Nesumnjivo Hrvati

Mrkalj:
Svašta. Istorija Balkana je forum otvoren za sve koji žele da diskutuju. Nema cenzure. Nema zabranai ograničenja. Taj forum ima najveću bazu citata tako da nema zajebancije sa činjenicama. Oni koji gube se povuku, pa im jedino ostaje truli cinizam, kao Picinu. Probaj istinu, Picine, oslobađa od anksioznosti. :)




Pokušjte "vi" da dođete na Marakanu pa da Delije uběđujete da su Grobari - nećete ostati u komadu ni dva minuta. :lol:

E, svašta od ovih Hrvata, protiv Srbije podněli tužbu za genocid, navrzli se na srpski forum pa ne daju Srbima da dišu. Fali kućno vaspitanje, šta li? :bye:
Kliknite za proširenje...


Nekad bilo sad se spominjalo.Sada je forum IB jednosmjeran do daske, zahvaljujući tebi i sličnima facama. Forum vam lagano ide u prosječnost....nebitno

Ti nemaš veze sa istinom i činjenicama. Opsjednut si Hrvatima. Opusti se malo.

Živiš u 90-tim godina prošlog stoljeća. Ono što fino upakiraš na IB-u ovdje primitivno istovariš kao si odrastao na literaturi vojvode Šešelja..

Nemoj hraniti mržnjom pacijente,nesumnjivo Srbe..




Sincerely yours

Nesumnjivo Hrvat
 
svakompopolutinu.jpg


Mom Milutinu "Nehajevu",

mojmilutine.jpg


svako po polutinu... :lol:


Otac mu se zvao Sebald, a prezime se pisalo po češki Cihlář. Rodio se 19. rujna 1845. u Heřmanovu Mestecu (Češka), a umro je 16. srpnja 1907. u Zagrebu. Sebald Cihlar je kao mladić prijateljevao s Augustom Šenoom (1838. – 1881.) u Pragu i na njegov je poticaj došao 1865. godine u Hrvatsku,7 te radio kao učitelj u Kraljevici.

U Kraljevici se oženio s Ludmilom (Milicom) Polić, s jedinom kćerkom imućnog brodovlasnika Martina Polića, koji je uz nju imao devetero sinova. Ludmila i Sebald imali su petero djece: trojicu sinova (Milutina, Zdenka i Vatroslava) i dvije kćeri (Ružu i Cvjetu). Sebald je Cihlar bio gorljivi panslaven, pa je djeci dao stara slavenska imena.
 
Poslednja izmena:
Matica Hrvatska raspisuje natječaj za Nagradu za književnu i umjetničku kritiku A. G. Matoš, za Nagradu za znanost Oton Kučera, te za Nagradu za književnost i umjetnost August Šenoa. Rok za podnošenje prijava je trideset dana od objave natječaja, a teče od 16. veljače 2007.
Kliknite za proširenje...

Čeh, Čeh, Čeh.
 
Utvrđivanje etničkog porekla ni u kom slučaju ne predstavlja "nametanje" nacionalnog opredeljenja. Izjašnjavanje po verskoj i nacionalnoj pripadnosti je slobodno. Ali, kao što sam rekao onomad, izjašnjavanje je individualno, tako da osobe koje odluče da se izjasne na drugi način ne mogu to učiniti i za svoje pretke. Capisci?

Utvrđivanje etničkog porekla ima naučnu opravdanost i, kazao bih, nužnost. U direktnoj je vezi sa jezikom, pa i samom definicijom nacije.

Na kraju, najveća je praktična vrednost toga za razumevanje onoga što nam se u sadašnjosti dešava. (Pogledati prilog sa youtube na trećoj strani teme.)

Vuk Karadžić je rekao da "po pravdi" postoje Srbi triju vera i da on to nikome ne natura (nek' se svako naziva kako hoće), već da je to objektivno tako. Nedavnom anketom u kojoj su među inima učestvovali mnogi srpski istoričari, Vuk Karadžić je izdvojen kao najveća ličnost srpske istorije.

Neobično je važno razlikovati te dve stvari: etničko poreklo i nacionalno opredeljenje.
 
