Nesumnjivo Hrvati

Moji prezimenjaci. Nisam čuo za to.
Mada Lujo nije bio baš toliko srpski orjentisan kao ivo.

Колега, твој презимењак Лујо је итекако био српски оријентисан.

Лујо Војновић

328px-Принц_Александар_Карађорђевић_са_својим_васпита?.jpg

Краљевић Александар Карађорђевић с васпитачем Лујом Војновићем

Лујо Војновић, кнез ужички (15. април 1864 – 18. април 1951) српски правник, адвокат, историчар, дипломата и писац из старе српске племићке породице Војновића.

Право је студирао у Загребу, дипломирао и докторирао у Грацу, службовао као судски чиновник у Загребу, затим као адвокатски приправник у Сарајеву и Трсту, а од 1894. до 1896. имао адвокатску канцеларију у Дубровнику, 1896. постаје секретар црногорског краља Николе а затим црногорски министар правде и реформише судство Црне Горе. Опуномоћени посланик Црне Горе у Ватикану, био је од 1901. до 1903, а од 1904. до 1906. гувернер краљевића Александра у Београду, на двору Петра I Карађорђевића. Између 1907. и 1911. у Бугарској је припремао терен за српско-бугарски споразум. У Црну Гору се враћа 1912, као шеф кабинета краља Николе. Од 1913. до 1914. делегат Црне Горе на Лондонској конференцији и потписује у Лондону мир са Турском, 28. маја 1913.

У време 1910. године, када је пламсала огорчена борба између два кандидата за сплитског посланика Аустријског парламента, Анте Трумбића и Јосипа Смодлаке, који се декларисао за уједињење југословенских народа изван аустријских оквира, "Сплитско јединство" прозива Луја Војновића као човека Србина у Далмацији, чији су преци некада били православни, а родитељи им прешли у католичку веру, на шта им Лујо Војновић одговара и тиме и дефинише цео проблем и самог себе:

То је већ трећи или четврти пут што један хрватски лист шаље топли позив "изгубљеној овци". До сада сам увијек шутио јер нијесам никоме признавао, како не признајем ни сада, право да ме интерпелише о мојим народним осјећањима. Али сада не могу и не смијем, јер бих био рад да јавно мнијење примени на мене они талијанску: "Chi tace conforma". Ред ми је дакле изјавити вам да се у породици која броји најмање 500 година историје, како је моја, традиције не броје, на кратке периоде од 30 година, ма како те кратке перијоде славне и часне биле. Пун удивљења за јавни рад мога оца (рад који је некада у другом облику био и Србима и Хрватима заједнички) - ја ћутим да ми у жилама струји српска крв, она иста што је струјала у жилама кнеза Војислава Војновића, великога дворјаника Цара Уроша V, кнеза Николе Алтомановића; Војновића, антагонисте цара Лазара; кнеза Милоша Војновића, сестрића Душана цара Силнога и многијех другијех Војновића који по српскијем и рускијем пољанама све до наше добе мачем написаше неколико страница историје српског народа.

Па како они нису могли бити до српски великаши, тако и ја, ништавни њихов потомак, нисам и не могу друго да будем него Србин, приправан дати свој живот за славу и величину српског народа.


На похрваћивање Руђера Бошковића, Ивана Гундулића и Дубровника уопште, Лујо Војновић пише листу "Време", 30. јануара 1938. године:

А да отворено речемо досадила је нашему свету злоупотреба имена Хрват, хрватски, та злоупотреба не долази из једне народне потребе, она извире из логора извесних елемената који са невјероватно вјештом пропагандом искористиће бесконачну безазленост хрватских маса, са хипнотичком моћи одвратили народ од његових животних потреба и уцртали му у жиле отров лудила, гоњења. До реке која дели Србију од свега што је строго централистички Хрватско, и на том простору роварница непрестано ради, маљ на наковњу понавља непрестано један једини племенски тон. Оградио се најпре плот, па се оградила ограда, најзад зид налик на онај којим Кинези бранијаху од насртаја Монгола и ето ту, Далмација више није Далмација него рвацко приморје. Може ли се замислити веће централизације, сва су историјска имена искључиво хрватска, све је засебно, чак и књижевност и језик без и најмањег утицаја Срба, али велика и великог реформатора Вука. Бошковић је Хрват и само то, јер су покатоличени Херцеговци (Хрвати), Гундулић је Хрват, сви су дубровачки писци само Хрвати.
 

