Interes i Moć - osnovne političke kategorije

gost 191696

Elita
Poruka
16.691
dve osnovne kategorije politke i pokretaci cjelokupne drustvene dinamike hiljadama godina. bez interesa se unutar drustva ne desava gotovo nista, a ugl se interes svodi na ekonomski interes, mada postoje i drugi oblici. gotovo da ne postoji nista sto se danas desava u svijetu a da iza samog desavanja ne stoji ekonomski interes, cak i kad izgleda da je nesto sasvim drugo u pitanju, ekonomska komponenata je sadrzana u odredjenom procentu. moc je druga najbitnija kategorija politike i ne bih vas davio sa teorijskim postavkama ni moci ni interesa, vec bih samo na glasio da je po osnovnim teorijskim postulatima moc drzave, organizovanog drustva, grupe ono sto je bitno u politici, dok moc pojedinca upravo reciprocno zavisi od podrske prethodnih

ovo je ukratko, pa kad budem imao vise vremena mogu pisati o oblicima i vrstama moci i interesa onako kako su to vidjeli poznati teoreticari drzave i politike. naravno da bih volo da i vi pisete sve sto znate teorijski ali i prakticno, na primjerima drustava koji slijepo vjeruju moci pojedinca, djelom zbog autokratskog drustveno istorijskog i socijalnog naslijedja djelom zbog interesom nametnutih kultova licnosti, kao i drustava u kojima demokratska moc partije i parlamenta lako smjenjuje naizgled vodje i harizmaticne licnosti. na uzjamnoj izmjesanosti i komparacijama postojecih sistema moze se lako doci do zakljucaka kako danasnji, moderni shvijet funkconise upravo kao naslo teme- na osnovu interesa i moci. svaki podsmijeh i pojednostavljivanje aktuelnih politickih desavanja kroz nekakve "teorije zavjere" i jeste odraz povrsinskog pristupa politci sa jedne, a cilj "upravljaca procesima" sa druge strane.
ovo je nesto kao kratki kurs iz uvoda u politikologiju, pa ako je moderatorima i korisnicima tema prenaporna ili dosadna- neka se obrise
 
Već duže vreme razmišljam o pojmu 'interes', njegovom značenju i uticaju. Sam si rekao, interes se danas identifikuje sa ekonomskim (bolje rečeno materijalnim) interesima, ali da li je to tako?
Kako društvo, tako i pojedinca pokreću neki interesi, bilo fizički ili psihički. Stoga mi svoj život provedemo u ispunjavanju svojih interesa. Iz ovoga bi se mogla izvući i definicija uspešnosti - ko ispuni više interesa i ko je u mogućnosti da ih ispunjava se može smatrati uspešnim. Isti model, po meni, deluje i na državu.
Činjenica da se interes povezuje sa materijalnim je zasluga kapitalističkog uređenja.
 
Već duže vreme razmišljam o pojmu 'interes', njegovom značenju i uticaju. Sam si rekao, interes se danas identifikuje sa ekonomskim (bolje rečeno materijalnim) interesima, ali da li je to tako?
Kako društvo, tako i pojedinca pokreću neki interesi, bilo fizički ili psihički. Stoga mi svoj život provedemo u ispunjavanju svojih interesa. Iz ovoga bi se mogla izvući i definicija uspešnosti - ko ispuni više interesa i ko je u mogućnosti da ih ispunjava se može smatrati uspešnim. Isti model, po meni, deluje i na državu.
Činjenica da se interes povezuje sa materijalnim je zasluga kapitalističkog uređenja.

Interes je najlakše odrediti kao artikulisanu potrebu, mada, saglasnost o značenju i sadržaju ovog pojma ne postoji, isto kao i oko većine drugih društvenih pojmova.
 
Ova dva pojma svakako jesu u sprezi, a naročito u savremenim političkim odnosima. Već je prihvaćeno kao aksiom da ako želiš neku državu da osvojiš ili staviš pod kontrolu, najefikasniji način je da pobediš njenu ekonomiju. Stoga su ekonomski interesi danas osnovni, a iz jake privrede se crpi i politička, vojna i druga moć.
Primer je i formiranje te famozne G8 grupe, u koju će, vremenom, ulaziti druge države, a neke ispadati (imamo primer Italije), zavisno od svoje ekonomske snage.
 
