Muslimani u Bosni i Hercegovini koji su se smatrali Srbima ili Hrvatima
Prikazujem rezultate 1 do 9 od 9

Tema: Muslimani u Bosni i Hercegovini koji su se smatrali Srbima ili Hrvatima

  1. #1
    Zainteresovan član
    Učlanjen
    04.05.2009.
    Pol
    muški
    Lokacija
    U šinteraju
    Poruke
    288
    Reputaciona moć
    0

    Podrazumevano Muslimani u Bosni i Hercegovini koji su se smatrali Srbima ili Hrvatima

    Interesuje me u kojim oblastima su se muslimani u Bosni smatrali Hrvatima, a u kojim Srbima.
    Pročitao sam da su se u Bosanskoj Krajini i centralnoj Bosni smatrali Hrvatima, a u istočnoj Srbima.
    Ima li neko tačne informacije?



  2. #2
    Domaćin Urvan Hroboatos (avatar)
    Učlanjen
    26.10.2008.
    Pol
    muški
    Poruke
    4.205
    Reputaciona moć
    112

    Podrazumevano Re: Muslimani u Bosni i Hercegovini koji su se smatrali Srbima ili Hrvatima


  3. #3
    Veoma poznat Koča (avatar)
    Učlanjen
    26.05.2008.
    Pol
    muški
    Lokacija
    Beograd batac, gde opasnost vreba...
    Poruke
    12.371
    Reputaciona moć
    177

    Podrazumevano Re: Muslimani u Bosni i Hercegovini koji su se smatrali Srbima ili Hrvatima

    "Derviš i smrt" od Meše Selimovića
    Meša Selimović o muslimanima iz Bosne

    Najzamršeniji ljudi na svijetu. Ni sa kim istorija nije napravila takvu šalu kao sa nama. Do juče smo bili ono što danas hoćemo da zaboravimo. Ali nismo postali ni nešto drugo. Stali smo na pola puta, zabezeknuti. Ne možemo više nikud. Otrgnuti smo, a nismo prihvaćeni. Kao rukavac što ga je bujica odvojila od majke rijeke, i nema više ni toka ni ušća, suviše malen da bude jezero, suviše velik da ga zemlja upije. S nejasnim osjećanjem stida zbog porijekla, i krivice zbog otpadništva, nećemo da gledamo unazad, a nemamo kud da gledamo u naprijed, zato zadržavamo vrijeme, u strahu od ma kakvog riješenja. Preziru nas i braća i došljaci, a mi se branimo ponosom i mrznjom. Htjeli smo da se sačuvamo a tako smo se izgubili, da više ne znamo ni šta smo. Nesreća je što smo zavoljeli ovu svoju mrtvaju i nećemo iz nje. A sve se plaća pa i ova ljubav.

  4. #4
    Veoma poznat Koča (avatar)
    Učlanjen
    26.05.2008.
    Pol
    muški
    Lokacija
    Beograd batac, gde opasnost vreba...
    Poruke
    12.371
    Reputaciona moć
    177

    Podrazumevano Re: Muslimani u Bosni i Hercegovini koji su se smatrali Srbima ili Hrvatima

    Ban Matej Ninoslav

    Tekst koji govori da u Bosni, po ovom bosanskom vladaru, zive samo Srbi i Vlasi

    Nesumljivi dokaza da su u srednjovijekovnoj Bosni živjeli Srbi i to dok se ona još prostirala samo u Sarajevskom i Zeničkom okrugu (u dolini rijeke Bosne). U međunarpdnom ugovoru o raspodjeli nadležnosti u dubrovačko-bosanskim sporovima ban Matej Ninoslav eksplicitno svoje podanike naziva "Srbljima" a Dubrovčane "Vlasima". Za prevaru učinjenu od strane Vlaha Srbinu ugovara se sud bana (bosanskog), a za prevaru Srbina nad Vlahom sud kneza (dubrovačkog). Nazivanje Dubrovčana Vlasima kao i latinsko ime njihovog kneza govori nam da su Dubrovčani još uvijek bili Romani, dok su Bošnjaci uveliko Srbi (i osjećaju tu razliku)... Sve je napisano u vrijeme kada se Bosna nalazila na preko 100 kilometara od dubrovačke granice - dakle nisu bili susjedne zemlje i ugovor se ne odnosi na srpska plemena u zaleđu Dubrovnika. U Srbiji su za to vrijeme na vlasti nemanjićki kraljevi i oni se graniče sa Dubrovnikom. To Bosni neuporedivo slabijom i manjom (i bez statusa kraljevine) ne smeta da se određuje kao srpska.