Prilozi

  • Lujo Vojovnic.jpg
    Lujo Vojovnic.jpg
    127,2 KB · Pregleda: 9
Poslednja izmena:
Massimo Savić takođe je srpskog porekla. Otac mu je iz okoline Šapca i završio je na službi u Hrvatskoj kao profesionalni vojnik. Tamo se oženio i dobio sina koji se posvetio muzici i uzeo umetničko ime Masimo. Ipak, za razliku od većine svojih "srpskih" kolega, Savić nikada nije bio nacionalista, niti se uvlačio HDZ-u.
"Masimo je bio velika zvezda pop muzike. Njegova kuća je bila zagrebački "Jugoton". Moja mama se pre godinu dana čula sa njim i plakali su zajedno. Poslednje što znam o njemu je da živi u Kopru. Imao je nesreću da nije krio da voli Beograd. Zezao se sa svojim srpskim poreklom. Govorio u Zagrebu, gde je živeo skoro čitav svoj život, bez ikakvih zlih namera, ili nacionalističkih ambicija: "kakav sam ja to Hrvat kada se prezivam Savić? Ja sam Srbin..." Kada smo se razišli vratio se u Zagreb, ali ga se "Jugoton" prvi lišio kao uljeza da ne bi slučajno imali problema što rade sa jednim Savićem. Rat je totalno promenio njegov život. Masimo je plemenit i ne gleda stvari zlim očima i on verovatno nije ni sanjao da neko ima razloga da se povlači sa scena samo zato sto se preziva Savić. " (Dragana Šarić - Bebi Dol, intervju: časopis Cool - izdanje Telegrafa 22/12/1995)
Massimo Savić se rodio 6.6.1962. u Puli od majke Elde i oca Srđa Savića. Do treće godine živi u mjestu Raša u Istri.
Ја сам својим ушима чуо Савића у једној емисији ХТВ-а када је рекао да је био министрант као мали у цркви. Искрено сумњам у његову Српску свијест.


Чусмо од ове фекалије Шешеља како лапрда о Цетини и граници, а ђе му је Карлобаг, својевремено је говорио да је то мјесто на обали Јадрана одакле креће западна граница Србије. Марић га упита "Шта си ти до сада учинио за Срспки народ?" усљедио је одговор како је voivoda био члан ХРВАТСКОГ филозофског и ХРВАТСКОГ социолошког друштва, и да се 1985 у Загребу свађао са Србима а да га подржаваше хрвати, немајући шта друго рече "Вук Драшковић је кофа гована" . . . такав је какав је опет је кум његовом првом дјетету . . . а часни тата Војо је коректно збринуо свој накот, све посланик до посланика, од Земуна и Н.Београда до Србије и Евр.парламента. . . ко о чему ***** о поштењу.
 
Ali, na rumunskom, romanska reč za zmaja glasi dragonul (i daleko se ređe koristi od zmeu, očigledno slovenskog porekla, i balaur, pretpostavljeno antičko balkansko poreklo). Ne može od Dragul biti Drakul da bi "dobio romansko značenje" kada romanska reč ima G, a ne K.

Za naš mentalitet je dopadljivo i afirmativno ugledanje na superiorniju kulturu i civilizaciju. Rumuni su po tom pitanju jednaki sa nama, a u srednjem veku je očekivanije da se oni ugledaju na naše države (što se i dogodilo) nego obrnuto.



Drakule, Drakići, Drakulići i Drakulovići

Zaključak


Drakule, Drakulići i Drakulovići dolaze od srpskog imena Dragkul ili Dragkula (od kojeg u kasnijem jezičkom razvoju nastaje Dragko, Draško i prezimena Draškić i Drašković).

Zašto bi prezime Drakulić dolazilo od romanske reči za đavola kada ni romansko ime Dracul ne dolazi od te reči već dolazi od starijeg Dragul (od kojeg kasnije nastaje Drago i prezime Dragović) koje je slovensko po postanju? Naravno, hrvatska istoriografija sve srpsko što može navijački pretvara u nesrpsko, pa tako gleda da svi Srbi zapadno od Drine postanu "Vlasi-Romani", jer ako su Romani to olakšava proces kojim velikohrvatska povijest pretvara Srbe u Hrvate i olakšava prelazak Srba u Hrvate u stvarnom životu.

Romanska reč dracul (drac) znači đavo, pa se zato ime Dracul kod Rumuna izbegava iako je bilo prisutno u prošlosti Rumuna koja je bila kud i kamo slovenskija. Prema tome, eventualno (veoma retko) romansko muško ime Dracul može dolaziti samo od slovenskog Dragul (Dragul je preteča imena Drago) pa mu i etimologiju treba sagledavati na taj način. A to važi i za srpska prezimena Drakula i Drakulić. Jer, ako Rumuni daju ime po slovenskoj reči Dragul, zašto bi Srbi davali ime po romanskoj reči koja znači đavo, tj. zašto Srbi ne bi davali srpsko ime Dragko (kasniji Draško) tj. Dragkul od kojeg bi patronim bio Drakula, Drakulić i Drakulović? Mi imamo kod kralja Milutina ("син му Радкула с децом") u povelji posvedočeno ime Radkula (kasniji Radko tj. Ratko). I zaista, ime Radkul ili Radkula moglo je dati današnja prezimena Ra(d)kula, Ra(d)kulić, Ra(d)kulović.