Interes je najlakše odrediti kao artikulisanu potrebu, mada, saglasnost o značenju i sadržaju ovog pojma ne postoji, isto kao i oko većine drugih društvenih pojmova.

da, sama politikologija, kao relativno podcjenjena nauka iz razloga uvrijezenog misljenja da se danas svi mogu baviti politikom bez nekog predznanja, je nauka koja jasnije profilisanje dozivljava tek sredinom proslog vijeka. iako je politika sve sto danas radimo i predstavlja najsiri i najobuhvatniji drustveni korpus ("sve je politika, i drzava,i hrana, i obrazovanje i odnos prema religiji, prema kulturi etc...").
spomenuta je g8 ili neka prosirena varijanta, imamo "ljude iz davosa",imamo mmf,wb.simptomaticno je kako je globalizacija i razvoj komunikacija naizgled omogucio velikom broju ljudi, nacija, drzava da shvati sta je to njihova potreba, cilj , odnosno interes dok je sustinsko rukovodjenje tim procesima skoncentrisano u rukama veoma malog broja ljudi. novi svjetski poredak, sukob civilizacija ili interesne zone sila nisu nikakve izmisljotine vec nas danasnji realni zivotni prostor. nazalost, upravo smo mi jedno cvoriste na kojem je jasno vidljiva sprega moci i interesa velikih, najjasniji primjer kako interesi lokalnih zajednica, nacija, drzava ne odrazavaju ni zelje ni realnu snagu odredjenih interesnih grupacija, vec samo jasan trenutni odnos snaga u centrima moci. upravo kako ta moc seta od centra do centra, pod promjenom faktora interesa, tako i sama situacija kod nas, relativno nestabilna, dobija trenutne lidere i kvazi"pobjednike". svaka nacionalna grupacija u stvari predstavlja polugu interesa i moci lidera globalne politike.
mislim da cemo se u daljnim postovima dotaci i medjunarodnog prava, te niza objektivnih i pozitivnih stvari koji sprecavaju da bilo koja sila postane "vrhunska sila" a sto se ipak u kratkom periodu u devedestima desilo i ispoljilo svu nakaradnost i negativnost "svjetskog policajca". ma kako se trudio biti objektivan, zbog vlastitih globalnih interesa nije uspjeo niti na jednom podrucju odigrati pravu i stabilizacijsku ulogu. naprotiv, svima nam to izgleda upravo suprotno. nebrojeni su primjeri
 
da, sama politikologija, kao relativno podcjenjena nauka iz razloga uvrijezenog misljenja da se danas svi mogu baviti politikom bez nekog predznanja, je nauka koja jasnije profilisanje dozivljava tek sredinom proslog vijeka. iako je politika sve sto danas radimo i predstavlja najsiri i najobuhvatniji drustveni korpus ("sve je politika, i drzava,i hrana, i obrazovanje i odnos prema religiji, prema kulturi etc...").
spomenuta je g8 ili neka prosirena varijanta, imamo "ljude iz davosa",imamo mmf,wb.simptomaticno je kako je globalizacija i razvoj komunikacija naizgled omogucio velikom broju ljudi, nacija, drzava da shvati sta je to njihova potreba, cilj , odnosno interes dok je sustinsko rukovodjenje tim procesima skoncentrisano u rukama veoma malog broja ljudi. novi svjetski poredak, sukob civilizacija ili interesne zone sila nisu nikakve izmisljotine vec nas danasnji realni zivotni prostor. nazalost, upravo smo mi jedno cvoriste na kojem je jasno vidljiva sprega moci i interesa velikih, najjasniji primjer kako interesi lokalnih zajednica, nacija, drzava ne odrazavaju ni zelje ni realnu snagu odredjenih interesnih grupacija, vec samo jasan trenutni odnos snaga u centrima moci. upravo kako ta moc seta od centra do centra, pod promjenom faktora interesa, tako i sama situacija kod nas, relativno nestabilna, dobija trenutne lidere i kvazi"pobjednike". svaka nacionalna grupacija u stvari predstavlja polugu interesa i moci lidera globalne politike.
mislim da cemo se u daljnim postovima dotaci i medjunarodnog prava, te niza objektivnih i pozitivnih stvari koji sprecavaju da bilo koja sila postane "vrhunska sila" a sto se ipak u kratkom periodu u devedestima desilo i ispoljilo svu nakaradnost i negativnost "svjetskog policajca". ma kako se trudio biti objektivan, zbog vlastitih globalnih interesa nije uspjeo niti na jednom podrucju odigrati pravu i stabilizacijsku ulogu. naprotiv, svima nam to izgleda upravo suprotno. nebrojeni su primjeri

Ko su po tebi lideri globalne politike?
 
