park

kalis

Buduća legenda
Poruka
30.418
...parkovi, nacionalni parkovi, i svi drugi prelepi širom sveta...

...uređenje, veličina - bilo koja osobina kod nekog parka koja vam se dopada...
ako volite parkove, i imate nepe lepe slike , pričice u vezi parkova, mogli bismo ovde da ih sačuvamo...

park u vašem gradu, ili bilo koji drugi interesantan ...
 
ko voli prirodu i drveće

Ljudi su u zajednici sa prirodom napravili avantura parkove širom sveta...

Šta je to Avantura park?
Avantura park je određeni prostor u šumi koji posetiocima pruža mogućnost uživanja u izazovu rešavanja postavljenih prepreka u vidu visećih mostova, greda i gelendera.


ap23.jpg


ap5.jpg


ap6.jpg


galerija13.htm



park_photo3_v.gif


946-img-ny-1


2717294294_154a6039c0.jpg


postoji jedan i na Adi Ciganliji...

da li je neko bio ?
 
The Keukenhof Gardens, Holland


KEUKENHOF

Keukenhof je jedna od značajnijih atrakcija u Holandiji. Na 320 000 kvadratnih metara smešteni su cvetni vrtovi sa raznobojnim lalama, zumbulima, i narcisima u skladu sa starim stablima drveća, jezerima i izvorima. Mnogi paviljonski objekti menjaju svoje izložbene postavke i cvetne dekoracije.

keukenhof-gardens-tours-tulips-4.jpg


p42499-Netherlands-Keukenhof_Garden.jpg



Keukenhof18.JPG



45476649_11b941cca3.jpg


146444e0e76e47.jpg



22396-Keukenhof-Gardens-0.jpg
 
Gradski park u Tivtu

Veliki gradski park i mali park u centru grada čine Tivat vrlo specifičnim primorskim gradom mediteranske provinijencije.Sam park je nastao iz običaja koji je glasio "Da bi se pomorac oženio mora da zasadi jedno drvo". Gradski park u Tivtu spada u red najljepših i najvećih u Boki Kotorskoj, sa raznovrsnim stablima koje su naši pomorci donosili iz raznih krajeva svijeta. Ističu se dva stabla eukarija kao jedinstveni primjerci na Balkanu.


Park zahvata povrsinu od 4 hektara, nastao je na zemljistu poznatih tivatskih plemickih porodica Radali i Lukovic. Botanicka basta, poznatija je pod nazivom Mornaricki park. Zanimljivo je istaci, da je komandant Ratne mornarice Austro - Ugarske monarhije, admiral Maksimilijan Daubleski fon Sternek, 1892. godine, dosao na ideju da cvijecem oplemeni okolinu tadasnjeg vojnog brodogradilista i ratne flote, poznatije pod nazivom tivatski Arsenal. Naime, 1892. godine admiral fon Sternek izdaje naredbu kojom obavezuje sve kapetane Austro – Ugarske mornarice, da sa svojih dalekih putovanja u Tivat donesu primjerke raznog bilja i rastinja. Nakon krstarenja po dalekim morima, u Tivat su zaista poceli da stizu primjerci raznog egzoticnog bilja, koji se i danas nalaze u tivatskoj botanickoj basti. Danas, u Velikom tivatskom gradskom parku ima primjeraka vrlo vrijednih i rijetkih biljnih vrsta poput: cileanske jele, raznih vrsta arisa, kedrova, pinija, palmi, magnolija i drugog atraktivnog drveca, rastinja i bilja. Na ulazu u park je drvored platana, pa grupacija kedrova čiju zelenu boju još više ističe ljubičasta glicinija. Tu su i magnolija, liliflorom i kamelija. Onda kedar, alepski bor, horizontalni i vertikalni čempres, hrast medunac, magnolija grandifl, palma. Još i stabla rogača, albicije, magrema, borova, eukaliptusa, košćele, lovora, pitosporuma, mitre, juke. Na izlazu iz parka drvored divljeg kestena. A u tom čudu još se jedno skrilo, čileanska jela. Evropa ima samo tri takva stabla, a dva se nalaze baš u tivatskom Gradskom parku.Veliki gradski park u Tivtu, jedini je objekat pod rezimom zastite, na podrucju Tivta. Odluka o tome datira jos od 1968. godine. Ipak, u poslednje vrijeme cesto se pominje i ideja, da treba donijeti jos bolju odluku o zastiti i revitalizaciji parka, sto ce prema najavama, uskoro biti zadatak opstine Tivat i Zavoda za zastitu prirode Crne Gore.