    Vidjeti u: Lj. Stojanović - "Stare srpske povelje i pisma", I., 8, 9-10.



    Ban Matej Ninoslav

    1232-1235

    U ime Oca i Sina i Svatoga Duha amin!
    Az rab Božji Matej, a odmjelom Ninoslav, ban bos'nski veliki, kle se knezu
    Dubrov'čkomu Žan Dandolu i vsej općine Dubrov'čkoj.
    Takvom s'm se kletv'ju klel, kakom se je ban Kulin klel:
    Da hode Vlasi svobodno, ih dobit'k, tako kako su u bana Kulina hodili, bez vse habe i zledi. A ja kudje oblada, tudje si hodite prostrano i zdravo, a ja prijati kako-re sam sebje, i nauk dati od vse zledi.
    A se pisah, imenom Desoje, gramatig bana Ninoslava, velijega bos'nskoga, tako vjerno kako-re u prvih.
    A se ješte: ako vjeruje Srbljin Vlaha, da se pri pred knezem; ako vjeruje Vlah Srbljina, da se pri pred banom, a inomu Vlahu da ne bude izma. Bože-re ti daj zdravije.

    (Povelja Dubrovčanima)

    Bosanski vladari su sebe nazivali Srbima, kao što su Srbljem nazivali i svoje stanovništvo.

    Tvrtko Kotromanić se krunisao za kralja Srba, Bosne, Pomorja i Zapadnih strana na grobu Svetog Save u manastiru Mileševa. Da bi istakao jednorodnost dinastije Nemanića i Kotromanića, tvrtko stavlja ispred svog krštenog imena i ime Stefan, što znači "vjenčani" (onaj koji je krunisan). U ovoj povelji Tvrtkovo ime Stefan se istice veoma često (pogledati recimo posljednju riječ u prvom redu), kao što se u povlji često ističe srpska zemlja ili Srblje kao jedina etnička odrednica. Na primjer u petom redu Tvrtko jasno ističe porijeklo "roditelja moji gospode srpske". Isto tako, na dnu povelje, na desnoj strani, je ogromnim slovima istaknuto, na prvom mjestu - kralj Srba.

    Kao izvor vidi povelje srednjovijekovnih vladara koje su mikrofilmovane sa originala i čuvaju se u Dubrovačkom arhivu, a pogledaj i povelju bosanskog bana Ninoslava.

    Povelje bosanskih vladara dinastije Kotromanić u kojima se jasno vidi da su osećali etničku pripadnost srpskom narodu:

    Stefan Tvrtko Kotromanić

    Stefan Dabiša Kotromanić

    Stefan Ostoja Kotromanić

    Stefan Ostojić Kotromanić

    Stefan Tvrtko drugi Kotromanić

    Stefan Tomaš Kotromanić

    Sve gore navedene povelje su ispisane ćirilicom, a pošto ima nekih ljudi koji poistovećuju ćirilicu i glagoljicu (što je gruba greška), ispod se nalazi link za Zografsko jevanđelje iz XI veka, koje je pisano glagoljicom

    Zografsko jevandjelje

    Svoj jezik bosanski vladari nazivaju srpskim

    Bosanski ban Stjepan Kortomanić (1322-1353) izdaje 1333. darovnu povelju Dubrovniku i kaže: "i zato stavljam ja gospodin ban Stefan svoju zlatnu pečat, da je vjerovano svaki da zna i vidi istinu. A zato su četiri povelje jednake, dvije latinski, a dvije srpski, a sve su pečaćene zlatnim pečatima". Tada je bio običaj da se izdaju po četiri povelje sa istim tekstom, dvije na srpskom i dvije na latinskom. Ova povelja se može naći u

    Franc Milošić, Monumenta Serbica, Beč 1858. str. 105-109
    Lj. Stojanović - "Stare srpske povelje i pisma", I, 46.
    Poslednji put ažurirao/la Koča : 22.05.2009. u 22:00

  5. #5
    Veoma poznat Koča (avatar)
    Učlanjen
    26.05.2008.
    Pol
    muški
    Lokacija
    Beograd batac, gde opasnost vreba...
    Poruke
    12.371
    Reputaciona moć
    177

    Podrazumevano Re: Muslimani u Bosni i Hercegovini koji su se smatrali Srbima ili Hrvatima

    Zapadni izvori i literatura

    De Administrando Imperio, X vijek

    Konstantin VII Porfirogenit poznat i kao CONSTANTINE VII FLAVIUS PORPHYROGENITUS (r. Septembar 905,Konstantinopolj [Carigrad, cada Istanbul, Tur.]--u. Nov. 9, 959), Vizantijski imperator od 913 do 959.

