Primjeri hrvatskog/srpskog/..jezika kroz povijest

Urvan Hroboatos

Veoma poznat
Poruka
13.018
Na ovome slijedu bilo bi poželjno stavljati prijeslike izvornih dokumenata u raznim dobirma jezika.
Trena izbjeći njeke zamke i jasno odrediti gabarite:

1) usporedba ima smsila samo među jezicima iz približnoga razdoblja- besmisleno je stavljati usporedo tekstove iz 1300. i 1700.

2) tekstovi je, očito je, ne će biti moći stavljeni u izvornom obliku (izvornici su izgubljeni, glagoljicu nitko ne zna, stariji upisi ćirilice su teško čitljivi, rukopisi su nerazumljivi, ono što je dostupno uglavnom je već prošlo kroz filtar filološke obradbe). Korektno bi bilo napomenuti profil preinaka, te dati ako je moguće i potrjebno prijevod.

3) lingvističke analize mogu doći, no mislim da ne bi trjebale zauzimati većinu prostora.

4) trebalo bi staviti slike, a ne poveznice

5) i to od ok+virno 1000. do danas, ne samo starija razdoblja. Previše učene filološke analize- kojih mogu dati dio radi otrježnjenja-ne bi bile baš požerljne u većoj mjri. No, korisna je i modernija literatura, poglavito reprezentativnih suvrjemenijih auktora.

Dakle, to bi bio okvir.
Ja bih počeo s Bašćanskom pločpm, Valunskom pločom, tekstovoma iz srednjovjekovne književnosti, hrvatskim tekstovima iz Monumenta Serbica (također u CDC i kod Truhelke i Šišića), lekcionarima i mramorovima, umjetničkim tekstovima i pravnim tekstovima iz 13. i 14. st., te početcima književnosti ,....
 
matejninoslav1240srpski.jpg

Povelja Mateje Ninoslava, sina Radivoja, 1232-1235.


409d1122564019-bosna-srednjevijekovna-srpska-drzava-matej.gif




Povelja Bana Mateje Ninoslava 1232-1235​

U ime Oca i Sina i Svetago Duha amin!
Az rab Božji Matej, a odmjelom Ninoslav, ban bos'nski veliki, kle se knezu Dubrov'ckomu Zan Dandolu i vsej opcine Dubrov'ckoj.
Takom s'm se kletv'ju klel, kakom se je ban Kulin klel:
Da hode Vlasi svobodno, ih dobit'k, tako kako su u bana Kulina hodili, bez vse habe i ledi.
A ja kudje oblada, tudje si hodite prostrano i zdravo, a ja prijati kako-re sam sebje, i nauk dati od vse zledi.
A se pisah, imenom Desoje, gramatig bana Ninoslava, velijega bos'nskoga, tako vjerno kako-re u prvih.
A se jeste: ako vjeruje Srbljin Vlaha, da se pri pred knezem; ako vjeruje Vlah Srbljina, da se pri pred banom, a inomu Vlahu da ne bude izma. Bože-re ti daj zdravije.


516px-BosnaBanaMateja1244.jpg
 
Poslednja izmena:
410d1122564303-bosna-srednjevijekovna-srpska-drzava-tvrtko_1.jpg


Повеља босанског краља Стефана Твртка 1382.
Povelja bosanskog kralja Stefana Tvrtka 1382.​


Твртко Котроманић се крунисао за краља Срба, Босне, Поморја и Западних страна на гробу Светога Саве у манастиру Милешева. Крунисан је по православном обреду, иако је био католик. Да би истакао једнородност династије Немањића и Котроманића, Твртко ставља испрĕд свог крштеног имена и име Стефан, што значи "вĕнчани" (онај који је крунисан). У овој повељи Твртково име Стефан се истиче веома често (погледати рецимо послĕдњу рĕч у првом реду), као што се у повељи често помиње српска земља или Србље као једина етничка одредница. На примĕр у петом реду Твртко јасно истиче порĕкло "родитеља мојих господе српске". Исто тако, на дну повеље, на десној страни, огромним je словима истакнуто, на првом месту - краљ Срба.