park.jpg
 
The Magician's Garden
http://www.slideshare.net/humourbox/...-garden-157856


The Magician's Garden

Mosaiculture International Montreal was held from June 22 to October 8, 2001 to enchant us with even more fantasy, daring, virtuosity and colour, Elves, fairies and animals transport us into the Magicians' Garden, a world of wonder full of myths and legends, culture and heritage, memories and aspirations. Come and bedazzled by the fascinating works of arts.

http://www.rvtravelog.com/canada.dir/mosaic.dir/mosaic1.htm



18683842fezekjbusofs.jpg



20010727172744.jpg



picture58.jpg




picture62.jpg




picture57.jpg
 
Gradski park, Vršac

Stvaranje vršačkog gradskog parka započelo je krajem XVIII veka. Danas se u njemu nalaze mnoge vrste retkog drveća i žbunja.
Po tome je park jedinstven u našoj zemlji. Zastupljene su vrste koje uspevaju na Vršačkim planinama ali i puno ukrasnog drveća i žbunja.
Mnoga stabla su dostigla duboku starost.

Povodom evropskog dana parkova, 24.05., na ulazu u vršački gradski park postavljena je tabla sa mapom parka i približnim položajem
najzastupljenijih i najinteresantnijih biljnih vrsta. Raznovsnošću i značajem zastupljenih biljaka, gradski park sigurno ovo zaslužuje.
Vrščanima i svim posetiocima parka ovim je pružena mogućnost da bolje upoznaju park. Mapa može poslužiti i u obrazovne svrhe, jer se
na jednom mestu može videti mnogo različitih vrsta drveća.

Na tabli su prikazane 33 vrste drveća. Desetak njih uspevaju na Vršačkim planinama kao samonikle vrste, a ostalo je
ukrasno drveće koje prirodno uspeva u drugim zemljama. Na tabli nije prikazano žbunje koje je zastupljeno u parku,
a ono dodatno doprinosi lepoti i značaju parka.

14170489.jpg
 
Poslednja izmena:
Park u Arandjelovcu

Park se prostire na 23.5 hektara, na samo 100 metara od centra grada Aranđelovca, uređen je kao "šuma - park" i u njegovom okruženju ćete se sresti sa stoletnim hrastovima - platanima, Pančićevom omorikom, stablima Ginka bilobe i ostalim primercima izuzetno bogate flore ali i sa izvorima mineralne vode.

bukovicka1.jpg


Svrstava se, po rešenju i bogatstvu raznovrsne flore, u najlepše parkovske prostore u Srbiji. Uredjen je po uzorima na one evropske parkove koji u svojoj osnovnoj šemi sadrže geometrijsku strukturu, ali i celine koje čuvaju prirodni livadsko-šumski karakter prostora.
Park je danas najveći evropski muzej mermernih skulptura u otvorenom prostoru nastalih od 1966. godine na simpozijumu ''Beli Venčac''.
Na otvorenoj sceni se tokom leta održavaju koncerti, pozorišne predstave, folklor...
Banjski park je danas urastao u svoje zaledje, planinu Bukulju sa koje u letnjim večerima vetar donosi spasonosnu svežinu.

bukovicka2.jpg


1836.godine utvrdjivanjem lekovitosti vode bukovičkih izvora, banja dobija prve bolesnike. Oko izvora se grade zgrade za smeštaj gostiju, otkupljuje zemljište za park, obeležavaju staze, sadi drveće, pronalaze i uredjuju novi izvori i grade prva kupatila nad izvorima Djulara i Talpara.
Staro Zdanje, najstariji sačuvan arhitektonski objekat u parku bukovičke banje, nesuđeno sedište narodne skupštine i letnjikovac dinastije Obrenović, sagrađen je u periodu 1865-1872. godine po nalogu kneza Mihaila Obrenovića. Kosta Sreplović, arhitekta Starog Zdanja uradio je i plan parka ispred ove velelepne zgrade. Krajem XIX veka sagrađeno je parno kupatilo, Novo Zdanje (1887.), a 1907. godine i Paviljon u kome se flaširala voda za izvoz i transport širom Srbije. Pod upravom Štedionice dunavske banovine banja dozivljava novi uspon, kaptiran je izvor tople vode, sagrađeno moderno parno kupatilo, hotel Šumadija, renovirano Staro Zdanje i rekonstruisan park po planovima A. Krstića.