    Njegovi spisi su obiman izvor o Vizantijskom carstvu i susjednim područjima. Njegov De administrando imperio (O upravljanju imperijom, latinski original se čuva u Vatikanskoj biblioteci) se bavi slovenskim i turanoidnim narodima i sadrži obiman i detaljan istorijski i geografski opis naroda koji okružuju Vizantiju. Porfirogenit ne posjeduje samo podatke iz svog vremena, već citira i carske arhive, koji sežu do njegovog prethodnika, Cara Heraklija(610-641) i ranije.

    Glava 32 De Administrando Imperi-ja Konstantina Porfirogenita, ima naslov "O Srbima i zemlji u kojoj sada obitavaju", i koja govori o teritoriji naseljenoj Srbima čiji je sastavni dio sama Bosna, u kojoj napominje dva naseljena grada - Kotor i Desnik, oba još uvijek neodređenog geografskog položaja.

    ----------

    "Anali" franačkog hroničara Einhard-a, IX vijek

    Izvor stariji od Porfirogenita više od sto godina, franačkog hroničara Ajnharda. On u svojim Analima opisuje i ustanak panonskog kneza Ljudevita (818-823). U tom svom djelu, za našu istoriju dragocijenom, Ajnhard na jednom mjestu kaže kako je Ljudsevit jednom prilikom pobjegao iz Siska i otišao među Srbe. po svemu sudeći Srbi su tada živjeli negdje u predjelu Une, čak možda i zapadno od nje, sasvim vjerovatno na području današnje Like.

    "Liudevitus Siscia civitate relicta, ad Sorabos, quae natio magnam Dalmatie partem obtinere dicitur, fugiendo se contulit"
    , što odgovara: [Ljudevit (knez donje Panonije 822. - prim. CafeHome) ostavivši grad Sisak, pobježe k Srbima, za koji se narod veli, da posjeduje veliki dio Dalmacije).
    FFranjo Rački, hrvatski istoričar, kaže, hrvatski istoričar, kaže, da kako se rimska provincija Dalmacija prostirala od Jadranskog mora do Panonije, pod tim Srbima, koje spominje franački analista Ajnhard, smatraju Srbi u Bosni.

    ----------

    Povelja Dubrovniku

    Rimski papa, šalje 1188, dubrovačkom nadbiskupu plast i potvrđuje stara prava dubrovačke crkve. U pismu pominje srpsku Bosnu: "regnum Servilie, quod est Bosna" (crpska kraljevina koja je Bosna). To je bilo vrijeme bana Kulina.

    (regnum u to doba ne mora nužno da znači "kraljevina", Bosna je bila tada banovina)

    Vidjeti u: I. Kukuljević, Codex diplom, II, 148, str 21.)

    ----------

    Ljetopis Popa Dukljaniina, XII vijek

    Ljetopis Popa Dukljanina, poznat i kao Barski Rodoslov, je jedan od najstarijih pisanih izvora i sačuvan je u svom latinskom prevodu iz XVI-og vijeka. To je vjerovatno djelo Barskog Popa od 1172 do c. 1196.

    LPD je Srbiju podijelio na dva dijela, i to ovako: "Surbiam autem quae et Transmontana dicitur, in duas divisit provinciam: unam a magna flumine Drina contra occidentalem palagam usque and montem Pini, quam et Bosnam vocavit, alteram vero ab eodem flumine Drina contra orientalem plagam usque ad Lapiam et [ad paludem Labeatidem], quam Rassam vocavit". Dakle, LPD Bosnu i Rašku naziva zajedničkim imenom Srbija, što jasno pokazuje jedinstven srpski nacionalni identitet.

