Počeo pravi rat na američko meksičkoj granici

Oberst_simon

Primećen član
Poruka
595
SAD pojačavaju borbu protiv meksičkih narko-kartela
Greg Flakus
03/08/2009
http://www.voanews.com/croatian/2009-08-03-voa6.cfm

Američke savezne policijske snage povećale su svoje napore kako bi uhitile vođe dvije najjače meksičke organizacije koje krijumčare drogu, i koje sada rade zajedno pod imenom The Company. Sjedinjene Države i Meksiko smatraju ove kriminalce prijetnjom po državnu sigurnost obje države.

Američka je vlada nedavno ponudila nagradu za informacije o vođama kartela iz Meksičkog zaljeva, i bivših meksičkih vojnika poznatih pod imenom Zete, za koje službeni izvori kažu da surađuju sa kartelom iz Meksičkog zaljeva. Na snimkama do kojih se došlo prisluškivanjem, može se čuti kako članovi ove dvije grupe pričaju o zajedničkoj operaciji zvanoj The Company. Optužnica koju je američka savezna vlada objavila prošlog tjedna, imenuje četiri glavna čelnika, kao i 15 drugih članova koji su njima podređeni.

Među optuženima je Miguel Angel Trevino Morales, koga se smatra vođom ove grupe. Optužnica ga tereti za izdavanje naredbe za ubojstvo pet ljudi u pograničnom gradu Laredo, u saveznoj državi Teksas. Ubojstva je izvršila grupa američkih mladića koje je on regrutirao i naoružao.

Meksička vlada ponudila je nagradu od 2 milijuna dolara za informacije koje bi dovele do uhićenja Trevina i njegovog brata, za kojeg se također vjeruje da je povezan s grupom koja krijumčari drogu.

Ministar pravosuđa Sjedinjenih Država Eric Holder upozorio je da ove organizacije predstavljaju ozbiljan problem za obje države. Građani Meksika vide posljedice ovog problema svakodnevno. Više od 7,700 ljudi izgubilo je živote u nasilju direktno povezanom sa drogom od početka prošle godine.

Meksički predsjednik Felipe Calderon poslao je 2 i pol tisuće dodatnih trupa u Michoack prošlog tjedna, kao pojačanje u borbi protiv ovih bandi. Predsjednik Calderon je, inače, započeo borbu protiv organiziranog kriminala na nacionalnom nivou netom po preuzimanju dužnosti u prosincu 2006 godine.

Agenti američkog saveznog ureda za borbu protiv droga pozdravljaju napore meksičkog predsjednika. Paul Craine, načelnik ovog ureda u Houstonu, kaže da je nedavno povećanje nasilja u Meksiku znak da je vladin program uspješan: "Veliki dio ovog nasilja rezultat je odlučnosti najviših predstavnika meksičke vlade da riješe ove probleme i sučele se s opasnošću. Nasilje je također direktan odgovor na učinkovitost naših koordiniranih napora protiv operacija i aktivnosti ovih grupa."

Gospodin Craine dodaje da mu povećana suradnja između dviju država, kao i činjenica da su meksički sudovi voljni poslati ove kriminalce u Sjedinjene Države da im se sudi ulijevaju nadu da će oni protiv kojih je podignuta optužnica biti uhićeni. "Sa većim brojem izručenja iz Meksika, mislim da će to potrajati. No, mi očekujemo da će većina, ako ne i svi oni protiv kojih je podignuta optužnica biti uhićeni i izvedeni pred lice pravde," kaže Craine.

Američki savezni ured za borbu protiv droga kaže da će ponuđena nagrada od 5 milijuna dolara za informacije koje bi dovele do uhićenja Trevina i drugih čelnika kartela u najmanju ruku uzrokovati nervozu kod ovih kriminalaca.

"Kada svi zajedno sjede za stolom, za vrijeme nekog sastanka, morat će razmišljati o tome tko će biti onaj koji će se okrenuti protiv njih, i tako odnijeti novac od nagrade. Dakle, to je vrlo učinkovito, i u prošlosti je često vodilo k uhićenju nekih dobro poznatih kriminalaca," kaže Craine.

Premda iz iskustva zna da kada je jedan vođa uhićen uskoro ga zamjeni drugi, iz suparničke grupe, Paul Craine kaže da uhićenja ipak poremete cijelu operaciju.

