOJE DOVODE DO PIJENJA ALKOHOLA SU:NEDOSTATAK SAMOPOUZDANJA, EMOCIONALNA LABILNOST, SOCIJALNA NEZRELOST I PSIHIČKA STANJA ( DEPRESIJA, NEUROTIČNOST, PSIHOPATIJE
- SOCIJALNA SREDINA
- OVDJE SE STAVLJA FOKUS NA PORODICU, SOCIJALNI UTICAJ, UTICAJ VRŠNJAKA, KAO I NA PIJENJE KAO POMOĆ MLADOM ČOVJEKU DA SAVLADA INTERPERSONALNE PROBLEME

KARAKTERISTIKE ALKOHOLIZMA MLADIH

- OSNOVNI VID ZABAVE MLADIH SU ZABAVE UZ PRISUSTVO VEĆIH KOLIČINA ALKOHOLNIH PIĆA
PERIOD PUBERTETA I ADOLESCENCIJE KARAKTERIŠU BURNE INTRAPSIHIČKE I SOMATSKE PROMJENE ŠTO MOŽE DOVESTI DO ČEŠĆE UPOTREBE ALKOHOLNIH PIĆA:
- NESTABILNOST, KRIZA ORIGINALNOSTI, EKSCENTRIČNOST, POTREBA ZA OSLOBAĐANJEM OD UTICAJA ODRASLIH KAO I IMITIRANJE ODRASLIH, LJUBAVNI PROBLEMI DOVODE DO ČEŠĆEG PIJENJA JER ALKOHOL DAJE SAMOPOUZDANJE, SIGURNOST I ODLUČNOST, PREVAZILAŽENJE STIDLJIVOSTI ČIME MLADI POKAZUJU SVOJU VRIJEDNOST I ZRELOST
- U TRAGANJU ZA SVOJIM IDENTITETOM MLADI POSTAJU PRIJEMČIVI ZA ALKOHOL

ŠTETNOST DJELOVANJA ALKOHOLA NA MLAD ORGANIZAM

- ALKOHOL NARUŠAVA ZDRAVLJE MLADOG ČOVJEKA I DOVODI DO RANOG NASTAJANJA ORGANSKIH POREMEĆAJA I VEGETATIVNIH SMETNJI

- POREMEĆAJ LIČNOSTI SE JAVLJA U SMISLU POJAVE
- KAPRICIOZNOSTI
- NETRPELJIVOSTI
- GUBITKA EMOTIVNIH ODNOSA PREMA RODITELJIMA I STARIJIM OSOBAMA
- ZANEMARIVANJA DUŽNOSTI PREMA ZAJEDNICI
UMJERENA UPOTREBA ALKOHOLNIH PIĆA ILI UZIMANJA ALKOHOLA U VEĆOJ KOLIČINI POVREMENO DOVODI DO SLIJEDEĆIH ŠTETNIH DJELOVANJA I TO:
- ČESTIH TROVANJA ALKOHOLA
- OTUPLJUJE INTERES ZA ŠKOLU ŠTO DOVODI DO IZOSTAJANJA SA ČASOVA I LOŠEG USPJEHA U ŠKOLI
- UMANJUJE SE KRITIČNOST I ZATO PONAŠANJE POSTAJE NEPRISTOJNO
- POVEĆAVA SE AGRESIVNOST ŠTO MOŽE DOVESTI DO POREMEĆAJA JAVNOG REDA I MIRA, TUČE, SAOBRAĆAJNIH UDESA I KRAĐE

DUGOTRAJNA I PREKOMJERNA UPOTREBA ALKOHOLNIH PIĆA DOVODI DO PUNO TEŽIH POSLJEDICA, A TO SU:
- SOMATSKA OŠTEĆENJA
- PSIHIČKA OŠTEĆENJA
- SOCIJALNE TEŠKOĆE
- POREMEĆAJ PORODIČNIH ODNOSA
- POREMEĆAJ NA PROFESIONALNOM PLANU

SOMATSKA OŠTEĆENJA KOJA IZAZIVA ALKOHOL SE ISPOLJAVAJU U VIDU:

- POREMEĆAJA METABOLIZMA ŠEĆERA, PROTEINA,LIPIDA,VITAMINA B GRUPE
- OŠTEĆENJA ORGANA ( JETRA, SRCE, ŽELUDAC,PANKREAS, BUBREZI,
KOŽA, OČI )
- OŠTEĆENJA PERIFERNIH NERAVA I VIDNOG ŽIVCA
- OŠTEĆENJA SLUHA

PSIHIČKA OŠTEĆENJA SE MANIFESTUJU U VIDU:

- ZAVISNOSTI
- POREMEĆAJA LIČNOSTI
- EMOCIONALNE IZMJENJENOSTI
- RASPOLOŽENJA KOJE OSCILIRA OD ANKSIOZNOSTI DO EMOCIONALNE
RAZDRAŽLJIVOSTI I AGRESIVNOSTI
- GUBITKA INDIVIDUALNOSTI KOJA SE ZAMJENJUJE ALKOHOLIČARSKOM
PSIHOLOGIJOM
- PSIHOZE ( NAJTEŽI OBLIK OŠTEĆENJA PSIHIČKOG STANJA )

PREVENCIJA ALKOHOLIZMA MLADIH

- CILJ PREVENCIJE JE PODIZANJE SVIJESTI MLADIH U VEZI SA UPOTREBOM ALKOHOLA
- PREVENCIJA MLADIH JE ZADATAK SVIH DRUŠTVENIH STRUKTURA I ONA MORA BITI USMJERENA NA CJELOKUPNU POPULACIJU MLADIH , NAROČITO GRUPE SA VISOKIM RIZIKOM, PORODICU I ŠKOLU
- NAJADEKVATNIJI PRENOSIOCI PREVENTIVNIH PORUKA SU OSOBE KOJIMA MLADI VJERUJU I SA KOJIMA IMAJU DOBRU KOMUNIKACIJU (VRŠNJACI, RODITELJI, NASTAVNICI, LJEKARI, OMILJENI SPORTISTI I SLIČNO ).

DISKUSIJA
Alkoholizam kao moderna bolest današnjice, kao i zbog svoje rasprostranjenosti u svijetu je često zahtijevala različita istraživanja. Tako su rađene različite studije čiji su slični i različiti podaci postali podloga za upoređivanje navika pijenja alkohola, kao i bolesti alkoholizma uopšte.
Prema istraživanjima Instituta za zaštitu zdravlja "Batut" iz Beograda mladi u Srbiji piju alkoholna pića u odnosu na broj ispitanih manje (50%) nego naši anketirani učenici (66%).
Što se tiče prvog kontakta sa alkoholom naši ispitanici su se kao i mladi u Srbiji izjasnili da je to bilo prosječno u 13-oj godini, s tim što je gornja granica kod nas 18-ta godina, a u Srbiji 20-ta godina života.
Povremeno pije 20% , redovno pije 7% mladih prema istraživanjima Batuta, dok prema našim podacima povremeno pije 61% anketiranih, a redovno pije 6%.
Na zabavama se opija puno više mladih u Srbiji (80%) nego naših ispitanih (22%). Oko 70% mladih u Srbiji koji piju potiču iz porodica koji su imali jednog ili oba roditelja alkoholičara. Što se tiče kod nas se izjasnilo 46% učenka i učenica da potiču od roditelja od kojih jedan ili oba konzumiraju alkoholna pića.
Značajne podatke o prvom kontaktu sa alkoholom u kući dalo je 76% mladih u Srbiji i 34% ispitanih kod nas.
Upoređujući podatke iz Evropske Unije gdje 90% ispitanih je konzumiralo alkoholna pića, a od toga 84% mladića i 68% djevojaka naši učenici piju u manjem procentu nego njihovi vršnjaci iz Evrope.
Slična situacija kao sa Evropskom Unijom je i u Sjedinjenim Američkim Državama gdje je 92% mladih do 16 godina je pilo alkoholna pića.

