Guverner Jelasic: Bez rasta BDP od 5% u 2010 godini Srbija dozivljava bankrot

Тихи

Starosedelac
Poruka
162.369
Povlačenje
NBS juče odlučila da smanji kamatnu stopu na kupovinu hartija od vrednosti na 11 odsto umesto 17,75 koliko je bilo na početku godine

05620d60f62df.jpg


Guverner NBS Radovan Jelašić juče je izjavio da je monetarni odbor Narodne banke srbije smanjio referentnu kamatnu stopu, tako da će banke sada prilikom kupovine hartija od vrednosti (HOV) NBS zarađivati 11 odsto. Početkom godine NBS je plaćala 17,75 odsto kamate na ove transakcije, ali su one postepeno smanjivane do 12 odsto. Nakon pisanja Kurira proteklih dana o masnim profitima koje su banke ostvarile kupujući ove zapise NBS je juče saopštila da će ih dodatno smanjiti.

Jelašić je izrazio i zabrinutost jer je postojeći državni model ravnoteže postao neodrživ. Prema guvernerovim rečima, bez rasta BDP od najmanje pet odsto na godišnjem nivou finansiranje duga prema inostranstvu neće biti održivo u srednjem i dužem vremenskom roku.


Visoke kamatne stope na HOV kritikovali su i predstavnici opozicije. Jorgovanka Tabaković i Nikola Tasić, članovi ekonomskog tima Srpske napredne stranke, saopštili su juče da je, prema njihovim saznanjima, NBS od početka godine do juče platila poslovnim bankama 11,5 milijardi dinara, ili oko 124 miliona evra po osnovu kamata na (HOV). Oni su istakli i da, koliko je poznato, obaveze NBS prema poslovnim bankama iznose neverovatnih 154 milijardi dinara.

- NBS ove potpuno neopravdane troškove naziva troškovima monetarne politike, a pri tom ne ostvaruje svoj cilj - rekao je Tasić i dodao da je po stopi inflacije Srbija na drugom mestu u Evropi, odmah posle Islanda, koji je doživeo finansijski kolaps.

Monetarna politika ne obezbeđuje cenovnu stabilnost, a u isto vreme nas mnogo košta. Cene u Srbiji rasle su sedam puta brže od cena u EU, upozorava Tasić.
Ekonomista Aleksandar Stevanović u izjavi za Kurir kaže da je visoke kamate na HOV, koje su u jednom trenutku iznosile 17,75 odsto, nemoguće opravdati.
- To je način na koji se zadnjih godina vodi državna monetarna politika, to je cena toga što imamo dinar. Bolje bi bilo da smo se, poput Crne Gore, opredelili za evro - rekao je Stevanović.

http://www.kurir-info.rs/clanak/politika/kurur-09-10-2009/povlacenje

-----------------

Eto sad se vidi da je Kurir najbolji list u ovoj zemlji. Zbog pisanja Kurira o pljacki budzeta od strane demokrata na osnovu izdavanja hartija od vrednosti sa kamatom od 17.5% je sadasnja kamata smanjena na 11%.

Drugo sto je jos vaznije guverner Jelasic je pod uticajem Kurira rekao da je Srbija izuzetno prezaduzena zemlja koja nece moci da servisira i vraca svoje dugove ako ne obezbedi rast BDP-a od 5% u 2010 godini. Po najoptimisticnijim progrozama rast BDP-a u 2010 ce biti maksimum 1% tako da je bankrot skoro neizbezan....
 
Poslednja izmena:
ZADUŽUJEMO SE NA SVE STRANE
Hartije od vrednosti Uprave za trezor Ministarstva finansija postale su ove godine ozbiljan konkurent onim koje emituje Narodna banka Srbije. Prema rečima profesora ekonomije Nikole Tasića, Trezor je 5. februara ove godine na osnovu hartija od vrednosti dugovao svega 2,2 milijarde dinara, da bi do danas taj dug narastao na 76,6 milijardi dinara.
- Država je za svega osam meseci uspela da poveća stanje duga za preko 74 milijarde - istakao je Tasić i dodao da tu nije kraj.
Naime, država je, kako kaže, raspisala novi tender za zaduživanje kod poslovnih banaka i, prema njegovim rečima, on iznosi 120 miliona dinara, a nedavno je uzet i kredit od tri poslovne banke u iznosu od 90 miliona evra.


