Uskoci & Morlaci

http://forum.krstarica.com/showthre...e-istorije?p=31768836&viewfull=1#post31768836

Tandoori Masala:

Da li Krestic realno sagledava situaciju kad pise o dogadjajima (srpsko-hrvatskim odnosima) i to jos od 16. vijeka? Sasvim sigurno ne...


Ivic.jpg




Aleksa Ivic, Iz proslosti Srba Zumbercana, Spomenik SAN, 58, 1923, str. 35.


Vinodol:

Tako se je završila prislina seoba Uskoka. Drugačije nije ni mogla ispasti. Dok su Uskoci bili u Turskoj, obećavali su im brda i doline, a kad su prešli granicu, potucali su se gladni i žedni od nemila do nedraga, i na kraju odlučiše metnuti im na vrat kmetovski jaram.

http://www.mojzumberak.com/Povijest..._Uskocima/naseljavanje__umberka_uskocima.html

http://www.mojzumberak.com/Povijest...ice_Uskocima/posebne_povlastice_uskocima.html

No, evo Tandori, obrazuj se malo na Vikipediji :zimag::zimag::zimag:

Jadni oni, gladni i zedni, pogotovo vojvoda Resan Sismanovic, dobio je najbolju zemlju u kraju i redovnu placu.

Vrijeme je da naucis nesto novo.

"Kordic je zahtevao od Milnerove zene da ga pusti unutra. Zena se s pocetka opirala, ali kad vide, da ce Kordic silom prodreti, otvorila je vrata. Kordic pokupi mnoge stvari..."

"Kod mesta Sv. Mihel ukradene su dragocenosti, koje su pripadali kcerkama jednog tamosnjeg stanovnika."

"U mesto Cudo usao je uskok Stanko u mlin nekog Blaza i istukao ga."

"Kod Resanove kuce su nasli u jednom supljem drvetu kosture od dva coveka."


Ivic1a.jpg


A. Ivic, nav. djelo, str. 3

"Nije nikakvo cudo, sto su Srbi bez stalnog nadzora i uprave, poceli da nanose stete svojim susedima".

Ivic4.jpg


Ibid.

P.S.

Seoba nije bila prisilna, samo uskoci su izrazili zelju da se prebace (i da sluze kapetanu Mikuli).
 
Poslednja izmena:
У складу са временом.
Војска и пљачка иду руку под руку у тијем временима...

Досељени ускоци, граничари, нијесу имали баш превише времена кад се бавити пољопривредом, сточарством.... а још мање су имали навике за исто. Занимљиво је оно што наводи Десница, по окончању ускочкије времена кад су Млечани довели неке сељаке из Италије у Сјев. Далмацију да уче домаће људе како се успјешно обрађује земља, да би сељаци свако мало након пар дана осванили мртви на њиви...
Рука навикла на пушку цијели живот, није за мотику....

Доста сеоба јесу биле присилне, још више и није.
Колко пута су упадали ускоци у Босну (Стојан Јанковић на примјер) и на силу су доводили народ, ко неће оде глава.
 
o čemu se ložite. uskoci su barabe za svoje neprijatelje . a šta je bio divlji zapad?
Oda Morlacima

izvodi:
---------------------------
Morlak koji sranuje daleko od morskih obala i zaposjednutih mjesta,
općenito govoreći, posve je različito moralan čovjek od nas.

Iskrenost, povjerenje i poštenje te dobre čeljadi, kako u svakidašnjim životnim postupcima,
tako i u ugovorima, poneki se put izmetnu u bezazlenost i glupost. To Talijani
što trguju po Dalmaciji i sami stanovnici primorja, na žalost, često zlorabe;
zato se povjerenje Morlaka mnogo smanjilo i svakog se dana smanjuje
prepuštajući mjesto sumnji i nepovjerenju.

Ponavljana iskustva što su ih doživjeli s Talijanima dovela su do toga da je među njima naša nevjera prešla u
poslovicu. Oni. kao najveću uvredu jednako kažu pasja viro i lancmanska viro
(fede di cane, fede d'ltaliano). Ta zla predrasuda prema nama mogla bi biti
neugodna nepoznatu putniku, ali gotovo da ro i nije. Usprkos njoj, Morlak,
gostoljubiv i darežljiv po rođenju, otvara svoju ubogu kolibu strancu, sav se
pretrgne da ga dobro posluži, ne tražeći nikada i često uporno odbijajući
svaku zahvalnost. Meni se više nego jednom dogodilo u Morlačkoj da sam
dobio ručak od čovjeka koji me nikad nije vidio niti je mogao razložno
pomisliti da će me ikad više u budućnosti ponovo vidjeti.