Interes i moc nisu samo osnovne politicke, vec i ekonomske kategorije.
Naime, jos u vreme "ludistickog pokreta" u Engleskoj, kad su radnici unistavali masine u znak revolta, nazirao se beskrupulozni interes kapitalista za supstitucijom zive radne snage koja traje i do danas, u svom prividno humanijem obliku. A razlika u humanosti je samo u tome sto upravo zbog moci drzava koje besomucno otpustaju radnike, krije se i njihov interes da tu masu nekako "zbrinu' odnosno da joj udele nekakvu socijalnu pomoc; koja bi im opet povratno obezbedila moc, kroz "masinu za glasanje" ; koja bi im opet omogucila da se dodatno obogate, sada kroz resurse u drugim zemljama, sto znaci na internacionalnom planu.
Dakle, sto je zemlja bogatija, to vise ima tendenciju (volju) za moci, prividno zadovoljavajuci socijalne potrebe i resurse, pod prividnom humanoscu, dakle.
A ako se vratimo unazad na prvobitnu akumulaciju kapitala, jasno je da je sam kapitalizam i njjegova sustina (interes i moc) vrlo nehumana, bez iceg ljudskog u sebi.
Dakako, ta se akumulacija kapitala i danas odvija, samo u globalnim razmerama, i na stetu onih koji ne znaju sta znaci socijalni nivo (najcesce azijske, ali i istocnoevropske zemlje).
Kad se bude istrosio i poslednji resurs jeftine ljudske radne snage, kapitalizam ce prestati da postoji.
A to nece biti nikada.
Interes i moc ce uvek da nadju put da zavaraju svojim "humanoscu' toliko, da se ne bi ugrozio njihov opstanak, pa makar i svi bili (prividno) bogati.
 
Ko su po tebi lideri globalne politike?

sad, odgovor je veoma komplikovan. mozemo reci da su to SAD, sa tri osnovne poluge: mmf, un i nato. ipak mislim da nazalost lideri osnovnih politickih kretanja nisu institucionalizovani da bi bili u "prvom redu" ili "direktno odgovorni za nesto". radi se o raznim interesnim grupama povezanim sa multinacionalnim kompanijama i ekstremnim neoliberalnim stavovima. u znacajnoj mjeri su to razne vladine i nevladine organizacije i agencije, jedna mreza koja u neku ruku stvara bolji svijet al' prilagodjen sebi. svako onaj ko se nadje na putu novom svjetskom poretku, kao sto je bio slucaj sa srbijom, svako onaj koji ne zna sta znaci novo poimanje suvereniteta, biva "naucen". sad je novo pitanje kada pojedini igraci naglo ojacaju ili se pojave novi-stari igraci, kao sto je slucaj sa kinom i rusijom...al' to za neke druge postove.
aj sad ti malo pomozi u kuckanju da ne ispadnem skroz glup i zaludjen:mrgreen:
 
Pretvaranje novca u robu koja se tržisno vrednuje I prodaje ne samo da je bankare stvorila bogatim ljudima, već je najveći deo čovečanstva pretvoren u robove. Jer, sa špekulativnim (falš) novcem bankari su stotinama godina kupovali realna bogatstva: zemlju, naftu, rudnike, ljudski rad. Investirali su u gradnju inftastruktura u brojnim drzavama sveta, dok su istovremeno širili svoju bankarsku imperiju.

Čitav svet danas je podeljen na one koji rade i stvaraju istinske vrednosti I one koji te stvorene vrednosti bez rada prisvajaju.
Ovo možda nekome liči na davno ukinuti robovlasnički sistem. Ne, ne samo da liči, već danasnje društvo to i jeste. Čitav svet se danas i formalno ustrojava upravo ka takvom sistemu gde ce najveći deo čovečanstva raditi i stvarati za malu i odabranu elitu bankara.
Očito, ako je svaki gradjanin na planeti zadužen, ako je svako preduzeće zaduženo, svaka država, gde su onda ovi bankari našli taj novac kojim nas kreditiraju? Nisu ga našli nigde, oni su ga izmislili, oni su ga kreirali .