Tvrtko Kotromanić se krunisao za kralja Srba, Bosne, Pomorja i Zapadnih strana na grobu Svetog Save u manastiru Mileševa. Da bi istakao jednorodnost dinastije Nemanjića i Kotromanića, Tvrtko stavlja ispred svog krštenog imena i ime Stefan, sto znači "venčani" (onaj koji je krunisan). U ovoj povelji Tvrtkovo ime Stefan se ističe veoma često (pogledati recimo poslednju reč u prvom redu), kao što se u povelji često ističe srpska zemlja ili Srblje kao jedina etnička odrednica. Na primer u petom redu Tvrtko jasno ističe poreklo "roditelja mojih gospode srpske". Isto tako, na dnu povelje, na desnoj strani, ogromnim je slovima istaknuto, na prvom mestu - kralj Srba.
 
Poslednja izmena:
411d1122564379-bosna-srednjevijekovna-srpska-drzava-dabisa.jpg


Повеља босанског краља Стефана Дабише 1395.
Povelja bosanskog kralja Stefana Dabiše 1395.

Превод прва два реда: "У име Оца и Сина и Светога Духа Амин. Ми Стефан Дабиша по милости Господа Бога краљ Срба (једина етничка одредница у интитулацији) Босне, Поморја, Хумске земље, Доњих Краја, Западних страна, Усоре, Соли и Подриња (интитулација по областима - земље којима владар влада или којима претендује да влада)."

Prevod prva dva reda: "U ime Oca i Sina i Svetoga Duha Amin. Mi Stefan Dabiša po milosti Gospoda Boga kralj Srba (jedina etnička odrednica u intitulaciji) Bosne, Pomorja, Humske zemlje, Donjih Kraja, Zapadnih strana, Usore, Soli i Podrinja (intitulacija po oblastima - zemlje kojima vladar vlada ili kojima pretenduje da vlada)."
 
Poslednja izmena:
412d1122564569-bosna-srednjevijekovna-srpska-drzava-ostoja.jpg


Повеља босанског краља Стефана Остоје 1398.
Povelja bosanskog kralja Stefana Ostoje 1398.​

Превод прва два реда: "У име Оца и Сина и Светога Духа Амин. Ја Стефан Остоја по милости Господа Бога краљ Срба (једина етничка одредница у интитулацији) Босне, Поморја, Хумске земље, Западних страна, Доњих Краја, Усоре, Соли и Подриња (интитулација по областима - земље којима владар влада или којима претендује да влада)."

Prevod prva dva reda: "U ime Oca i Sina i Svetoga Duha Amin. Ja Stefan Ostoja po milosti Gospoda Boga kralj Srba (jedina etnicka odrednica u intitulaciji) Bosne, Pomorja, Humske zemlje, Zapadnih strana, Donjih Kraja, Usore, Soli i Podrinja (intitulacija po oblastima - zemlje kojima vladar vlada ili kojima pretenduje da vlada)."
 
413d1122564723-bosna-srednjevijekovna-srpska-drzava-ostojic.jpg


Повеља босанског краља Стефана Остојића 1419.
Povelja bosanskog kralja Stefana Ostojića 1419​

У својој повељи Дубровнику Стефан Остојић, босански краљ, на крају другог и у трећем реду наводи да "наслĕђује прĕсто од својих родитеља и прародитеља господе српске".

U svojoj povelji Dubrovniku Stefan Ostojić, bosanski kralj, na kraju drugog i u trećem redu navodi da "nasleđuje presto od svojih roditelja i praroditelja gospode srpske".
 
414d1122564850-bosna-srednjevijekovna-srpska-drzava-tvrdrugi.jpg

Повеља босанског краља Стефана Твртка Другог 1433.
Povelja bosanskog kralja Stefana Tvrtka Drugog 1433.​

Прĕвод прва два реда (велика и мала слова): "У име Оца и Сина и Светога Духа Амин. Ми господин Стефан Твртко Твртковић по милости Господа Бога краљ Срба (једина етничка одредница у интитулацији) Босне, Приморја и Хумске земље (интитулација по областима - земље којима владар влада или којима претендује да влада)." Иста титула се помиње на дну повеље.

Prevod prva dva reda (velika i mala slova): "U ime Oca i Sina i Svetoga Duha Amin. Mi gospodin Stefan Tvrtko Tvrtkovic po milosti Gospoda Boga kralj Srba (jedina etnicka odrednica u intitulaciji) Bosne, Primorja i Humske zemlje (intitulacija po oblastima - zemlje kojima vladar vlada ili kojima pretenduje da vlada)." Ista titula se pominje na dnu povelje.
 