ZAKLJUČAK
Analizirajući rezultate došli smo do zaključka da naši anketirani učenici piju alkoholna pića u natpolovičnoj većini što iznosi ukupno dvije trećine anketiranih.
Mladi rano dolaze u kontakt sa alkoholnim pićima najviše u svojoj kući.
Kod konzumiranja alkohola vezano za polnu strukturu zaključile smo da naše učenice piju alkoholna pića približno kao i učenici.
Što se tiče štetnosti djelovanja alkohola, naši anketirani su pokazali da ne poznaju dovoljno simptomatologiju štetnog djelovanja kod umjerene kao i dugotrajne i prekomjerne upotrebe alkoholnih pića, što predstavlja negativan pokazatelj u nihovoj daljoj opredijeljnosti prema alkoholu.
Analiza ankete je pokazala da su se mladi najviše informisali od svojih roditelja, a najmanje su informacija dobili od svog porodičnog doktora.
Dajući svoje prijedloge o boljoj informisanosti mladi su pokazali da oni žele da uče o alkoholizmu najviše u toku svoje redovne nastave, pokazali su želju za razgovarom sa roditeljima o toj temi, a također sa svojim ljekarima i nastavnicima i na taj način im ukazuju svoje povjerenje.
Na kraju možemo zaključiti da konzumiranje alkohola kao loše navike mladih predstavlja obavezu svih struktura društva ( državne, zdravstvene, obrazovne, religiozne institucije i porodica) da se ovaj problem stavi pod kontrolu u cilju stvaranja budućih zdravih generacija.

CILJEVI ISTRAŽIVANJA (su bili)

1. Utvrditi u ograničenom uzorku od 560 učenika OŠ “Branko Ćopić” i “Branko Radičević”, kao i u “Srednjoj Tehničkoj školi” i “Gimnaziji” zastupljenost alkoholizma.
2. Utvrditi brojčanu i procentualnu zastupljenost po razredima, dobi i polu.
3. Ispitati kad su mladi počeli da konzumiraju alkohol, povezanost navike sa pijenjem roditelja, kao i uticajem vršnjaka na mladog čovjeka.
4. Ispitati koliko su mladi upoznati sa simptomatologijom alkoholizma kod mladih kao i posljedicama dugotrajne upotrebe alkoholnih pića.
5. Ispitati na koji način se mladi informišu o alkoholizmu i njegovoj prevenciji, kome se mladi najviše obraćaju za iste probleme, kao i na koji način bi se najradije informisali o alkoholizmu.

METODOLOGIJA

Tip projekta: Istraživački projekat.
Metode istraživanja:

* Projekat je realizovan metodom anketiranja učenika osnovnih škola “ Branko Ćopić” i "Branko Radičević” u Banjaluci kao i “Srednje Tehničke škole” i “Gimnazije” također u Banjaluci.
* Podaci dobijeni od ispitanika prikupljani su u anketni formular koji smo samostalno kreirale.
* Istraživanje je obavljeno u formi anonimne ankete u kojoj neka pitanja dozvoljavaju i višestruki broj odgovora.
* Anketa je sprovođena metodom slučajnog izbora razreda.
* Anketirani su učenici različitih generacija, i to po 70 učenika iz šestih, sedmih, osmih i devetih razreda osnovnih škola i po 70 učenika iz 1.,2.,3.,4 razreda srednjih škola.
* Anketirano je 560 učenika, od 13 do 19 godina.
* Anketiranim učenicima je podijeljen anketni upitnik, koji su odmah ispunjavali i
vratili nam u roku od 30 minuta.

...ne vjerujem u umjerenost ili nekakvu pozitivnu stranu alkohola. Vjerujem u veliku sebicnost i razornost njegovog prisustva jer on ne djeluje na konzumenta nego konzument djeluje na okolinu a narocito najblizu . Varka je o onim koji podnose ili alkohol dobro nose . Pio sam nekad iz zadovoljstva a vise iz situacije neizbjeznosti jer kao bodi-gard , provedes po 10. sati u okruzenju gdje je bilo nemoguce mjesecima a i godinama u raznim situacijama izbjeci casicu koja prelazi u flasicu . Promjenom statusa profesije iz neizbirljivosti jer je bila to van-otadzbinska djelatnost pokusao sam izaci iz polja alkoholnih prisustava ali imao sam to Stop, i godinama ga ne pozelim jer mnogo muke mi je donio od gubljenja prijatelja koji postaju druge licnosti pri toj opsjednutosti ...definitivno mislim da je alkohol veoma los prijatelj jer hoce da se samo sa njih druzis i posije da mu sluzis , sve dok se sa svim kriterijima razduzis !!!