I zaista, ima i Ra(d)kulića, dakle, od Radkula: Google search Rakulić

A i Ra(d)kulovića: Google search Rakulović

Pogledajmo za prezime Drakić koje dolazi od Dragk+ić. Evo, ima i mnogo Drakića: Google search Drakić

Dakle, ako imamo Drakiće i ne mislimo da su romanskog porekla jer o njima nije pisao Bram Stoker, treba da se zamislimo dobro zašto to činimo pri pomenu Drakula, Drakulića i Drakulovića. Jer, semantički gledano, prezime Drakulović je isto što i prezime Drašković.


Mrkalj,
10.4.2018.
 
Poslednja izmena:
Konačno otkriven motiv stvaranja nezavisne Hrvatske

Kitarović: Šešelju najveća kazna postojanje nezavisne Hrvatske

Tanjug 18. aprila 2018. 17:48


402041-750x430.jpg


ZAGREB – Šešeljevo gaženje hrvatske zastave izraz je nemoći predvodnika poražene zločinacke politike koja je donela mnoga zla hrvatskom narodu, uključujući Hrvatima u Vojvodini, rekla je danas predsednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović.

„Njemu i takvima najveća je kazna postojanje nezavisne hrvatske države i potpuni slom projekta Velike Srbije“, rekla je Kitarović, prenosi N1.
(Tanjug)
628048
 
Колега, твој презимењак Лујо је итекако био српски оријентисан.

Upravo.

I ne samo da je bio orijentisan, već je, za razliku od brata mu, prava Srbenda bio.

Ko se od braće Vojinović neko vreme bio zbližio s pravašima ? Ivo ili Lujo ?

Nije niko od njih dvojice, već njihov ćaća, Kosta.
 
Poslednja izmena:



Drakule, Drakići, Drakulići i Drakulovići

Zaključak


Drakule, Drakulići i Drakulovići dolaze od srpskog imena Dragkul ili Dragkula (od kojeg u kasnijem jezičkom razvoju nastaje Dragko, Draško i prezimena Draškić i Drašković).

Zašto bi prezime Drakulić dolazilo od romanske reči za đavola kada ni romansko ime Dracul ne dolazi od te reči već dolazi od starijeg Dragul (od kojeg kasnije nastaje Drago i prezime Dragović) koje je slovensko po postanju? Naravno, hrvatska istoriografija sve srpsko što može navijački pretvara u nesrpsko, pa tako gleda da svi Srbi zapadno od Drine postanu "Vlasi-Romani", jer ako su Romani to olakšava proces kojim velikohrvatska povijest pretvara Srbe u Hrvate i olakšava prelazak Srba u Hrvate u stvarnom životu.

Romanska reč dracul (drac) znači đavo, pa se zato ime Dracul kod Rumuna izbegava iako je bilo prisutno u prošlosti Rumuna koja je bila kud i kamo slovenskija. Prema tome, eventualno (veoma retko) romansko muško ime Dracul može dolaziti samo od slovenskog Dragul (Dragul je preteča imena Drago) pa mu i etimologiju treba sagledavati na taj način. A to važi i za srpska prezimena Drakula i Drakulić. Jer, ako Rumuni daju ime po slovenskoj reči Dragul, zašto bi Srbi davali ime po romanskoj reči koja znači đavo, tj. zašto Srbi ne bi davali srpsko ime Dragko (kasniji Draško) tj. Dragkul od kojeg bi patronim bio Drakula, Drakulić i Drakulović? Mi imamo kod kralja Milutina ("син му Радкула с децом") u povelji posvedočeno ime Radkula (kasniji Radko tj. Ratko). I zaista, ime Radkul ili Radkula moglo je dati današnja prezimena Ra(d)kula, Ra(d)kulić, Ra(d)kulović.

I zaista, ima i Ra(d)kulića, dakle, od Radkula: Google search Rakulić

A i Ra(d)kulovića: Google search Rakulović

Pogledajmo za prezime Drakić koje dolazi od Dragk+ić. Evo, ima i mnogo Drakića: Google search Drakić

Dakle, ako imamo Drakiće i ne mislimo da su romanskog porekla jer o njima nije pisao Bram Stoker, treba da se zamislimo dobro zašto to činimo pri pomenu Drakula, Drakulića i Drakulovića. Jer, semantički gledano, prezime Drakulović je isto što i prezime Drašković.


Mrkalj,
10.4.2018.



Mrkalje brate napaćeni , mislim da si totalno omašio.

Drakul je prosto ovdašnja domaća inačica od pojma Drakon tj.od zmaja , jer su ovdašnji političari i funckioneri iz srednjeg veka pripadali redu Zmaja kao npr.Vlad Nabijač i Stefan Lazarević , ili jednostavno je to stari relikt romanofonih naroda u Slovenima tj.Srbima.

Drakul/a , je deminutiv što znači Zmajčić , i to je to.

Zašto bi postojali Drakići kad već ima Dragića?! , zašto bi postojali Drakulići kad već ima Dragulića i Dragulovića?! , pa zato što potiču od različitog porekla imena.

Drakulović nikako nije Drašković već prezime Drašković kad idemo po logičnom korienskom principu potiče od Dražka a ne od Draška.
Dakle "ž" je prešlo u "š" , a ne "k" u "š".
 
