Загреб:ХДЗ не жели да да припадницима мањина допунско право гласа !

gost 23146

Buduća legenda
Poruka
46.396
U Hrvatskoj je počela parlamentarna rasprava o ustavnim promenama. Na saborskim klupama dva su predloga ustavnih promjena: jedan kojeg je predložila vlada i drugi kojeg su zajednički predložile tri opozicione stranke: SDP, HNS i IDS. Prošle nedelje Sabor je raspravljao o opozicionom predlogu, a raspravu o vladinom predlogu zastupnici su sproveli nedelju dana ranije.

Ustavne primene kompleksne su, jedan deo odnosi se na prilagođavanje Hrvatske ulasku u EU, a drugi deo na ostala politička pitanja. Međutim, ustavne promjene moraju da dobiju dvotrećinsku podršku zastupnika u parlamentu, pa ih neće biti moguće doneti bez saglasnosti vlasti i makar dela opozicije.

Čak oko 90 posto ustavnih promena koje je predložila opozicija ima izglede za podršku vladajućeg HDZ-a. Ipak, jedan od opozicionih predloga ima vrlo malo izgleda da dobije podršku HDZ-a, a to je dopunsko pravo glasa za pripadnike nacionalnih manjina.

Ustav Republike Hrvatske kaže da pripadnici nacionalnih manjina, uz opšte, mogu imati i dopunsko pravo glasa koje im omogućuje da u Sabor na parlamentarnim izborima biraju i svoje manjinske predstavnike. Dopunsko pravo glasa za manjine koje je zagarantovano Ustavom, u praksi međutim nikada nije zaživelo. Prema hrvatskom izbornom zakonu pripadnik nacionalne manjine kad dođe na biračko mjesto mora da se opredeli hoće li da glasa za manjinskog predstavnika u Saboru ili za neku od stranaka koje se biraju na izborima. To praktično znači da se, odluči li da glasa za manjinskog predstavnika, odriče opštog biračkog prava.

Parlamentarni predstavnici manjina takvo stanje smatraju neodrživim i traže dodatno pravo glasa za manjine, tj da pripadnici manjina mogu kao i svi drugi da glasaju za neku od političkih stranaka i uz to, ako žele, da biraju i svog manjinskog predstavnika u Sabor.

I dok postojeći Ustav dopunsko izborno pravo za manjine predviđa kao mogućnost, opozicija predlaže da dopunsko pravo glasa za manjine postane ustavna obaveza. Zato je opozicija u svom paketu ustavnih promjena predložila da se u Ustav ugradi odredba prema kojoj će dopunsko pravo glasa za pripadnike nacionalnih manjina postati obavezno.

Prošlonedeljna saborska rasprava o opozicionom predlogu ustavnih promjena, pokazala je, međutim, da HDZ nipošto ne želi da se u Ustav ugradi obaveza dopunskog prava glasa za manjine. Potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks izjavio je: „Ja sam rekao da u ustavu ni jedna evropska zemlja nema dopunsko pravo glasa za manjine.“

Predstavnici manjina zbog takvog tvrdog stava HDZ-a smatraju da su izigrani jer je u koalicionom sporazumu koji su na početku drugog mandata Sanaderove vlade sklopili s HDZ-om predviđeno otvaranje rasprave o dopunskom pravu glasa za manjine.

SDSS-ovac Milorad Pupovac odgovorio je: „Sad ćemo to koristiti kao argumente da ako toga nema negde još ne može biti ni kod nas. To ne može biti princip univerzalnosti. Politika nacionalnih manjina u najvećem delu svojih slučajeva ne sledi princip univerzalnosti nego posebnosti.“

Šeksu je odgovorio i zastupnik talijanske manjine Furio Radin: “Vi ste potpisali da ćemo o tome raspravljati, a iz vašeg govora u ime kluba proizlazi vrlo jasno da ste vi o tome već odlučili.“

Zastupnik SDP-a Nenad Stazić upozoravao je da postojeće rešenje po kojem se pripadnik manjina, želi li da glasa za svog manjinskog predstavnika, mora odreći opšteg prava glasa diskriminacijsko: "Situacija u kojoj jedan Rom, jedan Jevrej, jedan Srbin dođe na birališta pa mu se kaže – ne nećeš ti svoj listić ubacivati u ovu našu hrvatsku kutiju, imaš tamo svoju kutiju - to je segregacijska politika. Tu politiku ne smemo dozvoliti u Ustavu."