    ----------

    Enciklopedija Britanika


    1. The first recorded mention of Bosnia was written during this period by the Byzantine emperor Constantine VII Porphyrogenitus, who described "Bosona" as a district in "baptized Serbia."

    2. TVRTKO KOTROMANIC (b. c. 1338--d. 1391), probably the greatest ruler of Bosnia, ruling as Bosnian ban (provincial lord, subservient to the king of Hungary) from 1353 and king of the Serbs and Bosnia from 1377.

    3. The Ottoman Turks invaded Bosnia in 1386, and after many battles it became a Turkish province in 1463. Hum held out longer under rulers who styled themselves herceg ("duke") of St. Sava--a name recalled today in Herzegovina.

    Lingvističke varijante

    Stjepan, Stepan, Stipan, Šćepan, Stefan, Stevan je jedno te isto ime. Pošto nije bilo slova J prije Vukove reforme, a bilo je slovo "JAT" koje je čitao kako je ko htjeo, u zavisnosti da li je bio ekavac, ijekavac, ikavac ili su cak drugi regionalizmi dolazili u obzir.

    Srpska epska pjesma o caru Stefanu Dušanu "Ženidba Dušanova" (isječak):

    Kad se ženi srpski car Stjepane,
    on isprosi po knjigam djevojku.
    U Leđanu gradu latinskome,
    u latinskog kralja Mijaila,
    po imenu Roksandu djevojku

    (Vuk II/28)

    A od kralja Tvrtka svi su bosanski vladari STEFANI.

    http://members.tripod.com/cafehome/serbdom.htm/serbdom.htm#Povelje
    (vidi njihove povelje)

    Dakako niko to ne uzima dokaz da su bili Srbi. pokazatelji nacionalnih osjećanja se nalaze u poveljama gdje oni za sebe kažu da su Srbi, da su im praroditelji bili Srbi, da vladaju Srbima te da govore srpskim jezikom.

    Pojam države u srednjem vijeku

    Prilikom bavljenja istorijom srednjeg vijeka izuzetno je potrebno naglasiti promjene u sadržini pojma države. Današnje države imaju tendenciju da budu nacionalne, tj. da okupljaju sve pripadnike jednog naroda. Shodno tome one su i mnogo veće. kao so je poznato u srednjem vijeku pripadnost u administrativnom smislu nekom području ne govori nista o etničkim odrednicama datom stanovništva. Poznato je da su vladarske dinastije u to vrijeme koristile sredstvo krvnih veza, tj. ženidbi, da bi svoju vladarsku titulu proširili na nova područja, koja čak u nekim slučajevima nisu morala da imaju teritorijalni kontinuitet. Na primjer, španski kraljevi su bili vladari preko hiljadu kilometara udaljene i teritorijalno odvojene od Španije, Belgije. To nikako ne govori da su stanovnici tadašnje Belgije bili etnički Španci. Isto tako jedan etnos je mogao da posjeduje više, čak na desetine kneževina, pokrajina, kraljevina, kao što je slučaj sa Nijemcima, Ircima, Francuzima. To nikako ne govori o tome da su u dvije različite nemačke države živjele dvije različite nacije. Isto važi i za vjerske razlike. Vjera podanika se zapravo određivala vjerskim osjećanjima vlastele, a ta osjećanja su se znala vremenom mijenjati. Tako i dan danas nisu malobrojni slučajevi naroda sa dvije ili više religija, kao npr. Mađari, Nijemci.

    Kao izvor relevantan za proučavanje nacionalnog identiteta stanovništva jednog područja su shodno tome nepodesne karte tadašnjih upravnih cjelina, tj. banovina, kneževima, kraljevina. Šta može biti podesnije za proučavanje nacionalnog identiteta stanovništva jednog područja, od povelja srednjovijekovnih vladara, koji daju jasne nacionalne predznake sebi, stanovništvu kojim vladaju i jeziku kojim zbore?

  6. #6
    Veoma poznat Koča (avatar)
    Učlanjen
    26.05.2008.
    Pol
    muški
    Lokacija
    Beograd batac, gde opasnost vreba...
    Poruke
    12.371
    Reputaciona moć
    177

    Podrazumevano Re: Muslimani u Bosni i Hercegovini koji su se smatrali Srbima ili Hrvatima

    Za ilustraciju nekih gore navedenih teza vidi mapu Evrope iz perioda o kojem govorimo, recimo oko 1400 (dok Osmanlije još nisu bile prodrle do Bosne). Jasno upada u oči gomila administrativnih jednica na koje su podijeljene neke nacije, npr. nemačka, francuska, ali primjetne su i one administrativne jedinice koje obuhvataju i više nacija.