2080216-The_city_park-Arandjelovac.jpg
 
NACIONALNI PARK
FRUŠKA GORA




svetafruskagora2.jpg



Fruška gora (mađ. Tarczal, lat. Alma Mons) je 1960. godine proglašena nacionalnim parkom[1] i time je postala prvi nacionalni park u Srbiji.

Fruška gora je ostrvska planina u Sremu, stara gromadna planina . Doline i padine Fruške gore su prekrivene livadama, pašnjacima i žitnim poljima, na padinama su voćnjaci i vinogradi sa čuvenim vinskim podrumima, a delovi viši od 300 m su obrasli gustom listopadnom šumom. Na Fruškoj gori je najveća koncentracija lipove šume u Evropi, bogata je i šumama hrasta, graba, bukve, i drugog drveća; sa zaštićenih preko 50 biljnih vrsta. Oko 700 vrsta lekovitog bilja raste na ovoj planini. Neke od brojnih životinjskih vrsta su: srna, jelen, muflon, lasica, divlja svinja, kuna, divlja mačka, šakal, zec, itd.


Fruska-gora-2.jpg



Najveći deo Fruške gore se nalazi u Srbiji (u Vojvodini), dok mali deo zalazi u istočnu Hrvatsku, u Vukovarsko-srijemsku županiju. Prostire se na dužini od oko 75 km, širine je od 12 do 15 km i zahvata površinu od 25.525 km². Najviši vrh je Crveni Čot (539m), a ostali značajni vrhovi su Stražilovo (321m), turistički centar Iriški Venac (451m), Veliki Gradac (471m) itd.
Pruža se duž desne obale Dunava, duga 80, a široka 15 km. Stvaranje planine počelo u mezozoiku, pre 90 miliona godina; naučnici je nazivaju „ogledalo geološke prošlosti“ — na njoj su pronađene 164 životinjske fosilne vrste, stare oko 123 miliona godina.

Naziv „Fruška“ potiče od reči etnonima Franak što ukazuje da su Franci naseljavali ili kontrolisali ovu planinu.


5215-115365.jpg


Ledinaccko-jezero.jpg


Tokom duge istorije mnogi narodi i carstva su gradili svoje tvrđave na ovom strateški važnom prostoru. Оvde su se kroz čitavu istoriju odvijale velike bitke. Na planini postoji i više arheoloških nalazišta (neolit, bakarno, bronzano i rimsko doba).
U dolinama potoka su skriveni mnogi srpski manastiri , na Fruškoj gori ih ima ukupno sedamnaest nastali od kraja 15. do 18. veka, poznati po specifičnoj arhitekturi, bogatim riznicama, bibliotekama i freskama( Beočin, Bešenovo, Vrdnik, Velika Remeta, Grgeteg, Đipša, Jazak, Krušedol, Kuveždin, Mala Remeta, Novo Hopovo, Petkovica, Privina Glava, Rakovac, Staro Hopovo, Fenek i Šišatovac).

FruskaGora5.jpg


fruska%20gora%201.jpg
 
Poslednja izmena:
Nacionalni park
TARA


Tara je jedna od najlepših planina Srbije, pod gustim četinarskim i listopadnim šumama protkanim pašnjacima i livadama.

Sve su ređe ovakve oaze netaknute prirode, a jedna od njih je planina Tara u zapadnoj Srbiji. Planinska goropad, reka Drina, gledana sa brojnih vidikovaca liči na tanku, zelenu liniju uvučenu u kanjonski masiv. Prozračno bistra, zelena voda, u kanjonima zastrašujuća, u dolinama pitoma privlači lepotom svojih obala i bogatstvom vodenog sveta ljubitelje prirode i ribolova.

