gost 23146
Buduća legenda
- Poruka
- 46.396
U Hrvatskoj je počela parlamentarna rasprava o ustavnim promenama. Na saborskim klupama dva su predloga ustavnih promjena: jedan kojeg je predložila vlada i drugi kojeg su zajednički predložile tri opozicione stranke: SDP, HNS i IDS. Prošle nedelje Sabor je raspravljao o opozicionom predlogu, a raspravu o vladinom predlogu zastupnici su sproveli nedelju dana ranije.
Ustavne primene kompleksne su, jedan deo odnosi se na prilagođavanje Hrvatske ulasku u EU, a drugi deo na ostala politička pitanja. Međutim, ustavne promjene moraju da dobiju dvotrećinsku podršku zastupnika u parlamentu, pa ih neće biti moguće doneti bez saglasnosti vlasti i makar dela opozicije.
Čak oko 90 posto ustavnih promena koje je predložila opozicija ima izglede za podršku vladajućeg HDZ-a. Ipak, jedan od opozicionih predloga ima vrlo malo izgleda da dobije podršku HDZ-a, a to je dopunsko pravo glasa za pripadnike nacionalnih manjina.
Ustav Republike Hrvatske kaže da pripadnici nacionalnih manjina, uz opšte, mogu imati i dopunsko pravo glasa koje im omogućuje da u Sabor na parlamentarnim izborima biraju i svoje manjinske predstavnike. Dopunsko pravo glasa za manjine koje je zagarantovano Ustavom, u praksi međutim nikada nije zaživelo. Prema hrvatskom izbornom zakonu pripadnik nacionalne manjine kad dođe na biračko mjesto mora da se opredeli hoće li da glasa za manjinskog predstavnika u Saboru ili za neku od stranaka koje se biraju na izborima. To praktično znači da se, odluči li da glasa za manjinskog predstavnika, odriče opštog biračkog prava.
Parlamentarni predstavnici manjina takvo stanje smatraju neodrživim i traže dodatno pravo glasa za manjine, tj da pripadnici manjina mogu kao i svi drugi da glasaju za neku od političkih stranaka i uz to, ako žele, da biraju i svog manjinskog predstavnika u Sabor.
I dok postojeći Ustav dopunsko izborno pravo za manjine predviđa kao mogućnost, opozicija predlaže da dopunsko pravo glasa za manjine postane ustavna obaveza. Zato je opozicija u svom paketu ustavnih promjena predložila da se u Ustav ugradi odredba prema kojoj će dopunsko pravo glasa za pripadnike nacionalnih manjina postati obavezno.
Prošlonedeljna saborska rasprava o opozicionom predlogu ustavnih promjena, pokazala je, međutim, da HDZ nipošto ne želi da se u Ustav ugradi obaveza dopunskog prava glasa za manjine. Potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks izjavio je: „Ja sam rekao da u ustavu ni jedna evropska zemlja nema dopunsko pravo glasa za manjine.“
Predstavnici manjina zbog takvog tvrdog stava HDZ-a smatraju da su izigrani jer je u koalicionom sporazumu koji su na početku drugog mandata Sanaderove vlade sklopili s HDZ-om predviđeno otvaranje rasprave o dopunskom pravu glasa za manjine.
SDSS-ovac Milorad Pupovac odgovorio je: „Sad ćemo to koristiti kao argumente da ako toga nema negde još ne može biti ni kod nas. To ne može biti princip univerzalnosti. Politika nacionalnih manjina u najvećem delu svojih slučajeva ne sledi princip univerzalnosti nego posebnosti.“
Šeksu je odgovorio i zastupnik talijanske manjine Furio Radin: “Vi ste potpisali da ćemo o tome raspravljati, a iz vašeg govora u ime kluba proizlazi vrlo jasno da ste vi o tome već odlučili.“
Zastupnik SDP-a Nenad Stazić upozoravao je da postojeće rešenje po kojem se pripadnik manjina, želi li da glasa za svog manjinskog predstavnika, mora odreći opšteg prava glasa diskriminacijsko: "Situacija u kojoj jedan Rom, jedan Jevrej, jedan Srbin dođe na birališta pa mu se kaže – ne nećeš ti svoj listić ubacivati u ovu našu hrvatsku kutiju, imaš tamo svoju kutiju - to je segregacijska politika. Tu politiku ne smemo dozvoliti u Ustavu."
HDZ želi da ustavne promene Sabor izglasa do kraja ove godine, ali opozicija to smatra prekratkim rokom i traži temeljitu raspravu o njima.
Nevladine organizacije poput GONG-a upozoravaju da se o ustavnim promenama, zbog njihove važnosti, mora provesti široka javna rasprava koja neće biti ograničena samo na političku elitu, jer postoji opasnost, tvrde u GONG-u, da i ove ustavne promene postanu stvar političke trgovine između HDZ-a i opozicije.
http://www.voanews.com/croatian/2009-10-26-voa1.cfm
Eto,Hrvatska nikad neće pobeći od politike svog oca nacije i postati demokratska i pravna država.Hrvatska beži od Evrope a Hrvati ne mogu da pobegnu od idola iz svoje prošlosti.