Mogu li vlade država, koje su građani na "demokratskim" izborima birali, da spreče bankare da gospodare našim životima? To se od vlade i očekuje, zar ne? Mogle bi vlade, naravno, kada bi pojedinci koji imaju moć da o nečemu odlučuju bili van kontrole bankara. Svaki pokušaj nacionalnih vlada da im stanu na put, bankari bi predupredili, shvatili su da je važno uništiti sve nacionalne centralne banke, osloboditi države granica, kako bi fiktivni kapital mogao slobodno da cirkuliše,obesmisliti I ukinuti nacionalne vlade I umesto drzava stvoriti međunarodne organizacije I multinacionalne korporacije. Kljucne odluke bi tako donosili političari u međunarodnim organizacijama (kao sto su EU, UN, NATO) koje bi bankari mnogo lakše kontolisali. Dakle, globalizacija , odnosno smanjivanje broja mesta na kojima se donose političke I ekonomske odluke.

Odakle tolika moc bankarima? Da li su sve to uspeli samo štamapanjem novca? Naravno, da nisu. Specifičan smisao za kreiranje novca iz ničega dopunjen je I specifičnim shvatanjem biznisa. Taj specifičan smisao za posao ogledao se u shvtanju da se određeni događaji koji mogu uticati na trzišna kretanja mogu preduprediti, ili još bolje veštački i pod kontrolom izazvati. A najbolji posao za bankare je rat i svaka druga krizna situacija, gde se ekonomske vrednosti preko noći menjaju. Zato su se bankari izveštili u četiri najunosnija posla: finansiranje ratova, igra na berzi, kontrola infomacija (medija) I trgovina strateškim sirovinama.
 
P

Odakle tolika moc bankarima? Da li su sve to uspeli samo štamapanjem novca? Naravno, da nisu. Specifičan smisao za kreiranje novca iz ničega dopunjen je I specifičnim shvatanjem biznisa. Taj specifičan smisao za posao ogledao se u shvtanju da se određeni događaji koji mogu uticati na trzišna kretanja mogu preduprediti, ili još bolje veštački i pod kontrolom izazvati. A najbolji posao za bankare je rat i svaka druga krizna situacija, gde se ekonomske vrednosti preko noći menjaju. Zato su se bankari izveštili u četiri najunosnija posla: finansiranje ratova, igra na berzi, kontrola infomacija (medija) I trgovina strateškim sirovinama.


Hoces da kazes da je drzava manje mocna nego bankari?
Koja je onda njena svrha danas?
 
Hoces da kazes da je drzava manje mocna nego bankari?
Koja je onda njena svrha danas?

ovisi da li si u bloku u kojem drzava jeste partner finansijskog imperijalizma ili se manje ili vise bolno prilagodjavas gubitku vlastitog suvereniteta. njena svrha je ublazavanje socijalnih razlika, socijalni mir, briga za drustvo u uzem i sirem smislu, planetu itd,itd i bezbroj tih funkcija ona obavlja uz "osnovnu" funkciju : legalizovanje postupaka prvih nad drugima, odnosno, u neku ruku, legalizovanje i institucionalizovanje nasilja koje se predstavlja kao potreba a ne nasilje
 
Новац је најлакши начин владања,али шта ако имамо људе којима новац није потребан?
Отуда се вуку сви други потези претварање сељака у пролетера,у пролетера који без новца неможе да једе а камоли шта друго.Кад тај пролетер има да једе онда га довоимо у зону материјализма и повећања стандарда и њему треба још више новца.Пошто се потигне стандард онда идемо на путовања па опет треба још више новца .И све време ствара се зависност од новца и стандарда а сва средства масовних медија и све идеологије модерног света пропагирају материјализам

Једини сукоб у свету који се искрено води је сукоб идеологије материјализма који омугућује малој групацији да контролиш огромне масе људи
И идеологије хуманизма где се човек поставља као средиште и еталон мере ,идеологија која се бави хуманизмом ће превладати кад тад.да би се успорило њено ширење иде се на уништавање образовања и ретварање човека у животињу зависну од тв и ријалити шоа
Едукација , образовање и хуманизам који се уче кроз породицу су једина могућност одупирања човека монетократији,зато се разара породица
деградација људи ,породице и човека на збие ћелија уместо на мислеће духовно биће је предуслов одржања моћи групација на врху
Материјалистичко новчани свет је у турбо фази,све идеје које желе да му се супроставе меље пред собом .Довека не може тако и тога су свесни и управљачи.Свесни су да ако се наставе још неки дужи период садашњи односи ,свет и друшто ће престати да постоје
 
Poslednja izmena:
Hoces da kazes da je drzava manje mocna nego bankari?
Koja je onda njena svrha danas?