Mrkalj:
....
Vuk Karadžić je rekao da "po pravdi" postoje Srbi triju věra i da on to nikome ne natura (nek' se svako naziva kako hoće), već da je to objektivno tako. Nedavnom anketom u kojoj su među inima učestvovali mnogi srpski istoričari, Vuk Karadžić je izdvojen kao najveća ličnost srpske istorije.

Neobično je važno razlikovati te dvě stvari: etničko porěklo i nacionalno oprěděljenje.
Kliknite za proširenje...

sa ovim posljednjim se apsolutno slažem, ali ovo o Vuku, iako je to vjerovatno istina da je on to rekao, to apsolutno ne znači ništa!
Stvarno te ne razumijem, da sam ti ja postavio ovakvu konstataciju, izazvalo bi tri strane smijeha i vrijeđanja.

Svaka čast Vuku, ali reći da je to istina samo zato što je on rekao, a sve na temelju ankete proglasiti istinom......????
 
Nisi shvatio. :) Nije to istina zato što je to Vuk rekao - rekli su to mnogi i pre Vuka (npr. Miklošič, Dositej). Naveo sam činjenicu da Vukov lik i delo podržava moderna srpska istoričarska elita.
 
Ovo Čvrsničino je primer načina diskusije bez argumenata i bez stila. :)

Ne valja ti pos'o. Sutra će opet neko prostreti notorne činjenice, a ti ćeš opet morati zvati muze upomoć. :kafa:
 
Pazi ovo, Čvrstać. Znao sam da oko Vladimira Nazora, nacionaliste u partizanima, nekej ne štima, al nis znal kaj.

Mis'im NAZOR - češka reč, a on sa Brača, Hrvat - ispada da potoji hrvatska reč nazor, al' ne lezi vraže i ne lipši magarče:

http://hr-hr.facebook.com/people/Daniela-Nazzaro/1506441655

I sad, fala onom ko je ovo prikeljijo na web:

This French surname of NAZZARO is from the given name NAZAIRE, which was common in the Middle Ages in France as a result of the popularity of a 5th-century saint, so called, abbot of LERINS. The name represents a form of the Latin LAZAREUS, applied to early Christians as followers of Jesus of NAZARETH and accepted by them as an honourable personal name. The name has many variant spellings which include NAZOR, NAZZARI, NAZARI, NAZARSKI, NAZAROV, NAZARYEV, NAZARIAN, ZARGES, ZERGES, ZERRIES, and NAZARTSEV (Russian).

It was not until the 10th century that modern hereditary surnames first developed, and the use of fixed names spread, first to France, and then England, then to Germany and all of Europe. In these parts of Europe, the individual man was becoming more important, commerce was increasing and the exact identification of each man was becoming a necessity. Even today however, the Church does not recognise surnames. Baptisms and marriages are performed through use of the Christian name alone. Thus hereditary names as we know them today developed gradually during the 11th to the 15th century in the various European countries.

4crests_2055_805785857

Nazzaro Coat of Arms​

A notable member of the name was Vladimir NAZOR (1876-1949) the Croatian poet, born in Postire on the island of Brac. He wrote lyrics and ballads as well as epic poems and dramatic works. His works include 'Slav Legends' (1900) and a diary of his experiences with the Yugoslav partisans in World War II.

French, or rather Norman French, was the language of the aristocracy and the upper classes in England at the time fixed surnames were being developed, it is therefore not surprising that many of our well-known family names are derived from French words. Originally only Christian or personal names were used, and although a few came into being during the 10th century, surnames were not widely used until much later, when people began to realize the prestige of having a second name. As early as the year 1100, it was quite common for English people to give French names to their children, and the earliest instances are found among the upper classes, both the clergy and the patrician families. The Norman-French names used were generally the names most commonly used by the Normans, who had introduced them into England during the Norman Invasion of William the Conqueror in 1066.


For crying out loud! :mrgreen:
 
ajme meni, mrkalj, pa ovo je rastegnuto do pucanja

mislim da je, kako si se ti ono izrazio: "čak i ispod tvog nivoa!"

časna starina Nazor na kraju ispade neki Čeho-Normano-Francuz mufljuz-brljuz!

eee, lele dunje ranke.......mrkalj, mrkalj.....!!!!
 
Ne, ne. Ovaj put sam bio nedovoljno jasan. Nazor jeste Hrvat po nacionalnosti (valjda :) ).