VIRTUELNA EKONOMIJA
Ekonomista Saša Đogović je u izjavi za Kurir rekao da stope prinosa na HOV Narodne banke svakako moraju biti smanjene, jer se visokim kamatama banke na ove zapise samo brani virtuelni kurs dinara.
- NBS plaća visoke kamate na HOV i tako povlači dinare sa tržišta. Pretpostavljam da se dugovanje koje nastaje takvom politikom pokriva od kredita uzetih u inostranstvu. Tako se stvaraju i virtuelne devizne rezerve. Zapravo, ceo ekonomski sistem je virtuelan i preti nam ozbiljna dužnička kriza - rekao je Đogović, objašnjavajući da banke nemaju motiv da kreditiraju privredu koja grca u nelikvidnosti sve dok imaju ovako dobrog i sigurnog partnera u NBS.
 
Треба прогласити мораторијум на втраћање кредита и обуставити исплату државних записа
такође све кредите грађанства и привреде према бнкама
и на њих иде мораторијум , а да се исплаћује трећина од прихода које правно или приватно лице остварује ,спустити све камате на вредност годишњег еуролибора у јер и овако су индексиране у еврима
и уз строго рационалисану и рестрективну буџетску политику можемо да изађемо из кризе у року 13-17 година
 
Треба прогласити мораторијум на втраћање кредита и обуставити исплату државних записа
такође све кредите грађанства и привреде према бнкама
и на њих иде мораторијум , а да се исплаћује трећина од прихода које правно или приватно лице остварује ,спустити све камате на вредност годишњег еуролибора у јер и овако су индексиране у еврима
и уз строго рационалисану и рестрективну буџетску политику можемо да изађемо из кризе у року 13-17 година

Zamrznuti vraćanje kredita može samo uz pristanak verovnika tj. davaoca kredita. Takvu odluku ne moće država da donese sama jer to nije obavezujuće za onoga ko je kredit dao.
 
Da li je tačno da vam je jedan telefonski poziv nedelju dana posle 5. oktobra 2000. praktično promenio život?

Radovan Jelašić: Zvao me Mlađan Dinkić, nekoliko dana posle 5. oktobra. Prvog vikenda posle 5. oktobra slučajno sam bio u poseti mojim roditeljima u Mađarskoj sa jednogodišnjim sinom Markom. Sećam se da sam sina ostavio kod roditelja, krenuo sam u nekoj vrsti ilegale u Beograd. Pozvao sam suprugu da ne bi ona zvala mene i saznala da sam otišao u Beograd. Prespavao sam u hotelu Moskva, a sutradan smo imali sastanke ceo dan. Mlađa me je pitao da li se sećam da sam, kad smo se tri godine ranije upoznali u hotelu Jugoslavija rekao da ću doći u zemlju kad bude vreme. Rekao mi je da je došlo to vreme. I to je zaista promenilo moj ceo život.

Vi ste se, makar se tako priča, sa Dinkićem već sreli tokom uličnih protesta tokom ‘96-’97. godine. Otkud vi na protestima?

Za vreme uličnih protesta već sam radio u Deutsche banci u Frankfurtu i to u odeljenju za jugoistočnu Evropu. U to vreme je bilo problematično doći do dobrih podataka šta se dešava u srpskoj privredi i bankarskom sektoru. Video sam da se u javnosti pojavljuje Dinkić koji je napisao knjigu “Ekonomija destrukcije”, izdao razna saopštenja i objavio neke podatke. Pozvao sam Ekonomski fakultet u Beogradu, predstavio se i pitao da li mogu da se čujem sa Mlađanom Dinkićem. Rekli su da nema problema, prebacili su poziv u njegovu kancelariju. Nisam ga odmah našao, pa su mi dali njegov kućni broj. Tokom 1997. došao sam na jedan seminar u Beograd i tada smo se sreli u hotelu Jugoslavija. Njegova druga rečenica je bila “Ja ću biti guverner”. Kad je to izgovorio osećao sam se kao da me je neko polio hladnom vodom.

A niste mu rekli, “E biću i ja”?

Ne, pošto ja o tome nisam ni sanjao!

Ali ste ipak došli u Beograd. Da li ste kad ste dolazili već znali da ćete ostati?

Taman posla. Nisam razmišljao o tome, nisam to planirao, niti sam mislio da će tromesečni neplaćeni odmor, koji sam tražio u firmi u kojoj sam radio u Nemačkoj, potrajati osam godina koliko sam u Srbiji.

I dokle mislite da ostanete?

E pa ne planiram i ne mogu da završim svoju karijeru kao guverner. Nadam se da nije ovo bilo sve od poslovnog života!

http://www.statusmagazin.rs/sh/73/status/408/
 
Zamrznuti vraćanje kredita može samo uz pristanak verovnika tj. davaoca kredita. Takvu odluku ne moće država da donese sama jer to nije obavezujuće za onoga ko je kredit dao.