Da naravno to je i rečeno, mislim da si kroz tekst mogla da dobiješ odgovore na pitanja koja si mi postavila.
Evo da uzmemo Srbiju kao primer, da li postoji neka srpska banka koja ima državni kapital? Da li Srbija nezavisno formira svoju ekonomsku i monetarnu politiku? Da li vladajuća elita države Srbije samostalno donosi zakone? Da li je država Srbija prodala skoro sve svoje prirodne resurse ? itd... itd...

Kroz sva ova pitanja se nameće jednostavan odgovor, ko god kontroliše ekonomiju, monetarnu politiku,novac jedne države apsolutni je vladar industrije i privrede, samim tim poništava moć nacinalne države tj njene vladajuće elite da utiče na kontrolu i kreiranje ekonomije i monetarne politike.
 
Da naravno to je i rečeno, mislim da si kroz tekst mogla da dobiješ odgovore na pitanja koja si mi postavila.
Evo da uzmemo Srbiju kao primer, da li postoji neka srpska banka koja ima državni kapital? Da li Srbija nezavisno formira svoju ekonomsku i monetarnu politiku? Da li vladajuća elita države Srbije samostalno donosi zakone? Da li je država Srbija prodala skoro sve svoje prirodne resurse ? itd... itd...

Kroz sva ova pitanja se nameće jednostavan odgovor, ko god kontroliše ekonomiju, monetarnu politiku,novac jedne države apsolutni je vladar industrije i privrede, samim tim poništava moć nacinalne države tj njene vladajuće elite da utiče na kontrolu i kreiranje ekonomije i monetarne politike.

Da, ali opet nema odgovora koja je onda svrha drzave?
 
Da, ali opet nema odgovora koja je onda svrha drzave?

Dao ti je eshumator prilično tačan odgovor.

ovisi da li si u bloku u kojem drzava jeste partner finansijskog imperijalizma ili se manje ili vise bolno prilagodjavas gubitku vlastitog suvereniteta. njena svrha je ublazavanje socijalnih razlika, socijalni mir, briga za drustvo u uzem i sirem smislu, planetu itd,itd i bezbroj tih funkcija ona obavlja uz "osnovnu" funkciju : legalizovanje postupaka prvih nad drugima, odnosno, u neku ruku, legalizovanje i institucionalizovanje nasilja koje se predstavlja kao potreba a ne nasilje
 
ovisi da li si u bloku u kojem drzava jeste partner finansijskog imperijalizma ili se manje ili vise bolno prilagodjavas gubitku vlastitog suvereniteta. njena svrha je ublazavanje socijalnih razlika, socijalni mir, briga za drustvo u uzem i sirem smislu, planetu itd,itd i bezbroj tih funkcija ona obavlja uz "osnovnu" funkciju : legalizovanje postupaka prvih nad drugima, odnosno, u neku ruku, legalizovanje i institucionalizovanje nasilja koje se predstavlja kao potreba a ne nasilje

Dao ti je eshumator prilično tačan odgovor.

Izvinjavam se, nisam videla.

Da, znaci nema funkciju.

Jer "osnovna" funkcija je najbitnija, posle nje nikakav trajni i istinski socijalni mir ne moze biti postignut.
 
oni koji zele novac - zele moc. oni koji imaju dovoljno niovca, pa su cak i u stanju da ga sebi nastampaju - sta drugo moze da ostane da pozele nego - moc.

dakle moc, da li ce ostvariti ekonomski ili drugacije je stvar epoha.

recimo, moc vatikana u srednjem veku nije bio novac, o da, novac se itekako zeleo ali se moc postizala kroz religijski uticaj.

imamo mnogo primera, pogotovo u nasoj istoriji gde kraljevi napustaju presto i odlaze u manastirske celije. kraljevi cak odlaze i na bojno polje i ginu, zar ne?