HDZ želi da ustavne promene Sabor izglasa do kraja ove godine, ali opozicija to smatra prekratkim rokom i traži temeljitu raspravu o njima.

Nevladine organizacije poput GONG-a upozoravaju da se o ustavnim promenama, zbog njihove važnosti, mora provesti široka javna rasprava koja neće biti ograničena samo na političku elitu, jer postoji opasnost, tvrde u GONG-u, da i ove ustavne promene postanu stvar političke trgovine između HDZ-a i opozicije.

http://www.voanews.com/croatian/2009-10-26-voa1.cfm

Eto,Hrvatska nikad neće pobeći od politike svog oca nacije i postati demokratska i pravna država.Hrvatska beži od Evrope a Hrvati ne mogu da pobegnu od idola iz svoje prošlosti.
 
Nerealno bi bilo i ocekivati da se odreknu necega sto je postalo nacionalni modus vivendi. Isto je bilo nakon drugog svetskog, nakon eskalacije matice 1971. godine, isto je i sada.
Cini se da je jedina kohezivna ideja nacije ta psihologija copora, koju primenjuju po sistemu "ako nisi nas onda si protiv nas" (i mi protiv tebe).
 
Nerealno bi bilo i ocekivati da se odreknu necega sto je postalo nacionalni modus vivendi. Isto je bilo nakon drugog svetskog, nakon eskalacije matice 1971. godine, isto je i sada.
Cini se da je jedina kohezivna ideja nacije ta psihologija copora, koju primenjuju po sistemu "ako nisi nas onda si protiv nas" (i mi protiv tebe).
Nije to psihologija čopora a modus vivendi im je od postojanja da gledaju da pokradu pripadnike drugih etničkih zajednica i da im uskrate osnovna prava.I još su tu razne naci-šovinističke ideje koje im služe da prikriju ono što je očigledno.
 
Veruj da jeste i to pravog copora, koji ume da bude i bezuman. Odlazila sam tamo devedesete, devedeset i prve i zapanjilo me to sto je bilo dovoljno da neko, bilo ko, kaze ...hajde da palimo apoteku, automobil, tramvaj jer je vozac Srbin... znaci bilo sta, i masa se sasvim povodila i pokretala, skupljala se od neorganizovane slucajne grupe u povezanu grupu pod istom idejom. Sada se to coporativno ponasanje, kako cujem, manifestuje kroz teatralno palenje sveca i stavljanje u prozore na svaki datum vazan za ovaj ili onaj momenat "domovinskog rata". Imam utisak da bi se, bez tih zajednickih dramaticnih predstava, ceo koncept raspao i da se samo na tome i odrzava.
 
Kada se Srbija i Republika Srpska budu borile da se vrate Srbi u Hrvatsku, možemo pričati o većim pravima Srba i onda, kada se ovakve stvari dese, slobodno reći nedemokratska Hrvatska. Do tada, sve je ovo udaranje u prazno...
A kakve veze ti imaš sa Srbima u Hrvatskoj?:hahaha:I nisu Hahadezeovci uskratili dopunsko pravo Srbima nego i drugim manjinama.pročitaj ponekad šta piše u temi.
 
U Hrvatskoj je počela parlamentarna rasprava o ustavnim promenama. Na saborskim klupama dva su predloga ustavnih promjena: jedan kojeg je predložila vlada i drugi kojeg su zajednički predložile tri opozicione stranke: SDP, HNS i IDS. Prošle nedelje Sabor je raspravljao o opozicionom predlogu, a raspravu o vladinom predlogu zastupnici su sproveli nedelju dana ranije.

Ustavne primene kompleksne su, jedan deo odnosi se na prilagođavanje Hrvatske ulasku u EU, a drugi deo na ostala politička pitanja. Međutim, ustavne promjene moraju da dobiju dvotrećinsku podršku zastupnika u parlamentu, pa ih neće biti moguće doneti bez saglasnosti vlasti i makar dela opozicije.