Mrkalje brate napaćeni , mislim da si totalno omašio.

Drakul je prosto ovdašnja domaća inačica od pojma Drakon tj.od zmaja , jer su ovdašnji političari i funckioneri iz srednjeg veka pripadali redu Zmaja kao npr.Vlad Nabijač i Stefan Lazarević , ili jednostavno je to stari relikt romanofonih naroda u Slovenima tj.Srbima.

Drakul/a , je deminutiv što znači Zmajčić , i to je to.

Zašto bi postojali Drakići kad već ima Dragića?! , zašto bi postojali Drakulići kad već ima Dragulića i Dragulovića?! , pa zato što potiču od različitog porekla imena.

Drakulović nikako nije Drašković već prezime Drašković kad idemo po logičnom korienskom principu potiče od Dražka a ne od Draška.
Dakle "ž" je prešlo u "š" , a ne "k" u "š".

Hvala ti na mišljenju.

Nadimačka imena sufiksacije -ul postepeno su dala sufiksaciju -o, npr. Dančul → Dančuo → Dančo, Rašul → Rašuo → Rašo, Marul → Maruo → Maro, Dragul → Draguo → Drago, Vladul → Vladuo → Vlado.

Rakići i Drakići, kao i Rakulovići, Rakulići te Drakulovići i Drakulići postoje kao prezimena koja su sačuvala stariju formu imena (Radkula i Dragkula).
 
Hvala ti na mišljenju.

Nadimačka imena sufiksacije -ul postepeno su dala sufiksaciju -o, npr. Dančul → Dančuo → Dančo, Rašul → Rašuo → Rašo, Marul → Maruo → Maro, Dragul → Draguo → Drago, Vladul → Vladuo → Vlado.

Rakići i Drakići, kao i Rakulovići, Rakulići te Drakulovići i Drakulići postoje kao prezimena koja su sačuvala stariju formu imena (Radkula i Dragkula).


What's the origin of the Romanian suffix ''-ul''? Other Latin languages don't have this.

Well, the suffix system is a very Slavic characteristic - all Slavs use plenty of them in a quite complexe manner if we reach Polish language for example, which is incredibly hard in my opinion.

So we have a Latin feature, a definite article, used in a Slavic fashion, producing something new and unique to Romanian, Albanian and Bulgarian (which includes Torlakian, the transitional dialect between Serbian and Bulgarian)
 
Hvala ti na mišljenju.

Nadimačka imena sufiksacije -ul postepeno su dala sufiksaciju -o, npr. Dančul → Dančuo → Dančo, Rašul → Rašuo → Rašo, Marul → Maruo → Maro, Dragul → Draguo → Drago, Vladul → Vladuo → Vlado.

Rakići i Drakići, kao i Rakulovići, Rakulići te Drakulovići i Drakulići postoje kao prezimena koja su sačuvala stariju formu imena (Radkula i Dragkula).

Prezime Rakić je od nadimka Rako/a i nema nikakve vezesa famoznim Radcoolom , već otkad znam za sebe svakog Ratka,Radovana,Radoslava,....zovu Rako,Raka,....kao jednim od nadimaka.

Moj rođak se zvao Radomir , i baba Crnogorka kad je trebalo nešto da joj učini ona mu veli "Aj moj Rakune osevapi se pa mi donesi drva".
Sufiks "un" je specifičan za južnoslovenske prostore(Milun.Trivun,...) kao i "ul" , i moj rođak nije bio nikakav Radkun izvorno već Radomir , a nadimak je Rakun od milošte je prosto urođeno u našem jeziku.

Ali Mrkalje ako ti je baš toliko stalo da iz petnih žila odstraniš mogućnost latinske osnove prezimena Drakić i Drakulić , evo ti treće fiktivne opcije koja je logičnija nego ovo tvoje Dragkul i Radkul.

Prezime Drakić može doći od reči "drača" što znači trnje ili neka trnovita biljka.
Znači to je neko famozno staro zaštitno ime tipa "Dračo , a postoje i prezimena Dračić,Dračković,Dračević...
Dakle , ovde može biti slučaj kao sa prezimenima Lučić-Lukić(Dračić-Drakić) gde "k" prelazi u "č" i obrnuto.
 
Poslednja izmena:
Prezime Rakić je od nadimka Rako/a i nema nikakve vezesa famoznim Radcoolom , već otkad znam za sebe svakog Ratka,Radovana,Radoslava,....zovu Rako,Raka,....kao jednim od nadimaka.

Moj rođak se zvao Radomir , i baba Crnogorka kad je trebalo nešto da joj učini ona mu veli "Aj moj Rakune osevapi se pa mi donesi drva".
Sufiks "un" je specifičan za južnoslovenske prostore(Milun.Trivun,...) kao i "ul" , i moj rođak nije bio nikakav Radkun izvorno već Radomir , a nadimak je Rakun od milošte je prosto urođeno u našem jeziku.

