Srbija odbila da podrži 24 deklaracije EU!?

dragosh

Veoma poznat
Poruka
11.827
...nastavak shizofrene spoljne-politike aktuelnog rukovodstva Srbije?! :think:



Srbija odbila da podrži 24 deklaracije EU



Beograd - Srbija je od početka godine odbila da podrži 24 deklaracije EU Predsedništva Evropskog saveta, kojima EU osuđuje slučajeve kršenja ljudskih prava širom sveta.



Od početka godine Evropski savet izglasao je 87 deklaracija u kojima osuđuje, upozorava ili pozdravlja aktuelne svetske događaje. Ove dokumente u velikoj većini slučajeva, pored svih država članica Unije, zvanično su podržale ostale zemlje u regionu, pre svih Hrvatska i Makedonija, kao zvanični kandidati za članstvo u Uniji, zatim Albanija i Crna Gora, koje su podnele kandidaturu, ali i BiH, s formalno identičnim statusom u integracijama kao i Srbija.

U deklaracijama na koje zvanični Beograd nije stavio svoju saglasnost osuđuju se, ili se izražava „duboka zabrinutost“, uglavnom one države u kojima zvanični Beograd nalazi saveznike za podršku u diplomatskoj borbi za očuvanje teritorijalnog suvereniteta i integriteta pred Savetom bezbednosti i Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija - Iran, Zimbabve, Severna Koreja, Mjanmar, Sri Lanka… Sagovornici Danasa ocenjuju da je takva spoljna politika rizična u kontekstu napretka evropskih integracija Srbije i poboljšanja imidža zemlje u zapadnom svetu.

- Za odbijanje da se osude kršenja fundamentalnih ljudskih prava, ne može postojati nijedno opravdanje, pa ni odbrana teritorijalnog integriteta i suvereniteta - kaže za Danas Laslo Varga, predsednik Odbora za evropske integracije u Skupštini Srbije.

On naglašava da neprihvatanje bilo kog dokumenta koje donose institucije EU, ili koje usvajaju sve države članice na Evropskom savetu, znači „stvaranje direktnih prepreka na putu ka punopravnom članstvu”.

- Ako se radi o dokumentima iz oblasti ljudskih i manjinskih prava, situacija je još nepovoljnija za Srbiju, pošto se poštovanje ovih prava smatra jednim od najosnovnijih kriterijuma za članstvo u EU. Istovremeno, ovakvi nepromišljeni potezi u značajnoj meri anuliraju one pozitivne korake koji nesporno postoje. Govorim o Zakonu o nacionalnim savetima nacionalnih manjina, koji može da posluži kao primer mnogim državama za uspostavljanje kolektivnih manjinskih prava. Ali, s druge strane, ako Srbija na Generalnoj skupštini UN bude i dalje glasala protiv deklaracija sličnih onoj o osudi kršenja ljudskih prava u Iranu, onda će se u zemljama članicama Unije teško promeniti negativna slika koja postoji o Srbiji - zaključuje Laslo Varga.

Prema rečima Vladimira Todorića, predsednika Pravnog foruma, činjenica da „EU još uvek javno ne prebacuje srpskim političarima oko takvih pitanja govori o niskom stepenu evropskih integracija“.

- Zemlja koja je kandidat za ulazak u EU tako nešto ne bi mogla da radi. Nažalost, naša spoljna politika je limitirana kosovskim problemom i dok je tako Srbija neće moći učestvovati u osudama onoga što se, recimo, dešavalo u Gruziji, Iranu ili u Kini. Budućnost Srbije je u EU, a samim tim u svrstavanju sa zemljama koje čine evroatlantski blok. To se ne odnosi samo na ekonomiju i demokratske standarde već i na sektor bezbednosti i spoljnu politiku. Samim tim Srbija se neće moći udaljavati od okvira spoljne politike koju EU bude imala prema Pokretu nesvrstanih i nekim njenim članicama. Mislim da ipak ne bi trebalo da bude problem da Srbija razvija normalne ekonomske odnose s bilo kojom državom i da pokuša da pomogne svojim kompanijama da izađu na strana tržišta i poboljšaju svoju konkurentnost - zaključuje Todorić.

S obzirom na to da zemlje koje je EU prozivala zbog kršenja ljudskih prava, a Srbija praktično podržala odbijajući da se pridruži deklaracijama Unije, pripadaju u većini slučajeva Pokretu nesvrstanih, postavlja se pitanje koliko bi intenziviranje odnosa s tim državama moglo da košta građane Srbije u kontekstu evropskih integracija.

Živorad Kovačević, predsednik Evropskog pokreta u Srbiji i član Spoljnopolitičkog saveta Ministarstva spoljnih poslova, u tekstu za današnji broj nedeljnika NIN ističe da „nedefinisanjem svog međunarodnog identiteta Srbija samo zbunjuje svet i navodi sopstvene građane na pogrešnu predstavu da mi imamo izbor i alternative, da ona nije ni na Istoku ni na Zapadu, da može da igra na kartu iz Titovog vremena laviranja između velikih sila”.

Jelko Kacin, izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, čak kaže da žSrbija mora da odgovori na elementarno pitanje šta ona želi da bude - članica Evropske unije ili nesvrstani. Mislim da ovakva dilema realno ne postoji, ali moramo imati u vidu da često svojim delovanjem i izjavama zbunjujemo druge, koji ovaj potez vide u kontekstu navodnog udaljavanja Srbije od EU, a to nam je najmanje potrebno“, piše Kovačević u tekstu pod naslovom „Značaj (ne)svrstavanja“.

Predsednik EPuS ocenjuje da „Srbija mora znati gde joj je mesto i šta hoće. Ne može biti Istok Zapadu i Zapad Istoku - to nije ni mit, to je floskula. Srbija mora znati da je nasledila loš imidž i da joj je teže da se predstavi svetu u boljem svetlu, a očito poboljšanje rejtinga Srbije u poslednje vreme nije nikakva garancija da su sve rezerve prema njoj otklonjene”.





http://www.danas.rs/vesti/politika/srbija_odbila_da_24_deklaracije_eu.56.html?news_id=171469
 
Za odbijanje da se osude kršenja fundamentalnih ljudskih prava, ne može postojati nijedno opravdanje, pa ni odbrana teritorijalnog integriteta i suvereniteta - kaže za Danas Laslo Varga, predsednik Odbora za evropske integracije u Skupštini Srbije.

Ma da kada je zemlja u opasnosti, tad ce da se vodi briga o ljudskim pravima.Ovo je glupost na kvadrat.Uostalom u ustavu Srbije jasno pise da u vandrednim situacijama(rat,nepogode) moze doci do ogranicenja ljudskih prava kao sto je kretanje npr.
 

Back
Top