STOICIZAM - Praktična filozofija

oziman

Veoma poznat
Poruka
11.563
Zakon kauzaliteta, reakcija sledi akciji , posledica sledi uzroku, sveopsti RITAM koji zeli da uvuce u sebe sve. Nuznost vlada na ovom svetu. Medjutim, u tom moru nuznosti, nailazimo na ostrva nepredvidljivosti , ostrva slobode. Ziva bica reagovace na podsticaj, ali ne mozemo predvideti kako ce reagovati i da li uvek na isti nacin. Kod zivih bica pomalja se nepredvidljivost, sloboda od nuznosti. Kauzalitet je kod njih popustio svoje stege ..i tu vec vidimo pomaljanje slobode. Medjutim zivotinje nisu daleko otisle u tom pravcu, jer njihova sloboda je zarobljena telesnim mehanizmima. Ona se zaustavila u "klatece kretanje na mestu", uhvacena u obruc telesnih mehanizama koje mi danas zovemo "instiktivno delovanje". Ovo vazi za zivotinje, ali to se desilo i coveku. Ljudsko telo je skup telesnih mehanizama koji funkcionisu na nacin refleksa i nesvensog delovanja ali covek se tu unecemu umnogome razlikuje. Inteligibilna sloboda je kod coveka uspela da stvori nesto sto nece biti zamrznuto , ukoceno, uhvaceno u vecno klatece kretanje na mestu a to su mozdani mehanizmi koji odgovaraju recima. Svaka rec je reprezent nekog pojma a pojmovi su delo uma. Dakle UM je ono sto coveku daje slobodu koja moze da u izvesnoj meri nadvlada nuznost ovoga sveta i inteligibilnoj slobodi napravi prolaz kroz materiju .

Ovaj uvod je bio neophodan da bi se razumelo sta je Stoicizam. Stoicka filozofija je filozofija zasnovana na praksi, ne na teoriji. Primenjivati nacela uma u praksi znaci biti stoicki filozof. Vekovi razvijanja prakticne stoicke filozofije, pre nego sto je Justinijan ukinio kao nesto sto se protivi hriscanstvu, doneli su covecanstvu nesto neverovatno vredno a to je znanje kako kontrolisati zivotinjske nagone svog tela i samim tim kako biti slobodan i srecan na ovom svetu. To znanje se danas skoro izgubilo u suvislim tumacenjima istoricara i "filozofa" koji samo umeju da vrte prazne pojmove a od onog zivog u filozofiji ili od prakticne filozofije stoika su udaljeni kao nebo i zemlja.
Ja cu izdvojiti glavni princip te filozofije a on je po meni najbolje olicen u ovim recima poslednjeg velikog stoika ..Cara Marka Aurelija
Od Apolonija sam primio slobodu mišljenja i načelo da se ništa ne sme ostaviti slučaju, nego da se u celokupnom svome delanju ni jedan jedini trenutak ne sme imati pred očima ništa drugo nego razum; još sam primio postojano držanje u teškim patnjama i zbog gubitka deteta i u dugotrajnim bolestima; on sam bio mi je živi primer kako jedan te isti čovek može biti i veoma energičan i popustljiv; poučavajući druge, nije nikad bio nestrpljiv; u njemu sam upoznao čoveka koji je svoju veštinu i iskustvo u pretresanju naučnih pitanja smatrao za najneznatniju od svih svojih vrlina. Od njega sam naučio kako treba primati tobožnje usluge svojih prijatelja i da radi njih niti treba žrtvovati svoju nezavisnost, niti se opet mora ravnodušno preći preko njih.
Citat Marko Aurelije

Osnovno nacelo stoika glasi:
Ništa se ne sme ostaviti slučaju, nego se u celokupnom svome delanju ni jedan jedini trenutak ne sme imati pred očima ništa drugo nego razum.
Neverovatno koliko je ovo nacelo mocno i kako moze da utice na covekov zivot kada ga isti ugradi u temelj svog delovanja.. Kao sto sam gore pokazao inteligibilna sloboda moze da deluje u ovom svetu jedino kroz UM jer je telo uhvaceno u mrezu telesnih mehanizama , telo bez uma je zombi , automat.
Ako znaci neciji centar njegove delatnosti bude u telu, ako je njegova delatanost pokrenuta osecajima gladi, zudnje, svim mogucim refleksnim afekcijama tela a ne UMOM, on se nece mnogo razlikovati od nekog automata ili zivotinje. Dakle centar naseg delovanja mora biti u UMU ne u osecajima tela. Ako nesto radim ...to delovanje mora poticati iz uma ne iz osecaja tela i njegovih mehanizama.

Nalazim da je ova grcka sfinga idealan simbol ovoga a verujem da je stoicka filozofija, ili ono znanje iz koga je ona proistekla, povezano sa njom.
2695151138_59ac4e26ee.jpg

1) Krila predstavljaju inteligibilnu slobodu.
2) Glava predstavlja UM
3) Zivotinjsko telo predstavlja skup telesnih mehanizama (nuznost uopste).