Svakako, postoji i ova etimologija koju navodiš kao moguća. Ali, kako i sam navodiš, ne treba zbog nje odbaciti mogućnost da je neki Raka ili Rako dobio nadimak od Ratko (koji je nastao od starijeg Radkul preko Radkuo).
 
Svakako, postoji i ova etimologija koju navodiš kao moguća. Ali, kako i sam navodiš, ne treba zbog nje odbaciti mogućnost da je neki Raka ili Rako dobio nadimak od Ratko (koji je nastao od starijeg Radkul preko Radkuo).

Pa ako je Ratko nastao od tog Radkula , onda je logično da je Milko-Milkul , Zdravko-Zdravkul , Miško-Miškul,.....

Ako i kažemo da je ovo istina onda može biti samo obrnuto , jer
"ul" je deminutivni sufiks što znači da je taj Radkul zapravo "mali Ratko" , a to takođe znači da je Radko prvo nastalo.
 
I? Ovo je nepotrebna i trapava digresija. Zar nije moguće napisati originalnu kontratezu sa isključivim osloncem na citate iz radova sa čijom je tezom u suprotnosti? Da ne govorimo o pojedinim stavovima istog autora u različitim oblastima (kao što je tvoj primer etnogeneze i istorije književnosti).

Ono u čemu je originalnost mojeg koncepta jeste da su Horvati jedno od turkijskih plemena Ugarskog plemenskog saveza i da su na Balkan došli kad i Ugri (Mađari) i da se otud ime Horvat vuče svuda kuda sežu mađarska plemena. Naprosto, Horvati su jedno od mađarskih plemena koje ima diskutabilnu etnogenezu među čakavskim Liburnima, nakon čega dolazi do centralizacije vlasti ("pacta conventa") i osipanja započete etnogeneze.
250px-Liburnia_5th_BC.png

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/35/Liburnia_5th_BC.PNG

Au, kako lepo rečeno. :)
 
Upravo.

I ne samo da je bio orijentisan, već je, za razliku od brata mu, prava Srbenda bio.

Иво је само био суптилнији, уметничка душа. Ипак, неко ко је написао "Смрт мајке Југовића" и "Лазарево васкрсење" и својим укупним делом дао леп допринос српској књижевности, свакако је био самосвесни Србин.
 
Dušan Ljuština

Srbin koji je preživeo sve hrvatske vlasti: Nikad neću zaboraviti kako su me 1991. neki izbegavali, a posle su došli da traže moju pomoć

“Tuđman nije imao ništa protiv predstave i strašno mu se dopalo što su na kraju ‘on’ i Tito plesali i pevali ‘prolazi sve, samo ne i HDZ’. Tuđman je s Gojkom Šuškom ostao s nama u društvu do tri ujutro i rekao: ‘Pa nisam ja baš takav kakvim ste me prikazali’, a kći Nevenka mu je odgovorila: ‘Tata, ti si baš takav’.”
Izvor: Jutranji.hr
Datum: 27/02/2017


ljustina.jpg

Nakon trideset i pet godina koliko vodi “Kerempuh”, najdugovečniji pozorišni reditelj na svetu Duško Ljuština sprema se u penziju. U njegovim mandatima, a ni sam ne zna tačno koliko ih je bilo, satirično pozorište i jedno od najuspešnijih pozorišta u Hrvatskoj odigralo je 11.491 predstavu, koju je videlo 3.929.233 gledaoca, piše Jutarnji list
Ljuština je, navodi list, uspešno prebrodio sve moguće političke turbulencije. Ali kad je o Ljuštini i "Kerempuhu" reč, ništa ne treba uzimati zdravo za gotovo, a sigurno je samo to da će ovaj pozorišni mag, direktor u komunizmu i tuđmanizmu, kod Sanadera i Milanovića, ostati u pozorištu i uz pozorište.
“Broj mojih mandata nije ni meni baš sasvim jasan, jer sam 1991. bio godinu dana upravnik, ali mi to službeno niko nije potvrdio. Zauzimao sam, očigledno, tako ‘značajno’ i vitalno mesto za državu da vlast nije bila baš sasvim sigurna da li da me imenuje ili ne”, kaže Ljuština i priznaje da je Stipe Mesić pomogao da i u tim burnim vremenima Ličanin iz Glibodola kraj Brinja, devedesetih s nezgodnim nacionalnim predznakom, ostane u fotelji prvog čoveka satiričnog pozorišta.
“Taj mali je opasan, daleko će dogurati”, komentarisao je Franjo Tuđman kad su Ljuštinu tužakali zbog Kerempuhovih predstava u kojima se spominjalo i predsedniku mrsko ime Dinamo, ali i njegov govor na aerodromu na povratku iz Amerike. Bio je predsednik stambene komisije zagrebačke opštine Centar i dodelio više stanova kulturnjacima od bilo koga pre ili posle toga, organizovao je kulturni deo zagrebačke Univerzijade koja je otvorena “Lijepom našom”, družio se s Milanom Bandićem, a Radetu Šerbedžiji već godinama vodi kultno pozorište Uliks. Počeo je u Centru za kulturnu delatnost mladih za koji kaže da je institucija kakvu Hrvatska nije imala ni pre ni posle. Radilo je tada 39 klubova za mlade, među kojima i Kulušić i Lapidarij, koji su danas zatvoreni. A u Jazavac je došao na poziv velikog i nezaobilaznog Fadila Hadžića, čoveka koji je pokrenuo niz kulturnih projekata i institucija.
 