razlika izmedju ovog i danasnjeg je percepcija, to jest, da bi se dobila moc, koristi se metoda koja je najefikasnija.

stvar se menja u industrijskoj revoluciji sa frojdom i makrsom gde materijalno zamenjuje religijsko.

za primer, sem trgovaca i jos nekih, u srednjem veku jedan zanatlija nije mastao o lancu zanatskih radnji, profitima i redom.
on je imao svoju radionicu i zaradjivao je koliko je zaradjivao i gledao je da njegov proizvod bude najbolji, ne samo zbog novca vec i zbog drustvenog prestiza..

posle industrijske revolucije i rasta ateizma, covek postaje materjalno bice, grabezljiva jedna faca i tu su onda napravili teoriju - ako je svako grabezljiv, sa dobrim zakonima i regulacijama, grabezljivost pojedinca ce biti opstekorisna.
tu formulu je tehnicki razradio tip iz "beautiful mind".
formula je ipak imala jedan problem - oni sto pisu zakone i oni sto ih sprovode su takodje grabezljivci i tako dodjosmo do danasnjice kad kapitalizam kapitalizuje na svojoj lesini, samoubija se kao i sto mora, sto je druga tema.

znaci - moc. na ovaj ili onaj nacin, ali uvek moc.
i ta moc je ostvarena u nasoj epohi - novcem.

sta se sa novcem radi? sta se tu kupuje?

pa moc je moc nada masama, znaci kupuju se predstavnici mase, menja se misljenje mase putem medija.

znaci, ne postoji ekonomski interes velikih, vec interes moci kroz novac.

sto nas je dovelo do ove krize koja je tek u zaqcvetku, ali ce na srecu doneti velike promene na dobro.
 
evo, prvo cemo obraditi neke osnovne pojmove o interesu
interes je prirodno svojstvo covjeka, prirodno i legitimno pravo
sam izraz potice od latinske rijeci inter-esse, sto u najprostijem objasnjenju znaci nesto izmedju, ono sto spaja ili razdvaja, teorijski u politici predstavlja "posredovanje izmedju potrebe i njenog zadovoljenja" ili "kao svjest pojedincaili grupe o nekoj potrebi "...itd. za opste shvatanje ovog pojma u politici bitno je uzeti relaciju interesa prema potrebama i relaciju interesa prema vrijednosti- u osnovi svih interesa sakrivene su ljudske potrebe odnosno, kako kaze kant "interes i pretpostavlja i proizvodi potrebu"
dakle, nista se u politici ne dogadja bez interesa a kao osnovni motivacioni pokretac covjeka interes moze biti rad-aktivan odnos prema nekome ili necemu, ali i takodje pasivan odnos prema necemu. interes predstavlja razlog i temelj politike a kako ga neki politikolozi razumiju, konflikt interesa kao samu srz postojanja politike.(mada interesi ne moraju uvjek biti u konfliktu, npr. zadovoljenje jednog omogucava zadovoljenje drugog itd) kako je hobs govorio "covjek je covjeku vuk" ili "rat svakog protiv svakog" je u stvari borba za zastitu vlastitog , privatnog interesa (jer smo sebicna bica) a on mogucnost pomirenja razlicitih interesa vidi samo u jakoj drzavi "jaka drzava je jedina mogucnost uspostavljanja mira medju sebicnim pojedincima" danas, stepen demokraticnosti nekog drustva mozemo direktno mjeriti u otvorenosti politickih institucija i procesa politickog odlucivanja prema razlicitm imteresima odnosno, omoguciti svim takmicarima sto ravnopravnije ucesce u ekonomsko politickoj utakmici/igri.

da vas ne udavim sa teorijom, u nekom drugom postu o opstem i pojedinacnom, te subjektivnom i objektivnom interesu:D
 
dve osnovne kategorije politke i pokretaci cjelokupne drustvene dinamike hiljadama godina. bez interesa se unutar drustva ne desava gotovo nista, a ugl se interes svodi na ekonomski interes, mada postoje i drugi oblici. gotovo da ne postoji nista sto se danas desava u svijetu a da iza samog desavanja ne stoji ekonomski interes, cak i kad izgleda da je nesto sasvim drugo u pitanju, ekonomska komponenata je sadrzana u odredjenom procentu. moc je druga najbitnija kategorija politike i ne bih vas davio sa teorijskim postavkama ni moci ni interesa, vec bih samo na glasio da je po osnovnim teorijskim postulatima moc drzave, organizovanog drustva, grupe ono sto je bitno u politici, dok moc pojedinca upravo reciprocno zavisi od podrske prethodnih