Ustavne primene kompleksne su, jedan deo odnosi se na prilagođavanje Hrvatske ulasku u EU, a drugi deo na ostala politička pitanja. Međutim, ustavne promjene moraju da dobiju dvotrećinsku podršku zastupnika u parlamentu, pa ih neće biti moguće doneti bez saglasnosti vlasti i makar dela opozicije.
Čak oko 90 posto ustavnih promena koje je predložila opozicija ima izglede za podršku vladajućeg HDZ-a. Ipak, jedan od opozicionih predloga ima vrlo malo izgleda da dobije podršku HDZ-a, a to je dopunsko pravo glasa za pripadnike nacionalnih manjina.
Ustav Republike Hrvatske kaže da pripadnici nacionalnih manjina, uz opšte, mogu imati i dopunsko pravo glasa koje im omogućuje da u Sabor na parlamentarnim izborima biraju i svoje manjinske predstavnike. Dopunsko pravo glasa za manjine koje je zagarantovano Ustavom, u praksi međutim nikada nije zaživelo. Prema hrvatskom izbornom zakonu pripadnik nacionalne manjine kad dođe na biračko mjesto mora da se opredeli hoće li da glasa za manjinskog predstavnika u Saboru ili za neku od stranaka koje se biraju na izborima. To praktično znači da se, odluči li da glasa za manjinskog predstavnika, odriče opštog biračkog prava.
Parlamentarni predstavnici manjina takvo stanje smatraju neodrživim i traže dodatno pravo glasa za manjine, tj da pripadnici manjina mogu kao i svi drugi da glasaju za neku od političkih stranaka i uz to, ako žele, da biraju i svog manjinskog predstavnika u Sabor.
I dok postojeći Ustav dopunsko izborno pravo za manjine predviđa kao mogućnost, opozicija predlaže da dopunsko pravo glasa za manjine postane ustavna obaveza. Zato je opozicija u svom paketu ustavnih promjena predložila da se u Ustav ugradi odredba prema kojoj će dopunsko pravo glasa za pripadnike nacionalnih manjina postati obavezno.
Prošlonedeljna saborska rasprava o opozicionom predlogu ustavnih promjena, pokazala je, međutim, da HDZ nipošto ne želi da se u Ustav ugradi obaveza dopunskog prava glasa za manjine. Potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks izjavio je: „Ja sam rekao da u ustavu ni jedna evropska zemlja nema dopunsko pravo glasa za manjine.“
Predstavnici manjina zbog takvog tvrdog stava HDZ-a smatraju da su izigrani jer je u koalicionom sporazumu koji su na početku drugog mandata Sanaderove vlade sklopili s HDZ-om predviđeno otvaranje rasprave o dopunskom pravu glasa za manjine.
SDSS-ovac Milorad Pupovac odgovorio je: „Sad ćemo to koristiti kao argumente da ako toga nema negde još ne može biti ni kod nas. To ne može biti princip univerzalnosti. Politika nacionalnih manjina u najvećem delu svojih slučajeva ne sledi princip univerzalnosti nego posebnosti.“
Šeksu je odgovorio i zastupnik talijanske manjine Furio Radin: “Vi ste potpisali da ćemo o tome raspravljati, a iz vašeg govora u ime kluba proizlazi vrlo jasno da ste vi o tome već odlučili.“
Zastupnik SDP-a Nenad Stazić upozoravao je da postojeće rešenje po kojem se pripadnik manjina, želi li da glasa za svog manjinskog predstavnika, mora odreći opšteg prava glasa diskriminacijsko: "Situacija u kojoj jedan Rom, jedan Jevrej, jedan Srbin dođe na birališta pa mu se kaže – ne nećeš ti svoj listić ubacivati u ovu našu hrvatsku kutiju, imaš tamo svoju kutiju - to je segregacijska politika. Tu politiku ne smemo dozvoliti u Ustavu."
HDZ želi da ustavne promene Sabor izglasa do kraja ove godine, ali opozicija to smatra prekratkim rokom i traži temeljitu raspravu o njima.
Nevladine organizacije poput GONG-a upozoravaju da se o ustavnim promenama, zbog njihove važnosti, mora provesti široka javna rasprava koja neće biti ograničena samo na političku elitu, jer postoji opasnost, tvrde u GONG-u, da i ove ustavne promene postanu stvar političke trgovine između HDZ-a i opozicije.
http://www.voanews.com/croatian/2009-10-26-voa1.cfm
Eto,Hrvatska nikad neće pobeći od politike svog oca nacije i postati demokratska i pravna država.Hrvatska beži od Evrope a Hrvati ne mogu da pobegnu od idola iz svoje prošlosti.