---------------------------
Sve dok budem živ neću zaboraviti doček i srdačno ugošćenje što mi ga je
iskazao vojvoda Prvan u Kokoriću. Jedina je moja zasluga bila u tome što sam
bio prijatelj jedne obitelji njegovih prijatelja. Poslao mi je ruho i pratnju u
susret, obasuo me svim vrsnoćama narodnoga gosrolj ublja u malo dana što se
zadržah u tim mjestima, naredio sinu i svojim momcima da me otprate do
Nererljanskog polja koje je od njegovih kuća daleko dobar dan hoda i obilno
me opskrbio namirnicama, a pri svemu rome nisam mogao ni pare potrošiti.
Kada sam pošao iz konačišta tako dobra gazde, on i sva njegova obitelj pratili
su me pogledima i nisu ušli u kuću sve dok im sc nisam izgubio iz vida.

----------------------
Prijateljstvo, koje je u nas podložno promjeni zbog najmanjih razloga,
među Morlacima je veoma postojano. Oni su od njega stvorili gotovo vjerski
zakon i ta se sveta spona sklapa pred oltarima. Slavenski obred ima poseban
blagoslov da bj se svečano vezala dva prijatelja ili dvije prijateljice u nazočnosti
svega naroda. Pribivao sam združivanju dviju djevojaka koje su postajale
posestre u crkvi u Perušiću . Zadovoljstvo što je izbijalo iz njihovih očij u, pošto
su sklopile tu svetu svezu, kazivalo je promatračima kolika se istančanpst
osjećaja može razviti u dušama koje nije oblikovalo, ili bolje reći pokvarilo,
društvo što ga mi nazivamo kulturnim. Tako svečano sjedinjeni prijatelji zovu
se pobratimi, a žene posestrime, što hoće reći polubraća i polusestre. Prijateljstva
između muškarca i žene ne sklapaju se u naše dane tako svečano; ali ro
se možda običavalo činiti u davnije i nevini je doba*.

--------------------
Zbog bistra uma i nekog prirodno poduzetna duha, Morlaci. su spremni
uspjeti u svakoj vrsti posla. Pod oružjem, kada se njima dobto upravlja,
izvrsno se iskazuju; potkraj prošloga stoljeća korisno ih je upotrijebio kao
grenadire hrabri general Delfino koji je osvojio važan dio zemljišta ispod vlasti
Porte služeći se osobito tim četama u različite svrhe. Čudesno uspijevaju kada
se usmjere na trgovačke poslove, a i kada odrastu, lako nauče čitati i pisati i
računati.
 
Poslednja izmena:
У складу са временом.
Војска и пљачка иду руку под руку у тијем временима...

Досељени ускоци, граничари, нијесу имали баш превише времена кад се бавити пољопривредом, сточарством.... а још мање су имали навике за исто. Занимљиво је оно што наводи Десница, по окончању ускочкије времена кад су Млечани довели неке сељаке из Италије у Сјев. Далмацију да уче домаће људе како се успјешно обрађује земља, да би сељаци свако мало након пар дана осванили мртви на њиви...
Рука навикла на пушку цијели живот, није за мотику....

Доста сеоба јесу биле присилне, још више и није.
Колко пута су упадали ускоци у Босну (Стојан Јанковић на примјер) и на силу су доводили народ, ко неће оде глава.

Moj odgovor je upucen vinodolu, kontekst price je nesto drugaciji...

1. Govorim o seobi na Zumberak. Autor tog gore citiranog teksta pise da je seoba uskoka bila prisilna. Evo rjecnicke definicije "prisilnog":

"Oni se nude i velikom kapetanu Mikuli, tj. Nikoli Jurisicu, i zele, kako pisu, sluziti krscanstvu i kralju za kojega su culi da voli vitezove."