Radi očuvanja retkih biljnih i životinjskih vrsta i njihovih zajednica, očuvanja i unapređenja prirodne sredine i posebnih prirodnih vrednosti, očuvanja i zaštite kulturno-istorijskih spomenika, istraživanja i korišćenja za potrebe razvoja kulture, obrazovanja, nauke i rekreacije, 1981 godine podrucje Tare je proglaseno za Nacionalni park .
Tara je proglašena nacinalnim parkom pre svega jer spada u red najšumovitijih planina Evrope ( 75% ) i što veliki broj reliktih i endemičnih biljnih i životinjskih vrsta na njoj imaju prirodno stanište. Posebno su značajne one biljne vrste koje su uspele da na Tari prežive i ledeno doba ( Tara u to vreme zbog vlažne klime imala ulogu pribrežišta ). Postoje i predlozi da UNESKO uvrsti Taru sa kanjonom Drine i lovištima ‘’ Sušica ‘’ i ‘’ Kamenica ‘’( lovišta se nalaze u Republici Srpskoj ) u Spisak svetske kulturne i prirodne baštine, kao posebnu zonu zaštite izuzetnih lepota i značaja.
Direktor Evropske federacije za zaštitu nacionalnih parkova, dr Etkin Klark, prilikom jedne svoje posete Tari 1996.god. izjavio je: ‘’ Ako na Zemlji postoji raj, onda je to ovo ‘’ !

park-1.jpg


Nacionalni park Tara obuhvata površinu od oko 22.000 hektara, dok se pod šumama nalazi oko 13.000 ha. , nalazi se na teritoriji opština Bajina Bašta i Užice u Republici Srbiji. Ceo prostor Nacionalnog parka obuhvata: planinu Taru, Crni vrh, Zvezdu, Stolac, kanjon Drine sa Perućcem i okolinu Bajine Bašte.

rekaTara.jpg


Na podlozi od krečnjaka reke kao što su Beli Rzav, Rača, Derventa su napravile duboke klisure i kanjone. Pored toga se javljaju vrtače, pećine i uvale. Na taj način su stvorena pribežišta u kojima se sve do danas očuvao bogat biljni i životinjski svet. Velika heterogenost reljefa, raznovrsnost geološke podloge, vlažnija klima i topla krečnjačka staništa, uslovili su stvaranje brojnih šumskih ekosistema veoma složeng sastava sa velikim brojem reliktnih i endemskih vrsta koje predstavljaju prave prirodne vrednosti i retkosti.
Najinteresantniji endemoreliktni predstavnik nacionalnog parka Tara je Pančićeva omorika koja je na ovoj lokaciji sve od Tercijara, koju je inače pronašao i opisao Josif Pančić.
Na Tari su prisutni jela, smrča, bor, ali i listopadi kao što su jasika, javor, breza, bukva . U šumama Tare postoji više od 251 vrste gljiva, od kojih su 3 otrovne. Jedna od njih je Zelena pupavka – najopasnija gljiva Evrope.
Na Tari je takođe registrovano 53 vrsta sisara (najatraktivniji su mrki medved, divokoze koje na Tari žive i na 290mnv. Od 135 vrsta ptica 43 su selice, a posebno se ističu i najugroženije vrste poput orlova, sokolova i drugih čistača prirode) i 153 vrsta ptica. Pod posebnom zaštitom su medved, divokoza i srna.
Ribolov na vodama kojima gazduje NP Tara predstavlja pravo uživanje. Ove vodotokove nastanjuje oko 40 vrsta riba (mladica, lipljan, som, šaran, mrena.jez…).
Lov u NP Tara je uvek organizovan i uskladjen sa planskim dokumentima.U šumama Tare ima oko 40 medveda, 300 divokoza, 320 srna i oko 40 divljih svinja. Dozvolu za lov, vodiče i transport divljači na druga područja,odobrava Služba za zaštitu i unapređenje lova i ribolova JP Nacionalni park Tara.

POLOŽAJ
Nacionalni park Tara pokriva najveci deo planine Tare koja se nalazi na krajnjem zapadu Srbije i zahvata podrucje ograniceno laktastim tokom Drine izmedu Višegrada i Bajine Bašte. te pripada delu starovlaških planina (Starovlaško-Raška visija).
Podrucje se nalazi izmedu 43° 52' i 44° 02' severne geografske širine i 19° 15' i 19° 38' istocne geografske dužine.