Ovde se najviše radilo o poreklu reči nazor, prezimena Nazor i, uzgredno, o etničkom poreklu njegove muške linije.

Bitan je zaključak je da nema (narodne) hrvatske reči "nazor" - što me bunilo do sada. :) Reč je, kao i masa drugih (zahod, ručnik, krupica, gubica, gnojivo, dražba, prigoda, naklada, tisak, tlak, poprsje...) uzeta iz češkog jezika. :)
 
Mrkalj:
Ne, ne. Ovaj put sam bio nedovoljno jasan. Nazor jeste Hrvat po nacionalnosti (valjda :) ).

Ovdě se najviše radilo o porěklu rěči nazor, prězimena Nazor i, uzgredno, o etničkom porěklu njegove muške linije.

Bitan je zaključak je da nema (narodne) hrvatske rěči "nazor" - što me bunilo do sada. :) Rěč je, kao i masa drugih (zahod, ručnik, krupica, gubica, gnojivo, dražba, prigoda, naklada, tisak, tlak, poprsje...) uzeta iz češkog jezika. :)
Kliknite za proširenje...


hmmm, znači, ova češko-hrvatska urota je starija nego si ti i mislio, znači čak prije Gaja... vidiš, vidiš

tko zna što to sad znači???? ... možda, čak, i nije riječ o uroti?????

šalu na stranu:
glede porijekla prezimena, a što npr. sa Ujevićem, Krležom, Marulićem.....????
 
Josip Hamm u svom uvodu u djelo [Križanič] ( str. 8 ) navodi dio traktata jednog Čeha, Jana z Holešova iz 1397., koji kaže ovo: ''Tu treba najprije znati da mi Česi i rodom i jezikom prvobitno potječemo od Hrvata, kao što govore ili svjedoče naše kronike, i zato je naš češki jezik svojim podrietlom hrvatski jezik... na početku su svi Česi u toj zemlji govorili upravo tako, kao što sada govore Hrvat''.

hrvatski stijeg je u vezi sa cesko-moravskim krajem
 
Još jasnije, za one koji nisu iz druge ukapirali.

1) Prezime Nazor nije češka reč. To je ponarodnjeno prezime Nazzaro i koincidiralo je sa istom češkom rečju. Kao kada bismo ime Ursula ponašili u Usrulja. :lol:

2) Reč nazor (pogled, shvatanje, stav, način na koji se nešto shvata, pogled o nečemu; gledanje, gledište, mišljenje, naziranje, uverenje) je češka reč i ušla je u naš jezik najverovatnije preko Bohuslava Šuleka polovinom XIX veka. Ona se, dakako, može izvesti od reči nazreti -> nazor; analogno prozreti -> prozor; ali to nije bio slučaj. Suština je u tome da nije u pitanju narodna reč, kao što je prozor narodna reč, a to smo ovim gore razbistrili budući da je (hrvatsko ili ne) prezime Nazor moglo implicirati takav zaključak. Na kraju krajeva, značenje same reči nije u domenu "narodne komunikacije".

Uostalom,

- nema je kod Fausta Veranciusa 1595 (Nay-Vechi; Nay-viſſi ; Nazaad ; Na-zĕlyu-varchi- ),
- nema je kod Bartolomea Kasija 1599 (Nâyti; Nàzad; Nè)
- nema je kod Jurja Habdelića 1670. (Nazlob, Nazloben, Nazlobuvati, Naztrancze)
itd.

Ostaje da nam neko kaže kada je prvi put zasvedočeno prezime Nazor, odnosno do kada su se članovi ove bračke porodice prezivali Nazzaro.
 
Poslednja izmena:
dobro ali šta je loše ako su Hrvati uveli češke reči u svoj govor ?

ja bih rado sve turcizme i germanizme zamenio ruskim ili poljskim rečima :D
naravno, sada je to nemoguće, ali tamo kada se vršila reforma i standardizacija , što da ne ...
 
Prijavite se ili registrujte da biste poslali poruku.

Slične teme

Nikita Kulganov
  • Zatvorena
Zasto Hrvati imaju svest o svom juznoslovenskom poreklu, a Srbi nemaju?
Odgovora
23
Pregleda
645
đavolčić
đavolčić

Back
Top