Danijel Subašić

ISPLIVALA ISTINA KONAČNO NA VIDELO: Evo zbog čega se hrvatski golman Subašić STIDI SRPSKOG POREKLA!


Mundijal 2018 02.07.2018. 20:24h

Danijel Subašić je posle sinoćnjih odbrana postao prva zvezde ne samo Hrvatske, već i cele Srbije.


Mnogima nije bilo jasno zašto je to zaista tako, a onda je na površinu isplivala surova istina koje se poznati golman očigledno stidi.

- Ti ljudi su mnogo propatili tokom rata zbog toga što su Srbi i o tome nerado govore. Kad zabijaš koševe kao Dražen Petrović ili braniš penale kao Subašić, onda si naš, ali ako si običan čovek, onda za poremećene ljude nisi naš. To je tako. Nažalost, kaže čovek iz stručnog štaba Vatrenih.

Danijel je u utakmici sa Dancima odbranio čak tri penala i na taj način obezbedio prolaz Vatrenih u četvrtfinale.

- Momak je sjajan, najbolji dečko među „vatrenima“, iako je svašta preživeo i imao ogromne probleme za vreme rata, pa i posle, jer mu je otac Srbin - dodaje on.

1541623_dsfsfsdfdsf_ff.jpg
foto: EPA Danijel je rođen 1984. u Zadru, od oca Srbina Jove, danas 63-godišnjeg penzionisanog pekara iz Zagrada, sela u blizini Benkovca, i majke Boje, Hrvatice (62) iz susednog sela Raštević. Dugo je isticao da je Srbin, čak i kad je ušao u vezu s Hrvaticom.

1540757_r4_ff.jpg
foto: Reuters - Tast mu je idiot. Bilo je tu svega. Nikad se nisu pomirili - podseća nas on na priču iz davne 2007.

Tada je, naime, Ante Boca prebio ćerku Antoniju jer je htela da se uda za Srbina! Čak joj je, kako su navodili mediji, pretio klanjem. Antonija je završila u ambulanti, a policija je privela Antu, koji je potom izveden pred sud i optužen za nasilje u porodici. Naravno, ćerka je pobegla od besnog oca - kod Danijela u Zadar.

- Antonija je pokazala ljubav dolaskom kod mene. Iako sam Srbin, a ona Hrvatica, mnogo se volimo i to je najvažnije - govorio je tada Subašić.

Ipak, nekoliko godina kasnije Subašić je iznenada promenio priču.

- Moj otac Jovo nema veze sa srpstvom. On se izjašnjava kao Hrvat, ali pravoslavne vere. I ja sam Hrvat, katolik. Hrvatska je moja domovina, Zadar je moj grad. Kršten sam u katoličkoj crkvi, imam sve katoličke sakramente - tvrdio je Subašić pošto je promenio ploču.

1540717_subasic01_ff.jpg
foto: Reuters Danijel Subašić nije prvi Srbin koji je proneo slavu hrvatskog fudbala. Ranije su to činili Milan Rapaić i Miladin Dado Pršo.

Rapaić je na SP 2002. „zakopao“ Italijane pobedonosnim golom za 2:1. U Hrvatskoj se i dan-danas sećaju kako je „Bufona bacio na guz*cu“. Za „vatrene“ je odigrao 49 utakmica i postigao šest pogodaka.

Miladin Pršo,
Zadranin poput Subašića, koji je promenio ime u Dado, pamti se kao strelac odlučujućeg gola za odlazak Hrvatske na EP 2004, protiv Slovenije u Ljubljani. On je crveno-beli dres nosio na 32 meča i „zabio“ je devet puta.
 
Poslednja izmena:
GxULopP.jpg

Milan Sikirica, doktor hemije

(Lučinci, Slav. Požega 1934 -)
legendarni autor niza udžbenika hemije za osnovnu i srednju školu

Milan Sikirica je Srbin poreklom iz sela Lučinci kod Slavonske Požege


7fW07dP.jpg


a1ca699bd3a89749a05502cc3580e27b.jpg


sikirica.jpg



Bibliografija:
Udžbenici i skripta


1. Sikirica, Milan; Vrbnjak, Mihaela.
Testovi iz kemije za samoocjenjivanje, za 8. razred osnovne škole / Bukan, Goran (ur.).
Zagreb : Školska knjiga, 2007..

2. Sikirica, Milan; Vrbnjak, Mihaela.
Testovi iz kemije za samoocjenjivanje, za 7. razred osnovne škole / Bukan, Goran (ur.).
Zagreb : Školska knjiga, 2007..