BILJNI SVET

Delovanje prirodnih faktora uslovilo je postojanje veoma raznolikog živog sveta na Tari. Brojne šumske fitocenoze, veoma složenog sastava, floristicki veoma bogate, s velikim brojem reliktnih i endemskih vrsta biljaka predstavljaju prave prirodne retkosti kao sto su: monumentalna Panciceva omorika, tisa, božikovina, maslinica, jeremicak, zlatna paprat, ciklama, šumska lincura i dr.

Nalazišta ovih vrsta ukazuju na to da su mnogi delovi Tare, a pre svega klisure i kanjoni, jedinstvena planinska pribežista, gde su se do danas, u potpunosti ili u vecoj meri sa svojim izvornim iskonskim karakteristikama ocuvale mnoge životne zajednice reliktnih staništa u kojima se sacuvala tercijarna vegetacija sa fitocenozama prašumskog karaktera veoma bogatog i složenog sastava.

Na Tari preovladava mešovita šumska zajednica jele, smrče i bukve, uz pojedinačne primerke ili manje grupe drugih četinara kao što je bor i lišćarskih vrsta kao što su javor, jasika, breza i dr
Zbog bogatstva vrsta kompleks Tare predstavlja pravi živi arhiv biljnog sveta karakterističan za veći deo Balkanskog poluostrva i rezervat genetskog fonda evropskog i planetarnog znacaja.
Znacaj refugijalnih staništa na Tari čini što se u izrazito mešovitim životnim zajednicama javljaju zajedno mnoge vrste koje na drugim staništima i pod drugim uslovima ne idu zajedno.

U sastavu prizemne flore javlja se 1019 vrsta od kojih je 13 pronadjeno i determinisano u novije vreme.

tara.jpg


10945383.jpg


1525228889_48e75041cb-1.jpg
 
Парк

Парк је део града или предела у коме се налази одржавано зеленило. Паркове често опкољују значајније зграде нпр. замкови. Одржавање паркова обично финансира градска управа или градска четврт на чијој површини се налази парк или власник прилегле зграде. Функција парка је естетска или релаксациона. Људи парк користе за шетњу, седење или одмарање а деца се у њему играју. Типични парк садржи стабла, жбуње, путеве, стазе и алеје са цвећем. Паркови често садрже и водене површине:језерца, базене или потоке. Може да буде ограђен и да садржи разне декоративне објекте као и скулптуре или фонтане. Некад државно или локално руководство проглашава неки парк "народним парком" или националним парком - предео са циљем очувања природе, често због тога што ту расту биљке ендемити или угрожене животиње.

Градски паркови поред осталог смањују загађеност ваздуха а за време великих врућина могу да снизе топлоту у градовима.


Историја парка


Стари век

* Источњачки врт

Овај врт налазимо код Египћана, Медијаца, Персијанаца, Индуса, Вавилонаца, Кинеза. Вртови су се третирали на архитектонски начин. У Асирији је врт извор благостања и то је племенито занимање и свети посао. Источњашки врт је правилног обилка и симетричан изузев код кинеза који су градили асиметричне вртове органских форми. Овај врт је имао јаке зидове на правоугаоној основи, и на укрштању две ортогоналне главне комуникавије (које формирају крст у оквиру унутрашњости парка), се налазила вода, имао је хлад од високог растлиња и у њему није било цвећа.

* Висећи вртови


Најзначајнији паркови у изградњи вртне архитектуре из Месопотамије су Висећи вртови Семирамиде у Вавилону које су у античко време били сматрани за једно од седам чуда стета. Приписују се краљици Семирамиди која се поистовећује са асирском краљицом Шамурамант (809. п. н. е. - 782. п. н. е.) док је то по другом мишљену изградио за своју жену Набукадоносор II (605. п. н. е. - 562. п. н. е.) Ови вртови се до данас не могу локализовати тако да проф. Кеј Бридерсон изражава сумњу да они постоје само у људској фантазији. Ови вртови су имали 20 спратова и били су високи 25 m. Иако највреоватније израз висећи није адекватан и настао је током превођења старогрчких извора и пре би одговарао израз кровни или терасасти вртови који су били на уздигнутим терасама.

