Milo, prelomi u mozgu
~ Neoprostivu grešku napravila je ova vlast razdvajajući braću od iskona, kaže Mašan Bušković, simbol referenduma
Mašane, prelomi u svom mozgu, glasaj za nezavisnu Crnu Goru!" Ova rečenica i danas, tri godine od proglašenja nezavisnosti, pamti se kao hit referendumske kampanje, a Mašan Bušković, poljoprivrednik iz Golubovaca, smatra se živim simbolom otpora razdvajanju Srbije i Crne Gore. Status medijske zvijezde Mašan je dobio kada je objavljen film koji prikazuje njegovo odbijanje ponude da svoj glas proda za zaposlenje, asfalt do praga i račun za struju.
- Neoprostivu grešku napravila je ova vlast razdvajajući braću od iskona. Istina je da i među braćom ima trvenja, ali su morali, kada su "prelamali", da se sjete one narodne: "Brat brata do jame, a u jamu nikada". Danas je Crna Gora, nažalost, "jedna slamka među vihorove" i "sirak tužni" koji se svjesno odrekao bratske ljubavi i zaštite - priča Mašan.
Na pitanje gdje bi danas bio da je opstala državna zajednica, odgovara da ne bi bio ni poslanik, ni ministar, niti inspektor ili načelnik, kako su mu mnogi u to vrijeme "slutili", jer, kako kaže, za to nema škole.
- Smatram da bismo uz pomoć Srbije bolje živjeli i da moja tri sina, kojima je jedina mana što su moji, ne bi bila nezaposlena i osvitala na Kamionskoj pijaci, nastojeći da prodaju povrće, dok njihovi vršnjaci i komšije, glasači vladajuće partije, nezavisno od toga čiji su, imaju redovne plate, regrese, naknade za prevoze i tople obroke, ljetovanja i zimovanja, samo zato što uporno glasaju DPS. Što se mene tiče, "Mašan ostaje Mašan" i vjerovato bi me zatekli, kao i danas, u vinogradu ili voćnjaku, ili u baštini gdje skubem troskot - rekao je živi simbol crnogorskog referenduma.
Prema zvaničnim podacima, na referendumu o državno-pravnom statusu Crne Gore, održanom 21. maja 2006. godine, glasalo je 419.239 glasača, odnosno 86,49 odsto ukupno upisanih. Za nezavisnost je bilo 230.711, ili 55,5 odsto važećih listića, a protiv nje 184.954, ili 44,5 odsto važećih listića. Vrijedi zapaziti da se za nezavisnu državu izjasnilo znatno manje od polovine upisanih u birački spisak, kojih je tada bilo 484.718.
Uslovi održavanja referenduma, poslije duge debate i pregovora, utvrđeni su uz posredovanje Venecijanske komisije i izaslanika EU Miroslava Lajčaka. On i František Lipka, koji je kasnije izabran za predsjednika Republičke referendumske komisije (RRK), činili su slovački dvojac koji je u značajnoj mjeri obilježio ovo poglavlje crnogorske istorije. Zakon o referendumu sadržao je odredbe koje su objema stranama davale razloge za nezadovoljstvo.
Glasanje je omogućeno samo građanima, ali ne i državljanima, čime je bez prava glasa ostalo 264.000 crnogorskih državljana u Srbiji, a na drugoj strani tražila se kvalifikovana većina od 55 odsto izašlih da bi bila izglasana nezavisnost. Za zakon su, ipak, glasale sve partije Bloka za zajedničku državu (SNP, NS, SNS i DSS), dok ga četiri stranke Bloka za nezavisnu Crnu Goru, uključujući i SDP, nijesu podržale. Na čelu Bloka za nezavisnost bio je DPS, a činile su ga i nacionalne partije Albanaca, Muslimana, Bošnjaka i Hrvata. Pokret za promjene, koji u to vrijeme bio vanparlamentarna stranka, nije učestvovao u kampanji.
Tri godine nakon proglašenja nezavisnosti, politički subjekti i dalje su na istim pozicijama kao i u vrijeme referenduma. Predstavnici opozicije, ali i veliki broj građana, ne vide da je suverenost donijela neki boljitak. Zbog teške ekonomske situacije ispaštaju i pobornici i protivnici suverenosti.
Potpredsjednik SNP-a Vasilije Lalošević ocijenio je da su u Crnoj Gori još prisutni elementi privatne države i famozni centri neformalne moći.
- Da li je nezavisnost Crne Gore donijela prestanak hajke na novinare, mogućnost da intelektualci slobodno progovore? Da li je usmjerila energiju ka prevazilaženju dubokih podjela i sukoba među ljudima? Mislimo da nije. Da li je došlo do promjene sistema vrijednosti, kao uslova da se državne institucije okrenu ka građanima, a ne ka privilegovanima? Mislimo da nije - rekao je Lalošević.
Portparol Nove srpske demokratije Jovan Vučurović rekao je da je ta partija i danas, kao i prije tri godine, čvrsto ubijeđena da je zajednička država Srbije i Crne Gore imala sjajnu perspektivu i da u takvoj zajednici nikome nije bilo tijesno.