3. Bukovac, Marija; Magdalenić, Dubravka; Sikirica, Milan.
Kemija otkrivanjem : udžbenik za 7. razred osnovne škole / Peter, Helena (ur.).
Zagreb : Školska knjiga, 2004.

4. Bukovac, Marija; Magdalenić, Dubravka; Sikirica, Milan.
Kemija otkrivanjem : radna bilježnica za 8. razred osnovne škole / Peter, Helena (ur.).
Zagreb : Školska knjiga, 2004.

5. Bukovac, Marija; Magdalenić, Dubravka; Sikirica, Milan.
Kemija otkrivanjem : udžbenik za 8. razred osnovne škole / Peter, Helena (ur.).
Zagreb : Školska knjiga, 2004.

6. Bukovac, Marija; Magdalenić, Dubravka; Sikirica, Milan.
Kemija otkrivanjem : radna bilježnica za 7. razred osnovne škole / Peter, Helena (ur.).
Zagreb : Školska knjiga, 2004.

7. Sikirica, Milan.
Hemija : udžbenik za 1. razred srednjih škola / Alagić, Jasmina (ur.).
Sarajevo : Sarajevo-Publishing, 2004.

8. Sikirica, Milan.
Hemija : udžbenik za 3. razred srednjih škola / Alagić, Jasmina (ur.).
Sarajevo : Sarajevo-Publishing, 2004.

9. Sikirica, Milan.
Hemija : udžbenik za 4. razred srednjih škola / Alagić, Jasmina (ur.).
Sarajevo : Sarajevo-Publishing, 2004.

10. Sikirica, Milan.
Kemija s vježbama 2 : radna bilježnica za 2. razred gimnazija i srednjih škola / Bešenić, Dubravka ; Peter, Helena (ur.).
Zagreb : Školska knjiga, 2004.

11. Sikirica, Milan; Korpar-Čolig, Branka.
Organska kemija : udžbenik iz kemije za 4. razred gimnazije i drugih srednjih škola ; IV., prerađeno izd. / Peter, Helena (ur.).
Zagreb : Školska knjiga, 2004.

12. Sikirica, Milan.
Metodika nastave kemije / Bešenić, Dubravka (ur.).
Zagreb : Školska knjiga, 2003.

13. Sikirica, Milan.
Kemija s vježbama 1 : radna bilježnica za 1. razred gimnazija i srednjih škola / Bešenić, Dubravka (ur.).
Zagreb : Školska knjiga, 2003.

14. Sikirica, Milan; Korpar-Čolig, Branka.
Organska kemija : radna bilježnica iz kemije za IV. razred gimnazije i drugih srednjih škola / Bešenić, Dubravka (ur.).
Zagreb : Školska knjiga, 2003.

15. Sikirica, Milan.
Kemija 2-udžbenik za VIII. razred osnovnih škola / Bešenić, Dubravka (ur.).
Zagreb : Školska knjiga, 2000.

16. Sikirica, Milan; Korpar-Čolig, Branka.
Kemija s vježbama 1, udžbenik za 1. razred gimnazije / Bešenić, Dubravka (ur.).
Zagreb : Školska knjiga, 2000.

17. Sikirica, Milan; Korpar-Čolig, Branka.
Organska kemija, udžbenik kemije za IV. razred gimnazije / Bešenić, Dubravka (ur.).
Zagreb : Školska knjiga, 1999..

18. Sikirica, Milan.
Hemija za I. razred srednjih škola / Pehar, Zvonimir (ur.).
Sarajevo : Sarajevo- Publishing, 1998.

19. Sikirica, Milan.
Hemija za III. razred srednjih škola / Pehar, Zvonimir (ur.).
Sarajevo : Sarajevo- Publishing, 1998.

20. Sikirica, Milan.
Hemija za IV. razred srednjih škola / Pehar, Zvonimir (ur.).
Sarajevo : Sarajevo- Publishing, 1998.
Vrh

Izvorni znanstveni i pregledni radovi u CC časopisima


1. Popović, Zora; Matković-Čalogović, Dubravka; Hasić, Jasmina; Sikirica, Milan; Vikić-Topić, Dražen.
Binding of mercury(II) by N-(2-mercaptopropionyl)glycine. Synthesis, IR and NMR characterization. Crystal structure of the 1:2 solvate of bis[N-(propionyl-2-thiolato)glycine]mercury(II) with 4-methylpyridine. // Croatica chemica acta. 72 (1999) ; 279-294 (članak, znanstveni).
Vrh

Znanstveni radovi u drugim časopisima


1. Popović, Zora; Korpar-Čolig, Branka; Matković-Čalogović, Dubravka; Vikić-Topić, Dražen; Sikirica, Milan.
Mercuration Products of Some Aliphatic Ketones and Keto-Acids. 1^H i 13^C NMR Evidence on the Site and Degree of Mercuration. The Crystal and Molecular Structure of 1-(Acetoxymercurio) Butanone.. // Main Group Chemistry. 1 (1996) , 4; 373-385 (članak, znanstveni).
Vrh

Sažeci u zbornicima skupova


1. Sikirica, Milan.
ULOGA UDŽBENIKA U OBLIKOVANJU POGREŠNIH INTERDISCIPLINARNIH KONCEPCIJA // XXI. Hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera, Knjiga sažetaka / Novak, Predrag (ur.).
Kutina : Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa, 2009. 316-316 (poster,domaća recenzija,sažetak,stručni).