Klaic_pregovori.jpg



Nada Klaic, Ostaci ostataka..., AV, XVII, Zagreb, 1973, str. 287.


Drugo, pogledaj gore sta je radio Resan Sismanovic sa svojim ljudima. Hoce li takav covjek biti popularan kod komsija druge vjere ili nacije? Garantovano ne.

Sad usporedi sta pise zadarski nadbiskup o Stojanu kojeg bespotrebno uvlacis u pricu.

"Zadarski nadbiskup je, takodje, uocio da Stojan Jankovic uziva veliki ugled medju ljudima njegove vere i narodnosti."

Jacov_Stojan.jpg


Marko Jacov, Uskocki serdar Janko Mitrovic i njegovi sinovi, IČ, 29-30, 1982-1983, Beograd, str. 230.

Eto.
 
Poslednja izmena:
Романофони Морлаци су се иселили из Далмације у другој половини 15-ог века у Лику (око Велебита), а почетком 16-ог века из Лике су прешли у Кварнер, на Крк и у Истру.
Истро-романи или Ћићи су потомци романофоних Морлака које је Крсто Франкопан 1506 године населио у Жејане и још пар села у унутршњости Истре, као и на Крк.

Ана Брнабић је морлачког порекла по мушкој линији.

Ово је морлачки језик (али са јаким српским упливом)

Они Морлаци из Далмације које су тако називали Млечани у 16-ом и 17-ом веку немају никакве везе са романофоним Морлацима.
Морлаци из 16-ог и 17-ог века су били Срби, а Млечани су тим именом углавном називали Србе Ускоке из Равних Котара, а понекад и становнике Далматинске Загоре без обзира да ли су били католици или православци.

Називање становника дела Далмације Морлацима није ништа чудно, то је зато што су живели на територији где су некад живели прави романофони Морлаци.
Исти случај као кад се Мађари називају Хунума или Аварима, а Османски Турци Фригијцима или Персијанцима. То је зато што су се Мађари населили на територију где су некад пре њих живели Хуни и Авари, а Османски Турци су се насели на територију где су у античко време живели Фригијци а једно време су ту били присутни и Персијанци.
 
Poslednja izmena:
Романофони Морлаци су се иселили из Далмације у другој половини 15-ог века у Лику (око Велебита), а почетком 16-ог века из Лике су прешли у Кварнер, на Крк и у Истру.
Истро-романи или Ћићи су потомци романофоних Морлака које је Крсто Франкопан 1506 године населио у Жејане и још пар села у унутршњости Истре, као и на Крк.

Ана Брнабић је морлачког порекла по мушкој линији.

Ово је морлачки језик (али са јаким српским упливом)

Они Морлаци из Далмације које су тако називали Млечани у 16-ом и 17-ом веку немају никакве везе са романофоним Морлацима.
Морлаци из 16-ог и 17-ог века су били Срби, а Млечани су тим именом углавном називали Србе Ускоке из Равних Котара, а понекад и становнике Далматинске Загоре без обзира да ли су били католици или православци.

Називање становника дела Далмације Морлацима није ништа чудно, то је зато што су живели на територији где су некад живели прави романофони Морлаци.
Исти случај као кад се Мађари називају Хунума или Аварима, а Османски Турци Фригијцима или Персијанцима. То је зато што су се Мађари населили на територију где су некад пре њих живели Хуни и Авари, а Османски Турци су се насели на територију где су у античко време живели Фригијци а једно време су ту били присутни и Персијанци.

Kakvi Morlaci?!? To su Ćići AKA Ćiribirci.
 
Kakvi Morlaci?!? To su Ćići AKA Ćiribirci.

Ћићи су заправо романофони Морлаци који су се у другој половини 15-ог века из Далматинске Загоре преселили у Лику.

Из Лике су почетком 16-ог века стигли на Крк и у Истру на позив Крсте првог Франкопана.
 
Ћићи су заправо романофони Морлаци који су се у другој половини 15-ог века из Далматинске Загоре преселили у Лику.

Из Лике су почетком 16-ог века стигли на Крк и у Истру на позив Крсте првог Франкопана.