Poslednja izmena:
415d1122564962-bosna-srednjevijekovna-srpska-drzava-tomas.jpg


Повеља босанског краља Стефана Томаша 1451.
Povelja bosanskog kralja Stefana Tomaša 1451.​

Прĕвод прва два реда (велика и мала слова): "У име Оца и Сина и Светога Духа Амин. Ми Стефан Томаш по милости Господа Бога краљ Срба (једина етничка одредница у интитулацији) Босне, Приморја, Хумске земље, Доњих Краја, Усоре, Соли, Подриња и Западних страна (интитулација по областима - земље којима владар влада или којима претендује да влада)."

Prevod prva dva reda (velika i mala slova): "U ime Oca i Sina i Svetoga Duha Amin. Mi Stefan Tomaš po milosti Gospoda Boga kralj Srba (jedina etnička odrednica u intitulaciji) Bosne, Primorja, Humske zemlje, Donjih Kraja, Usore, Soli, Podrinja i Zapadnih strana (intitulacija po oblastima - zemlje kojima vladar vlada ili kojima pretenduje da vlada)."
 
Jedno pitanje - ovdje nisu u pitanju one silne dugačke rasprave, je li tako?

Ne znam na što misliš, ali ništa dugačko, može naravno link,
ali bi bilo besmisleno stavljati goleme dugačke jpegove.

Šta je sa spomenicima o kojeg nema konsenzusa jesu li hrvatski ili srpski?

Kulinova povelja je izašla više puta kao spomenik bosanski, hrvatski i srpski. Takve stvari bi imalo smisla staviti kao zajednički.

One pak koji srpski filolozi-ponekad- proglašavaju za srpske, nitko nikomu ne može zabraniti da se na internet stavi bilo što. No, kao kritički korelativ bi bio neloše sadašnje stanje jezične povijesti i filologije koje vlada u tim strukama u pojedinim zemljama. Dakle, što je "mainstream", a što nije, da se jasno vidi.
 
matejninoslav1240srpski.jpg

Povelja Matěje Ninoslava, sina Radivoja, 1232-1235.


409d1122564019-bosna-srednjevijekovna-srpska-drzava-matej.gif




Povelja Bana Matěje Ninoslava 1232-1235​

U ime Oca i Sina i Svetago Duha amin!
Az rab Božji Matej, a odmjelom Ninoslav, ban bos'nski veliki, kle se knezu Dubrov'ckomu Zan Dandolu i vsej opcine Dubrov'ckoj.
Takom s'm se kletv'ju klel, kakom se je ban Kulin klel:
Da hode Vlasi svobodno, ih dobit'k, tako kako su u bana Kulina hodili, bez vse habe i ledi.
A ja kudje oblada, tudje si hodite prostrano i zdravo, a ja prijati kako-re sam sebje, i nauk dati od vse zledi.
A se pisah, imenom Desoje, gramatig bana Ninoslava, velijega bos'nskoga, tako vjerno kako-re u prvih.
A se jeste: ako vjeruje Srbljin Vlaha, da se pri pred knezem; ako vjeruje Vlah Srbljina, da se pri pred banom, a inomu Vlahu da ne bude izma. Bože-re ti daj zdravije.

Ovo ću samo komentirati da na slične stvari ne gubim vrijeme:

* Srblin i Vlah- rečeno je više puta, radilo se o gastarbajterima u Bosni.
http://www.hercegbosna.org/ostalo/sredobos.html
"Srblin" i "Vlah"

Istrazivanje o etnodrustvenom razvoju srednjovjekovne Bosne suocava se s teskocama vec pri tumacenju narodnosnih izricaja u bosanskim cirilskim ispravama XIII. stoljeca, primjerice u trima ispravama bana Mateja Ninoslava. U njima Matej Ninoslav stanovnika Bosne naziva "Srblinom" i suprotstavlja ga "Vlahu", tj. stanovniku Dubrovnika 5° To je nazivlje bilo uzrokom brojnim tumacenjima sto su se gibala u rasponu od apsolutnog odbacivanja do potpuna prihvacanja.51 Da bismo mogli objasniti tu zagonetku historiografije, nuzno je pomnije razmotriti cirilske isprave XII. i XIII. stoljeca i njihovo narodnosno nazivlje.