    Titule vladara


    Interesantno je vidjeti kakve su titule nosili vladari srednjeg vijeka, kako su se zapravo zvale tadašnje "države"

    Kraljevska titula Nemanjića je ovako izgledala: "Kralj Raške zemlje, Duklje, Dalmacije, Travunije i Zahumlja"

    (vremenom je za Duklju i konačno ustaljen naziv Zeta)

    Dušan kao car uzima titulu "Car Srba i Grka", titula ostaje sinu mu Urošu, a sledeću takvu je imao Tvrtko jer je jasno bio "Kralj Srba", te će i svi bosanski kraljevi nositi titulu "Kralja Srba", bez ijednog pomena o drugom narodu.

    Jedino su u latinskim izvorima Rašku zvali Srbijom, ali svi Srbi su zvali Rašku samo Raška.

    Titula kralja Tvrtka je bila "Kralj Srbljem i Bosni, Primorja".

    Tvrtko je do 1390. nosio titulu kralja Srba, Bosne, Pomorja i Zapadnih Strana. Iz ove se titule jasno vidi da je vladao samo nad jednim narodom, Srbima. Kada je Tvrtko osvojio dijelove Hrvatske njegova je titula promijenjena 1390, u kralj Raške, bosne, Dalmacije, Hrvatske i Primorja. Kada je osvojio teritorije drugog naroda (Hrvata) promijenio je titulu i u njoj nije bilo etničke odrednice "kralj Srbljem", zato što Srbi nisu više jedini narod kojim on vlada, već su sada to i Hrvati. Iz ovoga se jasno vidi koliko je Tvrtko bio svjestan da je Srbin i da u Bosni žive Srbi, jer dok je vladao samo Bosnom i dijelovima Raške i Primorja bio je KRALj SRBA. Kada je Bosna poslije Tvrtka izgubila dijelove Hrvatske koje je osvojila, sledeći bosanski vladari vraćaju titulu KRALj SRBA, jer više ne vladaju Hrvatskom i sada ponovo vladaju samo Srbima. To sve govori koliko su oni bili svjesni da su Srbi. Toliko.

    Svi bosanski kraljevi sebe zovu "Kralj Srba" što je jedina ETNIČKA ODREDNICA U INTITULACIJI. Oni, naravno, jesu bili kraljevi Bosne, ali su Bosnu navodili kao teritoriju, kao i ostale teritorije koje su ređali u nastavku. Ne pominju niti jedan drugi narod kojim vladaju osim Srbima, a Tvrtko i ostali pominju svoje praroditelje srpske u poveljama. Takođe su zvali svoje stanovništvo Srbljima i bosanski banovi, prije kraljevine i prije proširivanja Bosne na dio teritorije Raške. Inače, Tvrtko je državu Nemanjića zvao Raškom, jer je to i JEDINI NAZIV te zemlje koju danas zovemo Srbijom.

    Povelja Dubrovčanima iz 1189

    Ova povelja Bana Kulina iz 1189 predstavlja prvi sačuvani bosanski dokument i prvi pomen slovenskog imena grada Dubrovnika (Epidaurum, id est Ragusium, na tal.: Ragusa). Godinu dana prije pisanja ove povelje Rimski papa šalje 1188, dubrovačkom nadbiskupu plašt i potvrđuje stara prava dubrovačke crkve. U pismu pominje srpsku Bosnu: "regnum Servilie, quod est Bosna" (srpska kraljevina koja je Bosna). To je bilo vrijeme bana Kulina.

    (regnum u to doba ne mora nužno da znači "kraljevina", Bosna je bila tada banovina)

    Vidjeti u: I. Kukuljević, Codex diplom, II, 148, str 21.)