Izvini ali ne lupetaj , njihov jezik je arhaični dijalekat rumunskog jezika , što znači da su došli iz Rumunije.
A među Morlacima iz jadranskog zaleđa nema ničeg romanofonog niti je ikad bilo , bar nema nijednog zapisa tzv.autohotnog romanofonog jezika sa tih prostora , niti ijednog spomenika.
 
Kad čitam Fortisa uvek mi pokrene osmh nalicu jer u opisima jasno prepoznajem običaje moga naroda iz Crne Gore(odatle sam poreklom) bez obizra što je Fortis opisivao narod iz unutrašnjosti Dalmacije.

Super mi je to kad Fortis veli da Morlaci ma koliko bili prljavi i neuredni nikad ne bi srali i pišali u kući tj.ne bi koristili nokšire kao što se tada u celoj Evropi korisitilo jer im je to bilo odvratno i neprihvatljivo , pa su čak i bolesne pred smrt iznosili van da tamo vrše nudžu.

Zbog toga sam se setio mog drugara tipičnog Bačvanina iz Vojvoidne koji mi je govorio o njergovom dedi kad se gradila i dograđivala porodična kuća početkom 60-ih godina , pa se išlo na izgradnju WC-a

Deda je rekao da će pre umreti nego da sere u rođenoj kući , a sinu je rekao neka sagradi svoju kuću pa nek' sere do mile volje u njoj , dok u njegovoj bogami niko neće dok je on živ.:mrgreen:
 
Izvini ali ne lupetaj , njihov jezik je arhaični dijalekat rumunskog jezika , što znači da su došli iz Rumunije.
A među Morlacima iz jadranskog zaleđa nema ničeg romanofonog niti je ikad bilo , bar nema nijednog zapisa tzv.autohotnog romanofonog jezika sa tih prostora , niti ijednog spomenika.

Ћићи нису из Румуније зато што ни Влахо-Румуни нису изворно из Румуније, и једни и други су пореклом са југа Балкана.
Влахо-Румуни су апсорбовали доста Словена у данашњој Румунији кад су тамо дошли са југа крајем средњег века.

Обрати пажњу на ово 1:49 - 2:35

Наравно да Стојан Јанковић и Илија Смиљанић немају никакве везе са тим романофоним Морлацима који су нестали из Далмације још у 15-ом веку.

Отац Илије Смиљанића је прешао у Равне Котаре из Лике, а преци Стојана Јанковића су у Далмацију дошли вероватно из Босне у 16-ом веку.
 
Ћићи нису из Румуније зато што ни Влахо-Румуни нису изворно из Румуније, и једни и други су пореклом са југа Балкана.
Влахо-Румуни су апсорбовали доста Словена у данашњој Румунији кад су тамо дошли са југа крајем средњег века.

Обрати пажњу на ово 1:49 - 2:35

Наравно да Стојан Јанковић и Илија Смиљанић немају никакве везе са тим романофоним Морлацима који су нестали из Далмације још у 15-ом веку.

Отац Илије Смиљанића је прешао у Равне Котаре из Лике, а преци Стојана Јанковића су у Далмацију дошли вероватно из Босне у 16-ом веку.

Pa koje onda živeo u Rumuniji ako sami Vlasi i Rumuni nisu odatle već sa juga Balkana??

To bi značilo onda da je bila ogromna masa romanofonih sa juga Balkana i onda masovno prešli u Rumuniju.

Šta ti znači ovo sa juga Balkana?? , jesu li preci današnjih Rumuna došli iz Albanije,Grčke,CG,...u Rumuniju??

Ovako velika tvrdnja mora nositi debele dokaze , i zato bi te molio da izneseš dokaze o velikoj masi romanofonih sa "juga Balkana" i kad su se doselili , ijedan pisani dokument o njima , jer prosto današnjih 30 miliona Rumuna bi znali da su poreklom sa "juga Balkana".
 
Pa koje onda živeo u Rumuniji ako sami Vlasi i Rumuni nisu odatle već sa juga Balkana??

Pa Srbi, tj. Dački Sloveni.