Analiza tih isprava pokazuje, prije svega drugoga, da sporni izricaj o narodnosnoj suprotnosti: "Srblin" -> "Vlah" nije potekao iz srednjovjekovne Bosne, nego iz srednjovjekovne Srbije. U sacuvanoj gradi ti se izricaji prvi put pojavljuju u ispravi raskog velikog zupana Stefana Dubrovniku, napisanoj oko godine 1215.52 Tu ispravu danas poznajemo u prijepisu dubrovackog notara Paskala, sto je za objasnjenje naziva "Srblin" i "Vlah" veoma vazno, jos vise cinjenica da je isti notar pisao i dvije od tri spomenute isprave bana Mateja Ninoslava, iz 1240. i 1249.53 Prvu Ninoslavovu ispravu (prije 1235) pisao je, doduse, "gramatik" Desoje, a ne notar Paskal, ali to ne mijenja zakljucak da je narodnosna suprotnost "Srblin" --> "Vlah" u bosanske isprave dospjela iz raskih isprava, i to posrednistvom dubrovacke kancelarije. Da nazivlje Ninoslavovih isprava nije odrazavalo narodnosno ustrojstvo Bosne u prvoj polovici XIII. stoljeca i da se ono u njoj nije upotrebljavalo, pokazuje cinjenica da isprava bana Kulina Dubrovniku iz godine 1189. ne samo da ne poznaje naziv "Srblin", a kao starija od Ninoslavovih isprava ona bi taj naziv morala poznavati da se on upotrebljavao u Bosni, nego ni Dubrovcanina ne naziva "Vlahom" 54 Naziv "Vlah" za Dubrovcanina u ispravama Mateja Ninoslava ocigledno nije bio bosanskoga podrijetla, jednako ni naziv "Srblin" za stanovnike Bosne.

*tzv, etnička odrenica u titulaciji "kralj Srbljem, Bosni,.." ne znači nikakvo narodnosno samoočitovanje, jer dolazi nakon Tvrtkova zauzimanja dijela Srbije (koja mu, uostalom, nisu priznata). Ni u latinskom se titula ne prevodi "etnički" (rex Rassiae, Bosinae,...), a isto se pojavljuje etnonim (kod kasnijih vladara) kralj Srbljem,...Hrvata,..- gdje ovo "Hrvati" isto ne znači etnos, nego krajeve koji su nerijetk ozvani "Hrvati" (područje Zadarskoga zaleđa i Ravnih Kotara, područje Bihaća i Banja Luke)..

* no, točno je da je nemali dio Tvrtkovih povelja srpski po obliku jezika. To je i stari Mandić primijetio:

86504180.jpg
 
To što želiš katolike da proglasiš z Hrvate, potpuno razumem, jer nijedan drugi atribut savremenog hrvatstva ne možeš da pronađeš u Bosni Kotromanića.

Ovo što si sam sebe sa svog sajta (Herceg Bosne) citirao neću da komentarišem.

*tzv, etnička odrenica u titulaciji "kralj Srbljem, Bosni,.." ne znači nikakvo narodnosno samoočitovanje, jer dolazi nakon Tvrtkova zauzimanja dijela Srbije (koja mu, uostalom, nisu priznata). Ni u latinskom se titula ne prevodi "etnički" (rex Rassiae, Bosinae,...), a isto se pojavljuje etnonim (kod kasnijih vladara) kralj Srbljem,...Hrvata,..- gdje ovo "Hrvati" isto ne znači etnos, nego krajeve koji su nerijetk ozvani "Hrvati" (područje Zadarskoga zaleđa i Ravnih Kotara, područje Bihaća i Banja Luke)..

Nebulozis. Srbljem (Srbima) je dativ a ostale odrednice (Bosne...) su genitiv.

Prevod na savremeni srpski:


1395: "Mi Stefan Dabiša po milosti Gospoda Boga kralj Srbima Bosne, Pomorja, Humske zemlje, Donjih Kraja, Zapadnih strana, Usore, Soli i Podrinja."

1398: Ja Stefan Ostoja po milosti Gospoda Boga kralj Srbima Bosne, Pomorja, Humske zemlje, Zapadnih strana, Donjih Kraja, Usore, Soli i Podrinja.