Čak oko 90 posto ustavnih promena koje je predložila opozicija ima izglede za podršku vladajućeg HDZ-a. Ipak, jedan od opozicionih predloga ima vrlo malo izgleda da dobije podršku HDZ-a, a to je dopunsko pravo glasa za pripadnike nacionalnih manjina.

Ustav Republike Hrvatske kaže da pripadnici nacionalnih manjina, uz opšte, mogu imati i dopunsko pravo glasa koje im omogućuje da u Sabor na parlamentarnim izborima biraju i svoje manjinske predstavnike. Dopunsko pravo glasa za manjine koje je zagarantovano Ustavom, u praksi međutim nikada nije zaživelo. Prema hrvatskom izbornom zakonu pripadnik nacionalne manjine kad dođe na biračko mjesto mora da se opredeli hoće li da glasa za manjinskog predstavnika u Saboru ili za neku od stranaka koje se biraju na izborima. To praktično znači da se, odluči li da glasa za manjinskog predstavnika, odriče opštog biračkog prava.

Parlamentarni predstavnici manjina takvo stanje smatraju neodrživim i traže dodatno pravo glasa za manjine, tj da pripadnici manjina mogu kao i svi drugi da glasaju za neku od političkih stranaka i uz to, ako žele, da biraju i svog manjinskog predstavnika u Sabor.

I dok postojeći Ustav dopunsko izborno pravo za manjine predviđa kao mogućnost, opozicija predlaže da dopunsko pravo glasa za manjine postane ustavna obaveza. Zato je opozicija u svom paketu ustavnih promjena predložila da se u Ustav ugradi odredba prema kojoj će dopunsko pravo glasa za pripadnike nacionalnih manjina postati obavezno.

Prošlonedeljna saborska rasprava o opozicionom predlogu ustavnih promjena, pokazala je, međutim, da HDZ nipošto ne želi da se u Ustav ugradi obaveza dopunskog prava glasa za manjine. Potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks izjavio je: „Ja sam rekao da u ustavu ni jedna evropska zemlja nema dopunsko pravo glasa za manjine.“

Predstavnici manjina zbog takvog tvrdog stava HDZ-a smatraju da su izigrani jer je u koalicionom sporazumu koji su na početku drugog mandata Sanaderove vlade sklopili s HDZ-om predviđeno otvaranje rasprave o dopunskom pravu glasa za manjine.

SDSS-ovac Milorad Pupovac odgovorio je: „Sad ćemo to koristiti kao argumente da ako toga nema negde još ne može biti ni kod nas. To ne može biti princip univerzalnosti. Politika nacionalnih manjina u najvećem delu svojih slučajeva ne sledi princip univerzalnosti nego posebnosti.“

Šeksu je odgovorio i zastupnik talijanske manjine Furio Radin: “Vi ste potpisali da ćemo o tome raspravljati, a iz vašeg govora u ime kluba proizlazi vrlo jasno da ste vi o tome već odlučili.“

Zastupnik SDP-a Nenad Stazić upozoravao je da postojeće rešenje po kojem se pripadnik manjina, želi li da glasa za svog manjinskog predstavnika, mora odreći opšteg prava glasa diskriminacijsko: "Situacija u kojoj jedan Rom, jedan Jevrej, jedan Srbin dođe na birališta pa mu se kaže – ne nećeš ti svoj listić ubacivati u ovu našu hrvatsku kutiju, imaš tamo svoju kutiju - to je segregacijska politika. Tu politiku ne smemo dozvoliti u Ustavu."

HDZ želi da ustavne promene Sabor izglasa do kraja ove godine, ali opozicija to smatra prekratkim rokom i traži temeljitu raspravu o njima.

Nevladine organizacije poput GONG-a upozoravaju da se o ustavnim promenama, zbog njihove važnosti, mora provesti široka javna rasprava koja neće biti ograničena samo na političku elitu, jer postoji opasnost, tvrde u GONG-u, da i ove ustavne promene postanu stvar političke trgovine između HDZ-a i opozicije.