2. Bauer, Jurica; Vrkljan, Petar; Sikirica, Milan.
Zašto dolazi do kemijske reakcije? // Knjiga sažetaka = Book of abstracts / XIX. hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera / Rapić, Vladimir ; Rogošić, Marko (ur.).
Zagreb : Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa : Hrvatsko kemijsko društvo, 2005. 445-445 (poster,sažetak,stručni).

3. Bauer, Jurica; Vrkljan, Petar; Sikirica, Milan.
Kemijska kinetika u nastavi // Knjiga sažetaka = Book of abstracts / XIX. hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera / Rapić, Vladimir ; Rogošić, Marko (ur.).
Zagreb : Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa : Hrvatsko kemijsko društvo, 2005. 446-446 (poster,sažetak,stručni).

4. Judaš, Nenad; Bojanić, Zoran; Meštrović, Ernest; Sikirica, Milan.
Određivanje faznog dijagrama, fotometrijska analiza i konduktometrijska titracija uporabom jednostavnog elektroničkog sklopa i osobnog računala // XV. hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera : sažeci = XV. Meeting of Croatian Chemists and Chemical Engineers : abstracts / Gojo, Miroslav ; Trajkov, Nada ; Smolec, Sonja (ur.).
Zagreb : Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa = Croatian Society of Chemical Engineers, 1997. 369-369 (poster,sažetak,stručni).
Vrh

Neobjavljena sudjelovanja na skupovima


1. Sikirica, Milan.
Interdisciplinarni sadržaji u nastavi kemije // .
(predavanje,neobjavljeni rad,stručni).

2. Sikirica, Milan.
Nastava kemije // .
(predavanje,neobjavljeni rad,stručni).
Vrh

Druge vrste radova


1. Sikirica, Milan.
Zašto se provode reforme?, 2009. (osvrt).

2. Sikirica, Milan.
Koliko je teška đačka naprtnjača?, 2008. (osvrt).

3. Jadrijević, Vesna; Kamenar, Boris; Kućan, Željko; Simeon, Vladimir; Sikirica, Milan; Tamhina, Biserka; Težak, Đurđica.
Samoanaliza za petogodišnje razdoblje : 1988-1992., 1993. (elaborat).
Vrh

Vođenje disertacija, magistarskih i diplomskih radova

... str. Voditelj: Sikirica, Milan;
 
Mrkalje, jel mi možeš otpr objasniti smisao ove teme, reklo bi se da je naslov promašen;

"Nesumnjivo Hrvati" bi aludiralo na to da su Hrvati porijeklom Srbi, tj trebalo bi ići za dokazivanjem srpskog porijekla osoba za koje se misli da su Hrvati.
A ovdje se ide na prakticki pobrojavanje ljudi za koje se manje-vise zna da su srpskog porijekla tj da su im caca ili mater(ili oboje) Srbi a istakli su se u hrvatskom društvu..zapravo na pobrojavanje hrvatskih Srba. Time se zapravo nepotrebno vrijeđa i te Srbe jer ih se predstavlja prvotno kao Hrvate samo zato što su se ostvarili ugl u Hrvatskoj.

Da su Arsen Dedic, Rade Serbedzija, Dado Prso ili Milan Rapaic Srbi porijeklom to manje vise svako zna.

A Subasic je po ocu Srbin, po majci Hrvat. Zivio i odrastao u Hrvatskoj i ozenio Hrvaticu, uglavnom skoro ista situacija kao i Drazen Petrovic, Sinisa Mihajlovic ili Robert Prosinecki ili na kraju krajeva Novak Djokovic(ako je istina da mu je mater Hrvatica iz Vinkovaca, nisam ulazio u to)

Zasto bi recimo Subasic, uzimajuci u obzir sve te elemente bio Srbin a zasto recimo istom tom logikom Novak Djokovic ne bi bio Hrvat. Ispostavlja se, u tim slucajevima, što je i normalno i uobičajeno, da je presudna sredina gdje čovjek odrasta, gdje napravi karijeru, stekne prijatelje, izgradi obitelj ako je već iz "mješanog braka".
 
Poslednja izmena:
Mrkalje, jel mi možeš otpr objasniti smisao ove teme
Otpr - Hrvati (poreklom) ne postoje. Svi koji su "Hrvati" prave se da su Hrvati. Svi teže da budu "to nešto", a "to nešto" nije niko.

- - - - - - - - - -

Primjerice:
Ja osobno sam, koliko znam, podrijetlom od 4-5 naroda, od srednje Europe do srednje Azije.
I ja sam Hrvat.
 

Back
Top