* Египатски врт

Египатски врт је у строгим геометријским формама у праволиниском поретку и приказан је на многим фрескама од стране египатских сликара у мастабама на пример. Ограђен је зидом и ослоњен на водену површину реке Нила, има дрвореде, базене са лотосима, цвеће које је оивичено живицом. Из доба Египта остао нам је један мали модел парка у гробу Мекерлеа поглавара фараона Ментухотепа II (2061. п. н. е. - 2010. п. н. е.). Из времена Рамзеса III познато је 513 различитих паркова. Врхунац градње вртова је у доба Новог царства између 1550. п. н. е. и 1080. п. н. е. када су владали Тутмозис III , Акхенатон, Рамзес II , и Тутанкамон.

* Кинески врт

Развој кинеске вртне уметности се датира у 3000. п. н. е. Кинески врт се у основи разликује од египатских вртова и вртова у Европи који су се развијали све до доба ренесансе и садржи цео ред знакова и симбола и његов циљ је формирање хармоније између замље, неба, стена, воде, дрвећа, путева и биља (тзв. седам ствари у врту). Преко воде односно потока пролази се преко полукружних мостића који у односу са виђеним одразом формирају правилан круг који је кинески симбол за небо. Кинески врт се заснива на природним облицима и разликујемо

*
o Врт очараности
o Врт ужаса
o Врт разоноде

* Грчко - романски врт

У Грчкој и Риму су били јавни вртови и чувени су Хадријанови вртови. Јављају се и артијумски вртови који повезују врт и кућу. Овакви атријумски типови зграда са атријумским вртовима јављају се још и данас у савременој архитектури. У Грчкој и Риму вртови су ортогонално саздани. За украшавање вртова Римљани су користили и скулптура а било је познато и поткресавање шибља.

Средњи век

* Паркови у Италији и Француској

Су правилни геометријски вртови који садрже и воћњаке и леје, базене за купање, волијере и виваријуме, као и друга обележија, маште и идеја којих је било јако много и ако не толико финансијских могућности да се те идеје адекватно реализују. Били су омеђени зидом правоугаоним у основи, у средини се налазила фонтана, травњак са цвећем и травом који је био оивичен дрвећем у виду правоугаоника, клупе а све стазе су биле праве. То су биле невелике површине у оквиру манастира или замкова.

* Маварски вртови на Иберијском пулуострву у Шпанији

Били су вртови чаробњаштва воде у којима су се налазили фонтане, водоскоци, базени и рибњаци. Познате су чувене баште у Анхамбри, Гренади, Севиљи са лепим фонтанама. Комуникације су биле ортогоналне и праволинијске уклапали су се у зграде и били су ограђени зидовима.

Ренесанса

* Паркови у Италији
* Паркови у Француској

Ренесансни паркови су правилних облика и нису великих димензија, ограђени су и каскадно су денивелисани на равној површини и подупрти су потпорним зидовима. Познати су Белведерски вртови у Ватикану архитекте Брамантеа или вртови у вили д' Есте у Сен Жермен-Ен-Ле.

Барокни паркови

* Италија, врт- парк
* Француска, врт- парк
* Енглески врт- парк


Барокна уметност градње паркова у Италији није донела битних промена и развија се углавном то што се дешавало у периодима ренесансе. Барокни парк се развија у два правца један је под утицајем домороде уметности а други под утицајем француске вртне архитектуре.