http://www.voanews.com/croatian/2009-10-26-voa1.cfm

Eto,Hrvatska nikad neće pobeći od politike svog oca nacije i postati demokratska i pravna država.Hrvatska beži od Evrope a Hrvati ne mogu da pobegnu od idola iz svoje prošlosti.
Dobro, sve to znamo odavno, al sta ti predlazes da se uradi? :think:
 
pa i kod nas ne moze Djarma da glasa i za Pistu Pastora ili Agostona i za Tomu , Tadica , ili Cedu... na jednim istim izborima , takoda ne vidim cemu kukanje i naricanje
Naši političari to nisu ni razmatrali u okviru koalicionih dogovora a njihovi jesu.Pročitaj tekst.
 
pa nisu , al da jesu tek bi onda nastupilo grupno vristanje kako manjine imaju veca prava i mogu da glasaju dva puta , a Srbi samo jednom
generalno to pravilo bas i nije u skladu sa demokratijom , iako ima nekih pozitrivnih stvari za manjine , al ako se vec kod nas ne primenjuje onda nema razloga da upiremo prstom u druge zemlje zbog toga
 
Veruj da jeste i to pravog copora, koji ume da bude i bezuman. Odlazila sam tamo devedesete, devedeset i prve i zapanjilo me to sto je bilo dovoljno da neko, bilo ko, kaze ...hajde da palimo apoteku, automobil, tramvaj jer je vozac Srbin... znaci bilo sta, i masa se sasvim povodila i pokretala, skupljala se od neorganizovane slucajne grupe u povezanu grupu pod istom idejom. Sada se to coporativno ponasanje, kako cujem, manifestuje kroz teatralno palenje sveca i stavljanje u prozore na svaki datum vazan za ovaj ili onaj momenat "domovinskog rata". Imam utisak da bi se, bez tih zajednickih dramaticnih predstava, ceo koncept raspao i da se samo na tome i odrzava.

Opet da im se pruzi prilika, svi hrvati bi kao jedan odmah palili, klali i silovali srbe. Jednostavno ne prezaju ni od kakvog zla sto je po meni potpuno nerazumno za civilizaciju 21 veka. Ja sam isto svedok takvog čoporativnog divljačkog vandalskog ponašanja koje je potpuno regulisano zakonom u hrvatskoj.

Naime, za bilo kakav vandalizam zasnovan na nacionalnoj osnovi pa čak i fizički napad sa teškim telesnim povredama kod hrvatskog pravosuđa prolazi sa najnizim mogućim mandatnim kaznama - sa remećenje javnog reda i mira.

Znači ako se napijete i pevate u centru grada platićete istu kaznu kao za vređanje na nacionalnoj osnovi, linčovanje nacionalnih manjina i uništavanje njihove imovine. Zatvor necu ni da pominjem posto se za ovakva dela ne odgovara.

i sve to u 21 veku.

Moja predpostavka je da ce se hrvatska raspasti po svim mogućim šavovima onog trenutka kada udje u Evropsku uniju čega se oni najviše plaše. Njih spaja samo mrznja koja se uči od malih nogu.

Sotonina deca kako mi je rekao jedan prosvetni radnik u Hr :hahaha:

I jos nesto da dodam... Za svaki problem u zivotu koji imaju a to je novac, droga, alkohol, posao... Uvek im je kriv Srbin!!!!!! Iako Srba vise nema u Hrvatskoj, on je i dalje za sve kriv... I posle skoro 20 godina.

Teške psihopate sa opasnom devijacijom psihe u pravcu autoprojekcije koja je sastavni deo njihove " nove" istorije.
 
U Hrvatskoj je počela parlamentarna rasprava o ustavnim promenama. Na saborskim klupama dva su predloga ustavnih promjena: jedan kojeg je predložila vlada i drugi kojeg su zajednički predložile tri opozicione stranke: SDP, HNS i IDS. Prošle nedelje Sabor je raspravljao o opozicionom predlogu, a raspravu o vladinom predlogu zastupnici su sproveli nedelju dana ranije.

Ustavne primene kompleksne su, jedan deo odnosi se na prilagođavanje Hrvatske ulasku u EU, a drugi deo na ostala politička pitanja. Međutim, ustavne promjene moraju da dobiju dvotrećinsku podršku zastupnika u parlamentu, pa ih neće biti moguće doneti bez saglasnosti vlasti i makar dela opozicije.