1451: "Mi Stefan Tomaš po milosti Gospoda Boga kralj Srbima Bosne, Primorja, Humske zemlje, Donjih Kraja, Usore, Soli, Podrinja i Zapadnih strana."


Aj' zdravo. :kafa:
 
Ovo ću samo komentirati da na slične stvari ne gubim vrijeme:

* Srblin i Vlah- rečeno je više puta, radilo se o gastarbajterima u Bosni.
http://www.hercegbosna.org/ostalo/sredobos.html

Misliš termini su usvojeni preko Hercegovine?

*tzv, etnička odrenica u titulaciji "kralj Srbljem, Bosni,.." ne znači nikakvo narodnosno samoočitovanje, jer dolazi nakon Tvrtkova zauzimanja dijela Srbije (koja mu, uostalom, nisu priznata). Ni u latinskom se titula ne prevodi "etnički" (rex Rassiae, Bosinae,...), a isto se pojavljuje etnonim (kod kasnijih vladara) kralj Srbljem,...Hrvata,..- gdje ovo "Hrvati" isto ne znači etnos, nego krajeve koji su nerijetk ozvani "Hrvati" (područje Zadarskoga zaleđa i Ravnih Kotara, područje Bihaća i Banja Luke)..

Međutim, ovdje praviš jednu čestu grešku. Jedno je nabrajanje zemalja. To je sasvim drugo. Bože moj, i srpski i ugarski kraljevi su imali sačuvaj bože dugačke titule - međutim, Stefan Nemanjić je bio srpski kralj - dok je kralj Tvrtko dvokralj. Njegova kruna je sugubi vjenac. Ne raspravljam ovdje o tim glupavim etničkim diskusijama (i zamolio bih vas obojicu da prekinete), već o toj pogrešci koju često čujem, kako se spominje da je 'bio kralj i Hrvatske'. I Stefan Milutin je bio kralj Hrvatske takođe... Evo konkretno Tvrtkovog pečata:

tvrtkov_pecat.jpg


Pažljivo razmotri grbove (lijevo i desno).

P.S. Što si pobjegao na onoj temi. Nije valjda zbog one 'njeke' gluposti?
 
Misliš termini su usvojeni preko Hercegovine?
? Pročitaj što piše. Srblin i Vlah s epojavljuju, uvijek u paru, u njekoliko
bosanskih povelja (mislim 3-5 iz 13. st., a kasnije u njekim poveljama velikaša iz Bosne, npr. roda Hrvatinića. Ponajviše u Dubrovačkom arhivu, ali i u knjižnicama Budimpešte, Beča, Vatikana i sl, sačuvane su stotine tih povelja. Ne znam koliko ih točno ima, no po sjećanju, sigurno preko 300. I u golemoj većini vladari i velikaši sebe referenciraju kao Bošn'ane. Tih njekoliko povelja, u kojima upadljivo štrči srpsko ime, i to u paru, kao neizbježni dvojac s vlaškim, import su kancelarijskih pojmova iz Srbije u kojima se taj par (Srbin-Vlah) proteže kroz cijelu povijest.

Međutim, ovdje praviš jednu čestu grešku. Jedno je nabrajanje zemalja. To je sasvim drugo. Bože moj, i srpski i ugarski kraljevi su imali sačuvaj bože dugačke titule - međutim, Stefan Nemanjić je bio srpski kralj - dok je kralj Tvrtko dvokralj. Njegova kruna je sugubi vjenac. Ne raspravljam ovdje o tim glupavim etničkim diskusijama (i zamolio bih vas obojicu da prekinete), već o toj pogrešci koju često čujem, kako se spominje da je 'bio kralj i Hrvatske'. I Stefan Milutin je bio kralj Hrvatske takođe... Evo konkretno Tvrtkovog pečata:

tvrtkov_pecat.jpg


Pažljivo razmotri grbove (lijevo i desno).

P.S. Što si pobjegao na onoj temi. Nije valjda zbog one 'njeke' gluposti?