- Nama je savjest potpuno čista. Učinili smo sve da opstane zajednička država i to smo radili na krajnje pošten i iskren način, a druga strana najbolje zna na koji način se domogla pobjede na referendumu. Danas imamo ovo što imamo i važno je da gledamo naprijed - rekao Vučurović.
Portparol Pokreta za promjene Koča Pavlović kazao je da ta partija od proglašenja formalne suverenosti Crne Gore ulaže sve napore kako bi ona postala "suverena i od korupcije i organizovanog kriminala, i ne bi li se otrgla nastojanju jedne vaninstitucionalne i jako moćne grupacije koja pokušava da spriječi njen demokratski razvoj i da je pretvori u privatni posjed u vlasti grupe familija".
Lider albanskog Demokratskog saveza Mehmed Bardhi ocijenio je da je samostalnost Crne Gore predstavljala normalan slijed događaja nakon raspada bivše Jugoslavije.
- Nažalost, samostalnost nije dala puni odgovor kada je riječ o poštovanju prava manjina, konkretno u rješavanju statusa Albanaca - rekao je Bardhi.
Nezavisna država donijela je autonomiju u politici, ekonomiji, društvenom životu i socijalnoj politici, ali je prisutna regresija u segmentima koji se tiču standarda i kvaliteta života, smatra politički analitičar Dragiša Janjušević.
- Malo je segmenata u kojima bi se moglo reći da se život građana unaprijedio, imajući u vidu ono što je referendumskim obećanjima naglašavano. Nezavisnost, međutim, sama po sebi, nije kreirala negativni ambijent. Vjerovatno da bi nas, i da je ostala zajednička država, čekali isti problemi - zaključio je Janjušević.
EKIPA "DANA"
Tražili ste - gledajte
Novinar iz Herceg Novog Perica Đaković kaže da se u minule tri godine sve dešavalo u stilu emisije "Tražili ste - gledajte".
- Crna Gora je dobila nezavisnost, a Srbija državu i postala zemlja sa najvećim prosperitetom u regionu. Da li će i Crna Gora znati da iskoristi sve svoje prednosti, pokazaće vrijeme - rekao je on.
Referendumska kletva
Odnos koji Andrijevičani imaju prema rezultatu referenduma slikovito je opisao Radmilo Bojović.
- Ako hoćete nekoga da prokunete u našem kraju, kaže se
"dabogda prosperirao kao Crna Gora poslije referenduma" - kaže on.
Drecun: Više pozitivnih nego negativnih efekata
Ekonomski analitičar Predrag Drecun ocijenio je da je nezavisnost crnogorskoj ekonomiji donijela više pozitivnih nego negativnih efekata.
- Nezavisnost je otvorila novi ekonomski prostor, koji je u početku bio ispunjen uglavnom stranim investicijama, čiji se priliv može direktno dovesti u vezu sa državno-političkim statusom Crne Gore. Ekonomski pokazatelji su donedavno išli u prilog zagovornika samostalne Crne Gore. Teško je dati odgovor da li trenutna kriza ima veze sa državno-pravnim statusom. Ja mislim da nema, mada ima i onih koji misle da ima - rekao je Drecun.
Presudio Lipkin "zlatni glas"
Blok za zajedničku državu odbacio je rezultate referenduma, ocjenjujući da nije bio fer, slobodan i demokratski. Republičkoj referendumskoj komisiji upućen je čitav niz primjedbi, koje su kasnije objedinjene u takozvanoj "Bijeloj knjizi". Opozicija je tvrdila da su u birački spisak protivzakonito upisana nepostojeća lica, da su duplo upisani glasači u različitim opštinama (postoji primjer građanke koja je glasala čak 50 puta), da su protivzakonito izbrisani oni koji imaju biračko pravo, da su živi ljudi proglašeni "mrtvima", a davno upokojeni upisani u biračke spiskove. Tvrdilo se i da su se kupovale lične karte, da je došlo do krađe prilikom prebrojavanja glasova, da je vlast o državnom trošku obezbijedila 160 letova da bi dijaspora iz SAD došla na glasanje, kao i da su glasači Bloka za zajedničku državu bili izloženi svakovrsnim pritiscima. No, sve je bilo uzalud. Primjedbe su upućene RRK-u, u kome je bio jednak broj članova iz oba bloka, a odbijene su zahvaljujući takozvanom "zlatnom glasu" Františeka Lipke. Skupština Republike Crne Gore 3. juna 2006. proglasila je nezavisnost države, a Državna zajednica Srbija i Crna Gora prestala je da postoji
http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika=Vijest%20dana&clanak=187998&datum=2009-05-20
A ako se vrnes ovamo Boga mi ce morat'...
Ja vjerujem i pravim Srbima ste se smucili sa tom vassom dramom 
Al to ne umanjava cinjenicu da se i pravim Srbima gadite.
, a ja sam bas hteo da otvorim ovu radosnu i slavljenicku temu, al sam skorz zaboravio datum 
Neki gej znak ili nešto drugo?