Čak oko 90 posto ustavnih promena koje je predložila opozicija ima izglede za podršku vladajućeg HDZ-a. Ipak, jedan od opozicionih predloga ima vrlo malo izgleda da dobije podršku HDZ-a, a to je dopunsko pravo glasa za pripadnike nacionalnih manjina.

Ustav Republike Hrvatske kaže da pripadnici nacionalnih manjina, uz opšte, mogu imati i dopunsko pravo glasa koje im omogućuje da u Sabor na parlamentarnim izborima biraju i svoje manjinske predstavnike. Dopunsko pravo glasa za manjine koje je zagarantovano Ustavom, u praksi međutim nikada nije zaživelo. Prema hrvatskom izbornom zakonu pripadnik nacionalne manjine kad dođe na biračko mjesto mora da se opredeli hoće li da glasa za manjinskog predstavnika u Saboru ili za neku od stranaka koje se biraju na izborima. To praktično znači da se, odluči li da glasa za manjinskog predstavnika, odriče opštog biračkog prava.

Parlamentarni predstavnici manjina takvo stanje smatraju neodrživim i traže dodatno pravo glasa za manjine, tj da pripadnici manjina mogu kao i svi drugi da glasaju za neku od političkih stranaka i uz to, ako žele, da biraju i svog manjinskog predstavnika u Sabor.

I dok postojeći Ustav dopunsko izborno pravo za manjine predviđa kao mogućnost, opozicija predlaže da dopunsko pravo glasa za manjine postane ustavna obaveza. Zato je opozicija u svom paketu ustavnih promjena predložila da se u Ustav ugradi odredba prema kojoj će dopunsko pravo glasa za pripadnike nacionalnih manjina postati obavezno.

Prošlonedeljna saborska rasprava o opozicionom predlogu ustavnih promjena, pokazala je, međutim, da HDZ nipošto ne želi da se u Ustav ugradi obaveza dopunskog prava glasa za manjine. Potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks izjavio je: „Ja sam rekao da u ustavu ni jedna evropska zemlja nema dopunsko pravo glasa za manjine.“

Predstavnici manjina zbog takvog tvrdog stava HDZ-a smatraju da su izigrani jer je u koalicionom sporazumu koji su na početku drugog mandata Sanaderove vlade sklopili s HDZ-om predviđeno otvaranje rasprave o dopunskom pravu glasa za manjine.

SDSS-ovac Milorad Pupovac odgovorio je: „Sad ćemo to koristiti kao argumente da ako toga nema negde još ne može biti ni kod nas. To ne može biti princip univerzalnosti. Politika nacionalnih manjina u najvećem delu svojih slučajeva ne sledi princip univerzalnosti nego posebnosti.“

Šeksu je odgovorio i zastupnik talijanske manjine Furio Radin: “Vi ste potpisali da ćemo o tome raspravljati, a iz vašeg govora u ime kluba proizlazi vrlo jasno da ste vi o tome već odlučili.“

Zastupnik SDP-a Nenad Stazić upozoravao je da postojeće rešenje po kojem se pripadnik manjina, želi li da glasa za svog manjinskog predstavnika, mora odreći opšteg prava glasa diskriminacijsko: "Situacija u kojoj jedan Rom, jedan Jevrej, jedan Srbin dođe na birališta pa mu se kaže – ne nećeš ti svoj listić ubacivati u ovu našu hrvatsku kutiju, imaš tamo svoju kutiju - to je segregacijska politika. Tu politiku ne smemo dozvoliti u Ustavu."

HDZ želi da ustavne promene Sabor izglasa do kraja ove godine, ali opozicija to smatra prekratkim rokom i traži temeljitu raspravu o njima.

Nevladine organizacije poput GONG-a upozoravaju da se o ustavnim promenama, zbog njihove važnosti, mora provesti široka javna rasprava koja neće biti ograničena samo na političku elitu, jer postoji opasnost, tvrde u GONG-u, da i ove ustavne promene postanu stvar političke trgovine između HDZ-a i opozicije.

http://www.voanews.com/croatian/2009-10-26-voa1.cfm

Eto,Hrvatska nikad neće pobeći od politike svog oca nacije i postati demokratska i pravna država.Hrvatska beži od Evrope a Hrvati ne mogu da pobegnu od idola iz svoje prošlosti.

Gosn Misoni, nešto ste punoooo zabrinuti...
 

Back
Top