Evo gde KP7 pominje "Romane u Draču" - 32.4.5., i oni bi se mogli smatrati precima danačnjih dačkih Rumuna. Tema je mogla da se zove "D(r)ački Rumuni". :)

32.4.5. Drački Romani
6IS02O1.jpg

attachment.php


Konačno, drugi važan podatak iz Pouqueville-ovog teksta je da su Bouioi, KOJI SU SVI BILI LATINOFONI, njihovi susedi su ih tada nazivali ALBANOUS (Albanci), 1815. godine. Zapravo, njihovi susedi su ih nazivali Arvanitima, kako su oni sami sebe zvali, ali (izgleda) - 1815. godine Albanci i Arvaniti znače jedno te isto (te da je verovatno da se ovi 'termini' odnose na Latinofonu populaciju - kao sto i sam pojam 'Albanija' proizlazi iz latinskog/romanskog).

:ok:


PS.

Mislim da smo stigli do momenta kada neko od poznavalaca starog i ranog srednjeg veka na Mediteranu treba da nam da mišljenje kada su drački (budući dački) Romani došli u Drač (Albaniju) sa Apenina.
 
Pa koje onda živeo u Rumuniji ako sami Vlasi i Rumuni nisu odatle već sa juga Balkana??

To bi značilo onda da je bila ogromna masa romanofonih sa juga Balkana i onda masovno prešli u Rumuniju.

Šta ti znači ovo sa juga Balkana?? , jesu li preci današnjih Rumuna došli iz Albanije,Grčke,CG,...u Rumuniju??

Ovako velika tvrdnja mora nositi debele dokaze , i zato bi te molio da izneseš dokaze o velikoj masi romanofonih sa "juga Balkana" i kad su se doselili , ijedan pisani dokument o njima , jer prosto današnjih 30 miliona Rumuna bi znali da su poreklom sa "juga Balkana".

О пореклу Влахо-Румуна је писано на теми о Власима, ово је друга тема.

Поента је да у данашњој Румунији пре 12-ог није било ни трага ни гласа о било каквом романофоном становништву.
С друге стране ромамофомо становништво се кроз читав средњи век спомиње у Бугарској, југоисточној Србији, Македонији, Албанији,Епиру и Тесалији.
Романофони Власи из поменутих крајева су мигрирали у данашњу Влашку низију у више таласа у периоду од 12-ог до 14-ог века.
Тесалија се се у средњем веку једно време звала Велика Влашка, а имамо и Власину у југоисточној Србији.

Пре доласка романофоних Влаха крајем средњег века у данашњу Румунију, тамо су већина били Словени, а било је и Кумана, Печенега, Гагауза, Саса, Секеља итд.

Постоји читав низ разлога зашто у римској провинције Дакији романизација није била могућа.
 
О пореклу Влахо-Румуна је писано на теми о Власима, ово је друга тема.

Поента је да у данашњој Румунији пре 12-ог није било ни трага ни гласа о било каквом романофоном становништву.
С друге стране ромамофомо становништво се кроз читав средњи век спомиње у Бугарској, југоисточној Србији, Македонији, Албанији,Епиру и Тесалији.
Романофони Власи из поменутих крајева су мигрирали у данашњу Влашку низију у више таласа у периоду од 12-ог до 14-ог века.
Тесалија се се у средњем веку једно време звала Велика Влашка, а имамо и Власину у југоисточној Србији.

Пре доласка романофоних Влаха крајем средњег века у данашњу Румунију, тамо су већина били Словени, а било је и Кумана, Печенега, Гагауза, Саса, Секеља итд.

Постоји читав низ разлога зашто у римској провинције Дакији романизација није била могућа.

Kako znaš da nije bilo romanofonih pre 12.veka u današnjoj Rumuniji?? , jel to neko eksplicitno kaže ili si to zaključio na osnovu crkve na prostoru Rumunije koja se koristila ćiriličnim i slovenskim pismom??

Da bi nastala ovolika brjnost Rumuna 30 miliona morala se prosto dogovditi velika migracija koja bi morala biti zabeležna , ali nije.
Drugo , da bi nastalo današnjih 30 miliona romanofonih Rumuna koji žive u rumuniji onda ako se nije dogodila masovna migracija Vlaha iz Drača onda je morala biti velika planska romanizacija slovenskog stanovništva na tlu Rumunije , o kojoj bi se svakako znalo i bilo zapisano kao i za tzv.migraciju romanofonih iz Drača na tlo Rumunije , ali se ne zna niti ima zapisa.