Kao dio među-agencijskih napora protiv meksičkih kartela, američko ministarstvo financija zamrznut će imovinu koju se može povezati sa optuženim članovima kartela, i koja se nalazi u Sjedinjenim Državama. Također će poduzeti korake protiv svih osoba ili tvrtki koje su povezane s njima. Ministarstvo financija je, inače proglasilo kartel iz Meksičkog zaljeva organizacijom koja se bavi ilegalnim krijumčarenjem narkotika 2007 godine.
 
brojka je 50 milijona

al treba jim zid za vislice


bit če povjesna bibilisjka zgodba o Hamitskih inferiornih rasah koje uništavajo civilizaicje
dogodilo se Egiptu Grčkoj Bizancu Bayblonu pa sada če se i western worldu
mislim da se malo previše smiješ za nacionalnost kojo nosiš.

cigani od uvjek tražijo državo koja jim pripada
očitno čejo u 21 stolječu us pomoč Europljana nađi ovo.
vjerujem da je u smeri antarktike
 
mora da ima i srba medju meksikanskim desperadosima
pa desperadosi bili su prvo Srbi

0101007.19.jpg
 
brojka je 50 milijona

al treba jim zid za vislice


bit če povjesna bibilisjka zgodba o Hamitskih inferiornih rasah koje uništavajo civilizaicje
dogodilo se Egiptu Grčkoj Bizancu Bayblonu pa sada če se i western worldu
mislim da se malo previše smiješ za nacionalnost kojo nosiš.

cigani od uvjek tražijo državo koja jim pripada
očitno čejo u 21 stolječu us pomoč Europljana nađi ovo.
vjerujem da je u smeri antarktike

Manjinsko stanovništvo Sjedinjenih Država prešlo je broj od 100 milijuna, ili trećinu ukupne populacije, pokazalo je izvješće američkog Ureda za popis stanovništva objavljeno u četvrtak.
http://www.javno.com/hr-svijet/manjine-u-sad-u-presle-100-milijuna_45057
"Oko jedne trećine stanovnika SAD su pripadnici manjine. U zemlji danas ima više pripadnika manjina nego što je 1910. ukupno bilo stanovnika", rekao je direktor Ureda Louis Kincannon.

SAD su 1910. imale 92,2 milijuna stanovnika. Na dan 17. listopada 2006. Ured za popis stanovništva je objavio da je ukupno stanovništvo SAD premašilo 300 milijuna.

Kalifornija ima 20,7 milijuna pripadnika manjina ili petinu od ukupnog broja u SAD, a Teksas 12,2 milijuna, odnosno 12 posto na nacionalnoj razini.

Hispanici ostaju najbrojnija manjinska skupina s 44,3 milijuna na 1. srpnja 2006., ili 14,8 posto ukupnog stanovništva. Crnci su drugi s 40,2 milijuna a Azijati treći s 14,9 milijuna pripadnika. Nakon njih slijede američki Indijanci i domoroci s Aljaske s 4,5 milijuna, te domoroci s Havaja i drugog pacifičkog otočja s milijun stanovnika.

Populacija bijelaca, koji nisu hispanoameričkog podrijetla, 2006. iznosila je 198,7 milijuna ili 66 posto stanovništva.

U nekoliko saveznih država i u Okrugu Kolumbija (glavni grad Washington), manjinsko stanovništvo je u većini - Havaji (75 posto), Okrug Kolumbija (68 posto), Novi Meksiko (57 posto), Kalifornija (57 posto) i Teksas (52 posto).

Manjinska skupina s najbržim rastom su Hispanici s 3,2 posto (1,4 milijuna) u godinu dana do 1. srpnja 2006., slijede Azijati s 3,2 posto u istom razdoblju. Crnačko stanovništvo naraslo je za 1,3 posto (522.000) dok se bjelačko stanovništvo u to vrijeme povećalo za 0,3 posto, navodi se u najnovijem izvješću Ureda za popis stanovništva SAD
 
oberst simon več smo
predebatirali ono o meksikanaca

al smješno da pričaš o 100 milijunskoj manjini u koji su i crnci kinezi srbi ...

mislim jeli si balkanac ili šta?

aj pardon jesi

Manjinsko stanovništvo Sjedinjenih Država prešlo je broj od 100 milijuna, ili trećinu ukupne populacije, pokazalo je izvješće američkog Ureda za popis stanovništva objavljeno u četvrtak.
http://www.javno.com/hr-svijet/manji...milijuna_45057
"Oko jedne trećine stanovnika SAD su pripadnici manjine. U zemlji danas ima više pripadnika manjina nego što je 1910. ukupno bilo stanovnika", rekao je direktor Ureda Louis Kincannon.

SAD su 1910. imale 92,2 milijuna stanovnika. Na dan 17. listopada 2006. Ured za popis stanovništva je objavio da je ukupno stanovništvo SAD premašilo 300 milijuna.

Kalifornija ima 20,7 milijuna pripadnika manjina ili petinu od ukupnog broja u SAD, a Teksas 12,2 milijuna, odnosno 12 posto na nacionalnoj razini.

Hispanici ostaju najbrojnija manjinska skupina s 44,3 milijuna na 1. srpnja 2006., ili 14,8 posto ukupnog stanovništva. Crnci su drugi s 40,2 milijuna a Azijati treći s 14,9 milijuna pripadnika. Nakon njih slijede američki Indijanci i domoroci s Aljaske s 4,5 milijuna, te domoroci s Havaja i drugog pacifičkog otočja s milijun stanovnika.

Populacija bijelaca, koji nisu hispanoameričkog podrijetla, 2006. iznosila je 198,7 milijuna ili 66 posto stanovništva.