У Француској су посебно значајни паркови у сливу реке Лоаре око замкова. Луј XIV се појављује као значајна личност у погледу наредбодавца а архитекта Андре ле Нотр је био извођач- градитељ вртне архитектуре. Прво велико дело Ле Нотра је био дворац Во-Ле- Виконт по жељи министра Никола Фукеа. После смрти Фукеа све његове уметнике је преузео Луј XIV Краљ Сунце и 1663. године започиње градњу Версаја. Поред парка дворца Версаја Ле Нотр је градио и изван своје земље и у Енглеској је добио тутулу племића. Француски паркови су правилни паркови за разлику од неправилних енглеских паркова. После Француске револуције страдали су многи паркови племића али је Версаљ био поштеђен. Луј XIV се повлачи у Трианон, део Версаја и парк животари до времена када се откривају културна наслеђа. Основни елеменат француског врта је партер и главна перспектива. У партеру су главне површине денивелисане на равном терену испред дворца. То су цветне површине уобличене декоративно. По свом начину обраде партери су имали називе, као чипкасти партер, водени партер и слично. Главна перспектива се остварује дуж главне алеје која као завршетак има неки објекат, водену површину или се као у Версају протеже у недоглед. Споредним перспективама се наглашавају интересантни делови парка. Шетна алеја је покривена плафоном од зеленила. Усамљено дрво се не јавља и оно је предодређено за скупно деловање. Шуме и шумарци су градирани по висини и тако се налазе од партера до високих шума. Живица која се подкресује у виду стереометријских форми се налази у виду палисада које заклањају погледе. Скулптуре су из грчке митологије. Денивелисани терен се савлађује степеништима . Оранжерије су покретне шуме у сандуцима. Општа концепција имала је тенденцију да посетиоца води тако да он мора у себи да носи мисли о величанствености простора и да је гоњен редозналошћу. Углавном се улагало много труда да се поново створи природа.


Енглески природни паркови су засновани на приближавању природи, ту се не употребљавају строге геометријске форме и симетрије и примањују се органске форме. Виљам Шемберс је скренуо пажњу на особености кинеског парка и створио нови правац у вртној архитектури у Европи. Тако и данас постоје два прилаза у решавању вртне архитектуре и хортикултуре један је геометријски правилан француски парк док је супротност њему енглески парк који се залаже за примену органских и природних облика који имитирају природне расподеле и нису геометризирани.

Модеран парк

Зеленило је све заначајније у људском животу. Неопходан је приснији додир са природом и то је физиолошка потреба која је променила схватања о парковима и зеленилу у граду. Зеленило побољшава микроклимат тамо где природни климат губи свој значај. Зеленило изазива емоције на посматрача и вештина уређивања градова заснива се на укусу и мери. Данас у целом свету постоје закони о заштити природе.

* Природни резерват који је заштићен од сваке промене у њему.
* Национални парк у коме се дозвољавају мање интервенције које не нарушавају основни карактер предела.
* Резервати у посебним природним условима који се користе за изградњу бања, паркова, шума и дозвољава се пољопривреда и изградња насеља.


Савремени парк мора бити вишенаменски и за разне врсте посетилаца.

* Мирни део (тихи део за старије )
* Забавни део (бучни део за младеж)
* Део са изразитим спортским садржајима - нешто шире изолован.
* Дечји парк (долази у обзир приликом решавања већих паркова)


Парк је најпривлачнији део градског живота и у њему треба организовати и неки друштвени живот. Улаз у парк је обично врло наглашен. Калемегдан има веома лепо решен улаз и сматра се једним од најлепших паркова у свету. Парк треба сваком да пружи по неку удобност. Праве стазе нису добре јер дају увек исту перспективу док органске криве стазе пружају различите утиске. Степенице дају велике композиционе могућности. Вода је врло важна за парк који мора имати и пропланака. Пожељно у савременим парковима је разнобојно цвеће које цвета а мрежом стаза се обезбеђује лаки преглед и увођење до појединих центара.

О парковима и цвећу се брину баштовани а постоји дилема дали треба да их пројектују и изводе архитекти или хортикултурци.
 
Kako zaboravih park u Katerini, Greece ? Prepun je fontanica, vode i bilja...Divan je...
postaviću slike kasnije kad ih smanjim i prilagodim Forumu...Zasad evo par ovih što ih pronađoh , ne mojih, a kasnije će biti još... :)

Katerini, Greece
gradski park


2986371686_bb898b6aba.jpg


PARKO3.jpg


2603480071_d77740e19a.jpg
 
Poslednja izmena:

u mom malom zelenom mestu ima četiri parka...:D
...lepa...:D:D:D
tj jedan park i tri parkića :)

...and I think to myself what a wonderful world... :)
 
1.jpg


Triglavski nacionalni park


Još jedan prelepi nacionalni park u kojem sam bila, Triglavski nacionalni park.