Ja ti tražim konretne dokumente a ti mi daješ neki list i neke knjige koja obrađuje Koču koji je živeo 300 godina pre tog famoznog doseljenja iz Drača opisujući dešavanja sa Slovenima 600 godina pre tog famoznog doseljenja iz Drača.

Daj dokaze ili idi na mitomanske sajtove pa tamo pravi konstrukcije jer na takvim sajtovima ne traže dokaze.
Ali doduše Krstarica je puna mitomana pa tako da ine trebaš igde ići jer ima uvke nekih koji vole sve bez dokaza jer im dokazi kvare imaginarnu sliku i mit u glavi koji su sebi postavili.
 
Kako znaš da nije bilo romanofonih pre 12.veka u današnjoj Rumuniji?? , jel to neko eksplicitno kaže ili si to zaključio na osnovu crkve na prostoru Rumunije koja se koristila ćiriličnim i slovenskim pismom??

Da bi nastala ovolika brjnost Rumuna 30 miliona morala se prosto dogovditi velika migracija koja bi morala biti zabeležna , ali nije.
Drugo , da bi nastalo današnjih 30 miliona romanofonih Rumuna koji žive u rumuniji onda ako se nije dogodila masovna migracija Vlaha iz Drača onda je morala biti velika planska romanizacija slovenskog stanovništva na tlu Rumunije , o kojoj bi se svakako znalo i bilo zapisano kao i za tzv.migraciju romanofonih iz Drača na tlo Rumunije , ali se ne zna niti ima zapisa.

Ja ti tražim konretne dokumente a ti mi daješ neki list i neke knjige koja obrađuje Koču koji je živeo 300 godina pre tog famoznog doseljenja iz Drača opisujući dešavanja sa Slovenima 600 godina pre tog famoznog doseljenja iz Drača.

Daj dokaze ili idi na mitomanske sajtove pa tamo pravi konstrukcije jer na takvim sajtovima ne traže dokaze.
Ali doduše Krstarica je puna mitomana pa tako da ine trebaš igde ići jer ima uvke nekih koji vole sve bez dokaza jer im dokazi kvare imaginarnu sliku i mit u glavi koji su sebi postavili.

Опет ти кажем да ово није тема о Румунима.
Погледај на Пореклу на теми о Власима, постоје хаплотипови код Румуна који су спона са југом Балкана, ради се пре свега о појединим гранама E1b, J2b и R1b.
 
Опет ти кажем да ово није тема о Румунима.
Погледај на Пореклу на теми о Власима, постоје хаплотипови код Румуна који су спона са југом Балкана, ради се пре свега о појединим гранама E1b, J2b и R1b.

Pa ti si prvi pomenuo da su Ćići Morlaci iz Like , a ja tvrdim da su iz Rumunije jer im je jezik arhaični rumunski.
Onda ti daješ tvrdnje o doseljenju iz Drača u Rumuniju i kako su Rumuni zapravo potomci tih doseljneika , i ja ti tražim dokaze ti nemaš nijedan da bi na kraju izašao sa genetikom kao "dokazom" posle neuspelih citiranja totalno nevezanih priča Konstantina i nekih karti.

Ovo je podforum istorije i tu bi trebali baratati dokazima i dokumentima , a ne željama i mitovima.
 
pa kad su to došli iz rumunije i gde su tvoji dokazi?
šta je sa bilo s romanskim stanovništvom dalmacije. gde je ono završilo?

Pa dokaz Ćićima je njihov jezik koji je dijalekat rumunskog jezika iz današnje Rumunije.

Nema romanskog stanovništva u Dalmaciji ama baš nimalo osim doseljenih Talijana i Venecijanaca.
Verovatno ih je bilo ali su davno pretoljeni ,i nema nijednog pomena neke etničke grupa u Dalmaciji kao posebne romanofone narodnosne skupine u srednjem veku.
Da su postjali romanofoni u srednjem veku kao neka autohtona značajna skupina u Dalmaciji onda bi bilo pomena neke vrste države,(kneževine,župe,...) , bilo bi pominjanja nekih vladara , bilo bi nekih povelja i nadgrobnih spomenika , ali ih nema.
Sve u Dalmaciji je slovenskog karaktera u punom smislu.