O Tvrtkovoj krunidbi najbolje ja raspisano u velikoj Lovrenovićevoj knjizi, http://www.knjiga.ba/BiH-teme/Na-kl...una-ugarska-i-sveta-kruna-bosanska_K3003.html

Da ne idem u sve te detalje:

* "Srbljem" dolazi iz srpskih dinastičkih intitulacija, i Tvrtko je taj naziv samo preuzeo
(kao i ostale ambicije da preko nemanjićkog rodoslova zavlada Srbijom- kao samozvanac, jer ga nisu priznavali)

* pojam "Srbljem" nalazimo kod dijela povelja kasnijih kraljeva, koji nisu imali nikakvu vlast ni u kojem dijelu Srbije, ali su ju prepisivali iz Tvrtkove formulacije. Pogleda li se dobar dio tih povelja, vidi se da njekad ta intitulacija dolazi, njekad ne.

* no ključno je- ona je uvežena, kao i par Srblin-Vlah. Ne pojavljuje se samorodno, nije nazočna prije Tvrtkovih dinastičkih ambicija u Srbiji, nema je u intitulacijama bilo kakavih vladara (banova, velmoža), a kod kraljeva ju nalazimo jedino kao prepisivani zaostatak iz Tvrtkova vrjemena.

I uzmemo li sve te povelje, proučimo li ih u potrazi za korijenima tih dvaju pojmova 8kralj Srbljem,,,, te par Srblin-Vlah)- vidimo da se radi o importu bez etničkih konotacija za stanovnike stare Bosne.
 

Termin je u redovitoj upotrebi u Hercegovini, u Kosača i drugih.


O Tvrtkovoj krunidbi najbolje ja raspisano u velikoj Lovrenovićevoj knjizi, http://www.knjiga.ba/BiH-teme/Na-kl...una-ugarska-i-sveta-kruna-bosanska_K3003.html

Da ne idem u sve te detalje:

* "Srbljem" dolazi iz srpskih dinastičkih intitulacija, i Tvrtko je taj naziv samo preuzeo
(kao i ostale ambicije da preko nemanjićkog rodoslova zavlada Srbijom- kao samozvanac, jer ga nisu priznavali)

* pojam "Srbljem" nalazimo kod dijela povelja kasnijih kraljeva, koji nisu imali nikakvu vlast ni u kojem dijelu Srbije, ali su ju prepisivali iz Tvrtkove formulacije. Pogleda li se dobar dio tih povelja, vidi se da njekad ta intitulacija dolazi, njekad ne.

* no ključno je- ona je uvežena, kao i par Srblin-Vlah. Ne pojavljuje se samorodno, nije nazočna prije Tvrtkovih dinastičkih ambicija u Srbiji, nema je u intitulacijama bilo kakavih vladara (banova, velmoža), a kod kraljeva ju nalazimo jedino kao prepisivani zaostatak iz Tvrtkova vrjemena.

I uzmemo li sve te povelje, proučimo li ih u potrazi za korijenima tih dvaju pojmova 8kralj Srbljem,,,, te par Srblin-Vlah)- vidimo da se radi o importu bez etničkih konotacija za stanovnike stare Bosne.

A to meni pišeš....zašto?

P.S. Pod tim 'uvezeno iz Srbije' najveći je problem taj što se zaboravlja da je Hercegovina Srbija....
 
* pojam "Srbljem" nalazimo kod dijela povelja kasnijih kraljeva, koji nisu imali nikakvu vlast ni u kojem dijelu Srbije, ali su ju prepisivali iz Tvrtkove formulacije. Pogleda li se dobar dio tih povelja, vidi se da njekad ta intitulacija dolazi, njekad ne.

Да није колега, којим случајем , Србље живело и под босанским краљевима јер се ради о етнониму ? врло је неодговорно и банално везивати овакву интитулацију за географски појам.
 
Да није колега, којим случајем , Србље живело и под босанским краљевима јер се ради о етнониму ? врло је неодговорно и банално везивати овакву интитулацију за географски појам.

Čini mi se da U: H. ide od automatske predstavke da u Bosni nije postojao etnonim 'Srbin', pa stoga tako posmatra na to.
 
Čini mi se da U: H. ide od automatske predstavke da u Bosni nije postojao etnonim 'Srbin', pa stoga tako posmatra na to.

Pa horbi je ovde jos dobar.

Malo bio po forum.hr. Kad mu vidis tamo poruke. Sve sami hrvati osim Raska.

Ali i to je pitanje kad ce se setiti kako je raska pre sto je postala pravoslavna bila deo zapadne hrvatske civilizacije.
 

Back
Top