Па види Зеброни ,може али таква одлука се назива онда изолација у оквиру финансијских кругова
А ко желимо да од ове држве створимо економски јаку државу прекид сарадње са њима и развој домаће привреде нам је мус
 
Ekonomija
Okrugli sto Asocijacije menadžera
Veliki dugovi tiho ubijaju privredu
Autor: Danijela Nišavić | Foto: z. raš | 09.10.2009. - 05:00

Dok preduzećima u Srbiji ne vraćaju dugove koji su dostigli 35 miliona evra, vlasnici četiri firme srednje veličine koje su u blokadi kupuju nekretnine na veliko, voze besne automobile, pazare jahte. Otvaraju čak i druga preduzeća. Država ne reaguje!


Ovim primerom juče je Slobodan Vučićević, predsednik Srpske asocijacije menadžera i predsednik „Droga Kolinske“, dao deo odgovora na pitanje koje je ujedno bilo tema 3. okruglog stola Asocijacije sa Vladom „Nelikvidnost: Stvarni problem ili dobar izgovor?“.
Sala u „Hajatu“ bila je puna. Tema više nego zanimljiva.
Slobodan Vučićević ukazao je na to da su došli neki novi trendovi u poslovanju, koji razjedaju privredu. U hodu dužnici menjaju pravila izmirenja obaveza prema poveriocima. I rokove plaćanja, koje produžavaju na 150-160 dana.
- Trenutno postoji 100 miliona evra nenaplativih potraživanja. Pojavljuju se firme koje posluju po sistemu Bernarda Mejdofa, američkog milionera koji je uhapšen zbog piramidalnih prevara.
To su d.o.o. preduzeća i oni su jednostavno rešili zbog krize da odu u stečaj ili čak nisu ni u stečaju. Njihovi vlasnici su novac iz privrednih tokova prebacili na privatne račune. I dalje su biznismeni u ovoj zemlji. Mislim da bi država morala da interveniše - upozorio je Vučićević.
Uz konstataciju da nam treba zdravo privredno okruženje, predsednik Asocijacije podsetio je i na pogubno delovanje na likvidnost naglog slabljenja dinara od 25 odsto.
- Ne smemo da dozvolimo da imamo onakvu devalvaciju kao kad je kriza počela. Lično ću proglasiti Srbiju kao najrizičniju zemlju za poslovanje u Evropi u kompaniji na čijem sam čelu ako bi se to ponovo desilo - rekao je Vučićević.
Na ovu opasku guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić odgovorio je da se „u potpunosti slaže da nije dobro da dođe do slabljenja kursa, ali da je vrednost evra rezultat svega što se dešava u zemlji“.
- Uvek postoji alternativa fiksiranju kursa. A koja bi ona bila? Uzmite na primer baltičke zemlje gde je kurs ostao fiksan, ali su realne zarade smanjene za 20 odsto - ukazao je Jelašić.
Dragoljub Vukadinović, predsednik Upravnog odbora „Metalca“, podsetio je da smo blizu dna krize, koja traje već 18 meseci, ali da će biti potrebno tri-pet godina da se iz nje izađe.
- Mnogo toga pritiska srpsku privredu. Osim nelikvidnosti, i siva ekonomija je velika. Država može da pomogne privredi tako što će investirati u profitabilne grane, kao što su putna infrastruktura, elektroprivreda, telekomunikacije i poljoprivreda. Ali, pravna sigurnost mora da se poveća, a da se s druge strane smanji korupcija i poboljša sistem obrazovanja - poručio je Vukadinović.
Naglasio je da u krizi rešenje nije u štednji već u pametnom investiranju. Ali upravo tih kredita za investiranje uz subvencionisane kamate je najmanje odobreno. U „Banci Intezi“ je 22 miliona evra.
- Građani se uzdržavaju od novih zaduživanja, dok pravna lica imaju potrebu za kreditima za likvidnost. Zabluda je da banka neće da da reprogram kredita dobrom klijentu kada je u problemu - poručila je Draginja Đurić, predsednik IO „Banke Inteze“.
Premijer Mirko Cvetković rekao je da je država dala značajan doprinos povećanju likvidnosti privrede u vreme ekonomske krize da će to činiti i ubuduće.
- Neopravdane su optužbe da je država, pogotovo preko svojih javnih preduzeća, bila generator nelikvidnosti privrede. Recimo potraživanja Elektroprivrede Srbije i „Srbijagasa“ uvek su značajno bila veća od obaveza tih javnih preduzeća prema dobavljačima - ukazao je premijer.