Ima kod Hrvata mitomanska priča koja hoće da vaskrsne neki famozni Dalmatski Jezik koji je šatro postajao relativno donedavno , i naravno uspostavilo sa da je to neviđena gluposto jer je u pitanju venecijanska verzija talijanskog koja se formirala po otocima u kasnom srednjem veku doseljavanjem venecijanaca i ostalih Talijana.
 
Pa ti si prvi pomenuo da su Ćići Morlaci iz Like , a ja tvrdim da su iz Rumunije jer im je jezik arhaični rumunski.
Onda ti daješ tvrdnje o doseljenju iz Drača u Rumuniju i kako su Rumuni zapravo potomci tih doseljneika , i ja ti tražim dokaze ti nemaš nijedan da bi na kraju izašao sa genetikom kao "dokazom" posle neuspelih citiranja totalno nevezanih priča Konstantina i nekih karti.

Ovo je podforum istorije i tu bi trebali baratati dokazima i dokumentima , a ne željama i mitovima.

Ја нисам споменуо никакав Драч.
Романофони Власи у средњем веку се спомињу у Бугарској, Македонији, Албанији, Епиру и Тесалији, а пре 12-ог века неме ни трага од њих у данашњој Румунији.
Власи са простора јужно од Дунава од 12-ог века мигрирају у данашњу Румунију и тамо лингвистички и политички асимилирају Словене. Због тога данашњи Румуни имају око 45% словенске Y ДНК и 20% словенских речи, а до средине 19-ог века су имали више словенских него латинских речи.

Истро-романски, румунски и цинцарски спадају источно-риманске језике, и први и други и трећи имају постојбину на југу и истоку Балкана а не у Румунији.

Далматски језик чији је задњи говорник Туоне Удаина умро 1898 године је припадао групи итало-далматских језика за разлику од румунског, цинцарског и истро-романског који спадају у источно-романске језике. Кад се зна то онда се не може рећи да су Ћићи (ака Морлаци) аутохтоно романско становништво источне обале Јадрана, већ досељеници са југоистока.

https://sr.wikipedia.org/wiki/Далматски_језик

https://hr.wikipedia.org/wiki/Tuone_Udaina
 
Ћићи нису из Румуније зато што ни Влахо-Румуни нису изворно из Румуније, и једни и други су пореклом са југа Балкана.
Влахо-Румуни су апсорбовали доста Словена у данашњој Румунији кад су тамо дошли са југа крајем средњег века.
Грешиш. Власи нису пореклом са југа Балкана него са целог Балканског Полуострва као што и Паноније. Оне из Паноније Маћари су потиснули у Трансилванију. Део Влаха (само један део Влаха) био је једно време потиснут на југу Балкана. Али то им није прапостојбина. Нису се тамо искрцали из Италије нити су тамо поникли из земље.
 
Poslednja izmena:
Pa dokaz Ćićima je njihov jezik koji je dijalekat rumunskog jezika iz današnje Rumunije.

Nema romanskog stanovništva u Dalmaciji ama baš nimalo osim doseljenih Talijana i Venecijanaca.
Verovatno ih je bilo ali su davno pretoljeni ,i nema nijednog pomena neke etničke grupa u Dalmaciji kao posebne romanofone narodnosne skupine u srednjem veku.
Da su postjali romanofoni u srednjem veku kao neka autohtona značajna skupina u Dalmaciji onda bi bilo pomena neke vrste države,(kneževine,župe,...) , bilo bi pominjanja nekih vladara , bilo bi nekih povelja i nadgrobnih spomenika , ali ih nema.
Sve u Dalmaciji je slovenskog karaktera u punom smislu.

Ima kod Hrvata mitomanska priča koja hoće da vaskrsne neki famozni Dalmatski Jezik koji je šatro postajao relativno donedavno , i naravno uspostavilo sa da je to neviđena gluposto jer je u pitanju venecijanska verzija talijanskog koja se formirala po otocima u kasnom srednjem veku doseljavanjem venecijanaca i ostalih Talijana.

Језик Ћића није дијалект румунског језика, него је свој балкански романски. Наравно има сличности и подударности са румунским дијалектима, као што и са аромунским (цинцарским). Али нема никаквог доказа да су Ћићи пореклом из Румуније.
 

Back
Top