POLITIKA JE KONCENTROVANA EKONOMIJA"
 
Pretvaranje novca u robu koja se tržisno vrednuje I prodaje ne samo da je bankare stvorila bogatim ljudima, već je najveći deo čovečanstva pretvoren u robove. Jer, sa špekulativnim (falš) novcem bankari su stotinama godina kupovali realna bogatstva: zemlju, naftu, rudnike, ljudski rad. Investirali su u gradnju inftastruktura u brojnim drzavama sveta, dok su istovremeno širili svoju bankarsku imperiju.

Čitav svet danas je podeljen na one koji rade i stvaraju istinske vrednosti I one koji te stvorene vrednosti bez rada prisvajaju.
Ovo možda nekome liči na davno ukinuti robovlasnički sistem. Ne, ne samo da liči, već danasnje društvo to i jeste. Čitav svet se danas i formalno ustrojava upravo ka takvom sistemu gde ce najveći deo čovečanstva raditi i stvarati za malu i odabranu elitu bankara.
Očito, ako je svaki gradjanin na planeti zadužen, ako je svako preduzeće zaduženo, svaka država, gde su onda ovi bankari našli taj novac kojim nas kreditiraju? Nisu ga našli nigde, oni su ga izmislili, oni su ga kreirali .

Mogu li vlade država, koje su građani na "demokratskim" izborima birali, da spreče bankare da gospodare našim životima? To se od vlade i očekuje, zar ne? Mogle bi vlade, naravno, kada bi pojedinci koji imaju moć da o nečemu odlučuju bili van kontrole bankara. Svaki pokušaj nacionalnih vlada da im stanu na put, bankari bi predupredili, shvatili su da je važno uništiti sve nacionalne centralne banke, osloboditi države granica, kako bi fiktivni kapital mogao slobodno da cirkuliše,obesmisliti I ukinuti nacionalne vlade I umesto drzava stvoriti međunarodne organizacije I multinacionalne korporacije. Kljucne odluke bi tako donosili političari u međunarodnim organizacijama (kao sto su EU, UN, NATO) koje bi bankari mnogo lakše kontolisali. Dakle, globalizacija , odnosno smanjivanje broja mesta na kojima se donose političke I ekonomske odluke.

Odakle tolika moc bankarima? Da li su sve to uspeli samo štamapanjem novca? Naravno, da nisu. Specifičan smisao za kreiranje novca iz ničega dopunjen je I specifičnim shvatanjem biznisa. Taj specifičan smisao za posao ogledao se u shvtanju da se određeni događaji koji mogu uticati na trzišna kretanja mogu preduprediti, ili još bolje veštački i pod kontrolom izazvati. A najbolji posao za bankare je rat i svaka druga krizna situacija, gde se ekonomske vrednosti preko noći menjaju. Zato su se bankari izveštili u četiri najunosnija posla: finansiranje ratova, igra na berzi, kontrola infomacija (medija) I trgovina strateškim sirovinama.

Pretvaranje novca u robu je jedno od najvecih civilizacijskih dostignuca, koje ima potencijal da ljudsku rasu podigne na visi nivo civilizacije. Naravno da je dobro da postoji 'fiktivni novac'. Ne znam sta znaci ovo 'oni koji rade i stvaraju istinske vrednosti' ? E pa zao mi je, za drustvo je bitnija vrednost ono sto ima opsti karakter. To sto neko napravi super projekat za kucu je jako lepo, to sto neko sazida kucu je isto tako prelepo. To sto neko napravi hleb je fantasticno. Nisu to nikakve prave vrednosti, vec tehnicke stvari. Ali za drustvo je najbitniji onaj centar koji ce da plati te sve vredne radnike. Ne moze neko da bude samo vredan i ocekuje da ce biti placen, ne moze neko samo da gleda svoju pozadinu, i radi svoj posao, ocekuje pare, i nista da ga drugo ne zanima. Novac za njegov rad mora da dodje odnekud (i ne, ne moze da dodje od prodaje tog rada, ko tako misli, neka se vrati u predindustrijsko drustvo ).