2771650683_e88beb5b8f.jpg


2771665379_2a0d48f5bc.jpg


triglav-national-park-xxx1139.jpg




Naravno,i prelepi Bohinj je u sklopu parka, dok, nažalost Bledsko jezero nije ...što ne znači da ga ne treba obići, divno je...

bohinj.jpg



bohinj1.JPG


Nacionalni park Triglav


Triglavski nacionalni park (slo. Tríglavski národni párk (TNP)) leži na području sjeverozapadne Slovenije u Julijskim Alpama. Jedini je nacionalni park u Sloveniji i u njemu važi poseban zaštitni režim koji je stroži od onih u ostalim zaštićenim područjima.
Nacionalni park se prostire duž italijanske granice, sa jedne strane, gotovo dotiče austrijsku granicu u severozapadnom delu Slovenije, dok sa druge strane zahvata jugoistočni deo Alpa. Teritorija koju obuhvata je gotovo identična onoj koju obuhvataju istočni Julijanski Alpi. Park zauzima površinu od 880 kvadratnih kilometara, što je 3% teritorije Slovenije. Nacionalni park Triglav je među najmlađim evropskim parkovima; prva godina u kojoj su uspostavljeni zakoni za očuvanje parka je 1924., kada je ustanovljen Alpski konzervacioni park. Glavni zadatak Javne institucije triglavskog nacionalnog parka je zaštita parka, ali i izvršavanje specijalističkih i istraživačkih zadataka.

Glavna atrakcija u parku je penjanje uz samu planinu. Iako visina od 2864m može zvučati strašno, Triglav je planina za koju vam nije potrebno veliko alpinističko znanje i iskustvo, i, osim ako nemate strah od visine ili strmih delova, penjanje uz planinu je poduhvat koji se preporučuje svakome. Kretanjem od najniže tačke, odnosno, planinskog kampa, najkraći put do vrha trajaće manje od jednog dana. Iako je planina prepuna strmih deonica, kablovi i držači su postavljeni do samog vrha, tako da je omogućeno lakše uspinjanje.

Na području parka prevladava visokogorski krš. Vegetacija u parku je većinom alpska, ali su zbog blizine Jadranskog mora i utjecaja sredozemne klime na jugozapadnom dijelu parka prisutne i biljke iz tih područja. Park ima površinu od 83.807 ha. Njegova najviša točka je Triglav sa 2.864 m, a najniža točka je tok gorskog potoka Tolminka na 180 m. Park je dobio ime po Triglavu, najvišem slovenskom planinskom vrhu, koja se nalazi u središtu parka.



izvor Save Bohinjke

200px-Slap_Savica.jpg


e i tu sam bila , ali da biste znali koliko je lepo , morali biste i sami da odete...:D

Reka Sava nastaje spajanjem Save Bohinjke i Save Dolinke.
Sava Dolinka i Sava Bohinjka sastaju se kod Radovljice i nastavljaju tok kao reka Sava ...
Sava Dolinka izvire kao reka Nadiza na 1232 m nadmorske visine i u vidu slapa pada 12m duboko. Zatim se spusta u dolinu Tamar, gde ponire i izlazi kod Radeca u vidu nekoliko jezera, zvanih Zelenci zbog smaragdno zelene boje vode..odatle tece kao Sava Dolinka...
Drugi izvorni krak reke Save, Sava Bohinjka izvire ispod planine Komarcha u vidu 78 m visokog slapa (vodopada) SAVICA, koji se napaja vodom iz 500 m vise lezeceg Crnog jezera.
Prilikom obilnih kisa Chrno jezero prelije i stvara levo od Savice jos jedan, nestalni, kaskadni 600 m visok slap..
Odatle Savica tece do Bohinjskog jezera, u koga se uliva i iz njega tece kao Sava Bohinjka..
Interesantno je, da skoro sve pritoke Save Dolinke i Save Bohinjke..potoci i recice..izviru kao vodopadi odnosno slapovi..


evo ga i Vogel, i tu je prelepo...šta reći , put pod noge , i krenite u obilazak planete Zemlje...za početak...:D

vogel0187.jpg


vogel0189.jpg

Platform on Mount Vogel
 
Poslednja izmena:

Back
Top