Formiranje javnog registra menica
Tokom ovog meseca Narodna banka Srbije planira da sa Vladom razmotri mogućnosti izmena Zakona o platnom prometu, a to bi omogućilo da se uspostavi javni registar menica i ovlašćenja.
- Predlog je da se u naplati koriste menice sa određenom vrednosti i da se prinudna naplata vrši jednom dnevno srazmerno visini potraživanja poverilaca. Time bi se onemogućilo da naplaćivanje potražuje prvi poverilac, koji podnosi menicu, kao i slučaj da najmanji poverioci mogu da naruše kredibilitet dužnika - najavio je Jelašić.
Plan NBS je, kako je on rekao, da se spreči da firme, kojima je račun u blokadi, isplaćuju zarade, druga primanja i socijalna osiguranja.

http://www.blic.rs/ekonomija.php?id=114664

Нем девалвације, наплаћиваће потраживања на силу а радници остају без посла и коликих толиких зарада
ТУРБО КАПИТАЛИЗАМ ВОЂЕН РУКОМ ЈЕЛАШИЋА УЗ БЛАГОСЛОВ СОРОША
 
Kako je ovo u interesu radnika?

Па Роко ја сам свесно ишао на дуг према добављачима да бих колико толико испоштовао зараде и то први пут овог вгуста сам исплатио само нето зараде
проблем је немогућност наплате потраживања од државе и њених институција

Исти тај Јелашић је на састанку са привредницима Јужнобачког округа на питање човека кога сам именовао за директора у мојој фирми,иначе једног поштеног и честитиог човека и дугогодишњег привредника био врло јасан.
Питање је било
Да ли можемо да пребијамо даџбине и пдв са оним средствима које нам је држава дужна?
одговорио
То нећемо дозволити
 
Па Роко ја сам свесно ишао на дуг према добављачима да бих колико толико испоштовао зараде и то први пут овог вгуста сам исплатио само нето зараде
проблем је немогућност наплате потраживања од државе и њених институција

Исти тај Јелашић је на састанку са привредницима Јужнобачког округа на питање човека кога сам именовао за директора у мојој фирми,иначе једног поштеног и честитиог човека и дугогодишњег привредника био врло јасан.
Питање је било
Да ли можемо да пребијамо даџбине и пдв са оним средствима које нам је држава дужна?
одговорио
То нећемо дозволити

bagra lopovska

znaci onit ebi mogu da duguju kolko hoce ni kamatu ne placaju , a ti drzavi kad dugujes 100 dinara, odma ti se salje inspekcija u firmu i minimalna kazna je 100.000 dinara za privredni prestup

bagra tadicevska
 
bagra lopovska

znaci onit ebi mogu da duguju kolko hoce ni kamatu ne placaju , a ti drzavi kad dugujes 100 dinara, odma ti se salje inspekcija u firmu i minimalna kazna je 100.000 dinara za privredni prestup

bagra tadicevska

gotovi ste. nema vam spasa. bankrot države, revolucija, nova vlast, stare dugove zaboravit pa ispočetka
 
Zamrznuti vraćanje kredita može samo uz pristanak verovnika tj. davaoca kredita. Takvu odluku ne moće država da donese sama jer to nije obavezujuće za onoga ko je kredit dao.
Држава може све, зато и јесте држава, нормално ако је иоле суверена. Други разлог зашто би држава требала да прогласи мораторијум је тај што су ти дугови правно ништавни, резултат преваре и кривотворења. Банке саме стварају новац који зајме. Њихови кредити не потичу из штедње него буквално из ваздуха. То нису моје речи, већ признања самих банкара:

"Moderno bankarstvo pravi novac iz ničega. Proces je možda najveća majstorija ikad napravljena ljudskom rukom. Bankarstvo je začeto u zločinu i rodjeno u grehu. Bankari su vlasnici sveta. Ako im oduzmete svet, a ostavite moć da kreiraju novac, očas posla, potezom pera (ili u moderno doba kompjutera, moja prim.) napraviće dovoljno para da otkupe svet nazad. Ali ako im oduzmete moć da izdaju novac, sva velika bogatstva kao moja će nestati, i treba da nestanu. Posle ovoga svet bi bio mnogo srećniji i lepši za život. Ako želite da ostanete robovi privatnih bankara i da plaćate ceh robovanju, pustite im da emituju novac" - Sir Josiah Stamp, bivši Guverner The Bank of England.

или неки од домаћих извора, нпр. Виша пословна школа у НС где овако уче студенте:

"Sve do početka XX veka, ekonomska teorija je kredit tumačila kao pozajmicu stvarno ušteđenog novca i ulogu banaka svodila na posrednika između onih koji imaju slobodan novac, te ga deponuju kod banke, i onih kojima je potreba, te im ga banka pozajmljuje u vidu kredita. Tridesetih godina XX veka, teorijski je obrađen bankarski mehanizam stvaranja depozita, koji omogućava kreditnu aktivnost veću nego što su stvarni depoziti."
 

Back
Top