    Povelja Bana Kulina (29. VIII 1189)
    1 Fol. 49v - 53r (Cod. slav. 12 Bibl. Vatic.), v.sn.XIII i "Slovo" 9-10.
    2 Prema tzv. lenjingradskom (izvornom) primjerku.

    ili u prevodu na moderan srpski:

    U ime Oca i Sina i Svetoga Duha

    Ja ban bosanski Kulin prisezaju (iskazuje) vama kneže Krvašu i svima dubrovčanima pravi prijatelj biti vam od sada do vijeka i pravicu držati s vama i pravu vjeru dokle sam živ. svi dubrovčani koji hode po mojemu vladaniju trgovaće gdje koji hoće, konači će gdje se koji nađe s pravom vjerom i pravim srcem bez ikakvog zla... ("razvje što mi kto, da svojev volov poklon", ovdje mi nije jasna konstrukcija radi se o darivanju stoke)...da im ne bude od mojih častnika sile i dokle u mene budu dat imat svet i pomoć kako i sebi koliko mogu bez zle pomisli tako mi Bog pomogao i sveto Evangelie

    Ja Radoje, dijak bana pisah cijelu knjigu banovu povelju od rođenja Hristova hiljadu i sto i osamdeset i devet ljeta, mjeseca avgusta u dvadeset i devetri dan otsječenije glave Jovana Krstitelja
    Poslednji put ažurirao/la Koča : 22.05.2009. u 22:05

  7. #7
    Zainteresovan član
    Učlanjen
    20.01.2009.
    Pol
    muški
    Poruke
    478
    Reputaciona moć
    37

    Podrazumevano Re: Muslimani u Bosni i Hercegovini koji su se smatrali Srbima ili Hrvatima

    trebaš biti poremećen da na temu o Muslimanima koji su se smatrali Hrvatima i Srbima ideš stavljati copy/paste o srednjovjekovnoj Bosni.


    da ima opcija za samobaniranje, mislim da bi ju trebao stisnuti.

  8. #8
    Domaćin Urvan Hroboatos (avatar)
    Učlanjen
    26.10.2008.
    Pol
    muški
    Poruke
    4.205
    Reputaciona moć
    112

    Podrazumevano Re: Muslimani u Bosni i Hercegovini koji su se smatrali Srbima ili Hrvatima

    Citat Original postavio frenčmen Pogledaj poruku
    trebaš biti poremećen da na temu o Muslimanima koji su se smatrali Hrvatima i Srbima ideš stavljati copy/paste o srednjovjekovnoj Bosni.


    da ima opcija za samobaniranje, mislim da bi ju trebao stisnuti.
    Nisam se mogao suzdržati:

  9. #9
    Veoma poznat Koča (avatar)
    Učlanjen
    26.05.2008.
    Pol
    muški
    Lokacija
    Beograd batac, gde opasnost vreba...
    Poruke
    12.371
    Reputaciona moć
    177

    Podrazumevano Re: Muslimani u Bosni i Hercegovini koji su se smatrali Srbima ili Hrvatima

    Citat Original postavio frenčmen Pogledaj poruku
    trebaš biti poremećen da na temu o Muslimanima koji su se smatrali Hrvatima i Srbima ideš stavljati copy/paste o srednjovjekovnoj Bosni.


    da ima opcija za samobaniranje, mislim da bi ju trebao stisnuti.


    ****** ja zaboravio da i vi ''Hrvati'' ucestvujete na forumu, pa otisao tako daleko...

    a ne gresim sigurno, prepoznao sam te po isfeminiziranom srpskom...

    ''trebas biti glup ko qurac da ne vidis koren teme''...
    Poslednji put ažurirao/la Koča : 24.05.2009. u 04:48

Slične teme

  1. Poželeti sreću Bosni i Hercegovini
    Autor Ofucani džukac u forumu Politika
    Odgovora: 141
    Poslednja poruka: 06.08.2011., 15:19
  2. Srbija pomaže Bosni i Hercegovini
    Autor Kiseli bombon u forumu Politika
    Odgovora: 1
    Poslednja poruka: 10.01.2009., 18:20
  3. Ustavne promene u Bosni i Hercegovini
    Autor delirium tremens u forumu Politika
    Odgovora: 7
    Poslednja poruka: 11.09.2008., 22:25
  4. Ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini
    Autor Slaven777 u forumu Politika
    Odgovora: 2
    Poslednja poruka: 28.06.2008., 15:53
  5. Osam scenarija raspleta krize u Bosni i Hercegovini
    Autor porin50 u forumu Politika
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 07.11.2007., 09:35

Pravila za slanje poruka

  • Ne možete kreirati novu temu
  • Ne možete poslati odgovor
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoju poruku
  •