U nekoliko saveznih država i u Okrugu Kolumbija (glavni grad Washington), manjinsko stanovništvo je u većini - Havaji (75 posto), Okrug Kolumbija (68 posto), Novi Meksiko (57 posto), Kalifornija (57 posto) i Teksas (52 posto).

Manjinska skupina s najbržim rastom su Hispanici s 3,2 posto (1,4 milijuna) u godinu dana do 1. srpnja 2006., slijede Azijati s 3,2 posto u istom razdoblju. Crnačko stanovništvo naraslo je za 1,3 posto (522.000) dok se bjelačko stanovništvo u to vrijeme povećalo za 0,3 posto, navodi se u najnovijem izvješću Ureda za popis stanovništva SAD.c/P Ako nisi pročitao pročitaj ponovo ponavljanje je majka znanja,mi smo svi balkanci od Hrvatske do Grčke;)
 
http://www.radiovaticana.org/cro/Articolo.asp?c=50573 Pastiri Crkve u Meksiku trebaju obratiti posebnu pozornost manje zaštićenim društvenim skupinama i siromašnima, preporuka je Benedikta XVI. koju je uputio meksičkim biskupima (pokrajina Acapulco, Antequera i Yucatan) u posjetu 'ad Limina'. U Meksiku osobe u teškoćama - podsjetio je Papa - predstavljaju velik dio nacionalnoga stanovništva, žrtve su nedovoljnih i neprihvatljivih struktura. Papa je podsjetio kako je biskupska služba naviještati Kristovo Evanđelje s moralnim i vjerskim vrednotama, imajući u vidiku razne stvarnosti i potrebe suvremenoga društva, koje – dodao je Papa – pastiri trebaju dobro poznavati. Papa je kazao kako je važno činiti veliki napor u prikladnome tumačenju motiva stajališta Crkve, ističući kako nije riječ o nametanju vjerskih stajališta nevjernicima nego o tumačenju i obrani vrednota ukorijenjenih u naravi ljudskoga bića. Papa je potom istaknuo kako pastiri trebaju u Meksiku, na temelju Evanđelja, dati prikladne odgovore potrebama promičući solidarnost i mir koji mogu učiniti milost djelotvornom. Crkva se – rekao je Sveti Otac – djelotvorno zauzima u iskorjenjivanju svih oblika marginaliziranja, usmjeravajući kršćane na življenje u pravdi i ljubavi. Benedikt XVI. je upozorio da nije dosta ublažiti najveće potrebe, nego treba sići do uzroka, zahvatiti u društvene, političke i gospodarske strukture kako bi one postale pravednije i solidarnije. Tako će ljubav – pojasnio je Papa – biti u službi kulture, politike, gospodarstva i obitelji, ostvarujući istinski napredak čovjeka i zajednice. Benedikt XVI. je potom ova opća načela primijenio na posebnosti meksičkoga naroda, kada je rekao kako je taj narod poseban zbog bogatstva svoje kulture, povijesti, tradicije i religioznosti i zbog svojega veselja te dubokoga osjećaja za slavlje. Stoga – upozorio je Papa – dužnost je pastira usmjeravati ove posebnosti, isto kao što se dolikuje da meksički vjernici imaju čvrstu i zrelu vjeru, sposobnu oblikovati ponašanje dosljednoga života s onime što se s veseljem ispovijeda. Papa je na poseban način svoju pozornost usredotočio na žene i na mlade. Podsjetio je kako se ženski duh u Meksiku očituje jamčeći profinjenu osjetljivost za ljudsko biće u obitelji, crkvenoj zajednici, socijalnoj pomoći, kako bi se nakon toga prišlo paradoksu teoretskoga veličanja popraćenoga stvarnim obescjenjivanjem i diskriminacijom same žene. Pozivajući se na Isusovo poštivanje i obzirnost prema ženama, Papa je poželio da se s njima isto tako postupa u svim prigodama, te da budu zaštićene u svome nezamjenjivome poslanju majki i u odgajanju djece. Govoreći o mladima, pojasnio je kako brojni imaju pogrješno poimanje kad misle da zauzeti se za nešto i donijeti konačne odluke znači izgubiti slobodu. Novim naraštajima Papa je rekao kako je čovjek slobodan tek kada se odluči za istinu i dobro. Na koncu je Sveti Otac istaknuo važnost hoda u duhu zajedništva te se prisjetio nedavno održanoga Euharistijskog kongresa u Guadalajari.
 
pa ti mi govoriš o manjini koja znači 33 %

al izemdu hispanica ima bjelih hispanica i hispanica
bjeli hispanici činijo 30 % svih hispanica najviše između njih dolaze sa kube
ovi bjeli hispanici so europljani neki imaju i plave oke
cameron diaz la bamba etc...

Da zato ih Francuska i Španjolska naoružavaju
http://www.france24.com/en/20090310...ozy-felipe-calderon-business-deal-cassez-case The two leaders signed deals on security, and on setting up a vaccine plant and a Franco-European helicopter factory in Mexico.

The European Aeronautic Defence and Space Company (EADS) and French group SAFRAN requires the factory to deal with a number of helicopter orders, Sarkozy said, without giving further details.
 

Back
Top