I naravno da je dobro sto se centri ekonomske moci ukrupnjuju, to ti je isto kao sto je bilo dobro kada su se rascepkani feudalni posedi jednom poceli stavljati pod kontrolom kralja, i tako je nastala drzava. Globalizacija je generalno gledano dobra stvar, normalno da je bolje da postoji jedna centralna banka, drustvo ce tako biti efikasnije, bolje. Upravo je i problem sto su drzave jos uvek jace od nekih naddrzavnih organizacija. Tako postoje mnogi partikularni, sitni interesi koji stete celokupnoj ljudskoj rasi. Primera je mnogo, mali milion...

A interes sam po sebi nije nista lose.
 
Pretvaranje novca u robu je jedno od najvecih civilizacijskih dostignuca, koje ima potencijal da ljudsku rasu podigne na visi nivo civilizacije. Naravno da je dobro da postoji 'fiktivni novac'. Ne znam sta znaci ovo 'oni koji rade i stvaraju istinske vrednosti' ? E pa zao mi je, za drustvo je bitnija vrednost ono sto ima opsti karakter. To sto neko napravi super projekat za kucu je jako lepo, to sto neko sazida kucu je isto tako prelepo. To sto neko napravi hleb je fantasticno. Nisu to nikakve prave vrednosti, vec tehnicke stvari. Ali za drustvo je najbitniji onaj centar koji ce da plati te sve vredne radnike. Ne moze neko da bude samo vredan i ocekuje da ce biti placen, ne moze neko samo da gleda svoju pozadinu, i radi svoj posao, ocekuje pare, i nista da ga drugo ne zanima. Novac za njegov rad mora da dodje odnekud (i ne, ne moze da dodje od prodaje tog rada, ko tako misli, neka se vrati u predindustrijsko drustvo ).

krenuo si, dotaknuo i odvojio dvije teorije vrijednosti (mogu ih lijepo elaborirati samo nemam vremena za to i nije za ovu temu:)) iako se cjeli svijet, savremeni i razvijeni narocito, bori da sklopi i usavrsi sistem vrijednosti zasnovan na kombinaciji ove dve teorije(drugacije ne moze) a onda si pobrkao i babe i zabe i slupao loncice (boldovano) al ajd, o tome drugi put
I naravno da je dobro sto se centri ekonomske moci ukrupnjuju, to ti je isto kao sto je bilo dobro kada su se rascepkani feudalni posedi jednom poceli stavljati pod kontrolom kralja, i tako je nastala drzava. Globalizacija je generalno gledano dobra stvar, normalno da je bolje da postoji jedna centralna banka, drustvo ce tako biti efikasnije, bolje. Upravo je i problem sto su drzave jos uvek jace od nekih naddrzavnih organizacija. Tako postoje mnogi partikularni, sitni interesi koji stete celokupnoj ljudskoj rasi. Primera je mnogo, mali milion...

i naravno da nije dobro ukrupnjavanje koje se desava na ustrb nerazvijenog svijeta, nerealna pljacka sirovina i rada, bioloska piraterija i ostavljanje pustosi za sobom...i naravno da nije dobar finansijski monopol kao sto nijedan monopol nije dobar(samo je protiv nekih laksa a protiv nekih gotovo nemoguca borba) globalizacija jeste dobra, samo kada ljudi nebi bili sebicni i bez truna empatije..zadnja dva reda zadiru u jedan od osnovnih problema danasnjeg svijeta i politike- opsti-zajednicki : objektivni-subjektivni interes. i naravno da nisi u pravu. primjeri koje ti mozes navesti su uglavnom "proizvedeni i fabrikovani" od mocnih, primjeri kontra koje ti ja mogu argumentovati su tragedija covjecanstva
A interes sam po sebi nije nista lose.
to nije sporno, i vec je teorijski djelimicno obradjeno. on je pokretac pojedinca i drustva, politike i svijeta
 
Марија Трандафил једна од најбогатијих Србкиња свог доба
је била један од највећих добротвора ,када за време бомбардовања Новог Сада
пребегну да се склоне није пар дана за све своје злато могла купити ЛЕБА(кога ти назва фиктивном вредношћу) и од тада је огромне количине свог богатства поклањала сиромашнима

узречица јој је била када је питаше што толико помаже сиротињу
Ја сам била гладна само мало и то је ужасно како ли је тек тешко бити гладан цео живот

 

Back
Top