Ako imate ovu sliku pred ocima mozete se zapitati gde je centar vase trenutne aktivnosti ?

KRILA
Ako uzivate u estetskom dozivljaju neke umetnosti, centar je u krilima (vi ste se tada priblizili neiskazivom svetu inteligibilne slobode stvari po sebi ili svetu ideja kome nas samo umetnost moze pribliziti) medjutim u ovom stanju vi ne mozete delovati.
Onaj ko uziva u umetnosti nije covek , nije individua vec tkz. cisti subjekt saznanja. To stanje estetske kontemplacije je najpozeljnije i najuzvisenije na ovom svetu ali nije pogodno za praktivno delvoanje u istom
O tom stanju esteske kontemplacije mozete videti ovde:
http://forum.krstarica.com/blog.php?b=6464

TELO ZIVOTINJE
Ako se trenutno, recimo, prezdirate hranom samo da bi zadovoljili svoju glad, iako svesni da cete tako napraviti zalihe sala i ugroziti svoje zdravlje i svoj izgled, znaci da ste "premostili glavu" da ste zaobisli UM, i da je centar vaseg delovanja zivotinjsko telo one sfinge.Za vas onda vazi ona spanska poslovica :" Jutrom pravim planove a uvece gluposti: ili "Vidim sta je dobro i odobravam ga a cinim zlo." Onda ste dopustili da se tek tako lisite uma i postanete poput zivotinje.


GLAVA SFINGE

Ako unosite hranu bas onoliko koliko vam je potrebno, a ignorisete telesne zivotinjske osecaje kao sto je glad, onda je centar vaseg delovanja u glavi one sfinge..UMU. Vi tada zahvaljujuci njemu imate kontrolu nad svojim zivotom i on vam omogucuje da se inteligibilna sloboda pokaze cak i u svetu gde nuznost vlada.

Ovo sam pokazao na primeru gladi kao necem sa cime se svakodnevno susrecemo, ali ovo mozete primeniti, ne samo na glad, vec na sve telesne mehanizme subjektivno dozivljene kao osecaje ...znaci zudnju, mrznju, strah, cak i ljubav.
TREBA IGNORISATI SVE te osecaje. Biti ravnodusan prema njima. Biti STOIK.
Svako delovanje mora biti vodjeno UMOM , bez toga čovek nije čovek vec zivotinja.
To je osnovni princip stoičke filozofije a trebao bi biti i osnovni princip delovanja ljudi uopste.

Zapitajte se koliko se u vasem zivotu rukovodite umom a koliko ste sluga tela i njegovih afekcija ?
 
Zakon kauzaliteta, reakcija sledi akciji , posledica sledi uzroku, sveopsti RITAM koji zeli da uvuce u sebe sve. Nuznost vlada na ovom svetu. Medjutim, u tom moru nuznosti, nailazimo na ostrva nepredvidljivosti , ostrva slobode. Ziva bica reagovace na podsticaj, ali ne mozemo predvideti kako ce reagovati i da li uvek na isti nacin. Kod zivih bica pomalja se nepredvidljivost, sloboda od nuznosti. Kauzalitet je kod njih popustio svoje stege ..i tu vec vidimo pomaljanje slobode. Medjutim zivotinje nisu daleko otisle u tom pravcu, jer njihova sloboda je zarobljena telesnim mehanizmima. Ona se zaustavila u "klatece kretanje na mestu", uhvacena u obruc telesnih mehanizama koje mi danas zovemo "instiktivno delovanje". Ovo vazi za zivotinje, ali to se desilo i coveku. Ljudsko telo je skup telesnih mehanizama koji funkcionisu na nacin refleksa i nesvensog delovanja ali covek se tu unecemu umnogome razlikuje. Inteligibilna sloboda je kod coveka uspela da stvori nesto sto nece biti zamrznuto , ukoceno, uhvaceno u vecno klatece kretanje na mestu a to su mozdani mehanizmi koji odgovaraju recima. Svaka rec je reprezent nekog pojma a pojmovi su delo uma. Dakle UM je ono sto coveku daje slobodu koja moze da u izvesnoj meri nadvlada nuznost ovoga sveta i inteligibilnoj slobodi napravi prolaz kroz materiju .

Ovaj uvod je bio neophodan da bi se razumelo sta je Stoicizam. Stoicka filozofija je filozofija zasnovana na praksi, ne na teoriji. Primenjivati nacela uma u praksi znaci biti stoicki filozof. Vekovi razvijanja prakticne stoicke filozofije, pre nego sto je Justinijan ukinio kao nesto sto se protivi hriscanstvu, doneli su covecanstvu nesto neverovatno vredno a to je znanje kako kontrolisati zivotinjske nagone svog tela i samim tim kako biti slobodan i srecan na ovom svetu. To znanje se danas skoro izgubilo u suvislim tumacenjima istoricara i "filozofa" koji samo umeju da vrte prazne pojmove a od onog zivog u filozofiji ili od prakticne filozofije stoika su udaljeni kao nebo i zemlja.
Ja cu izdvojiti glavni princip te filozofije a on je po meni najbolje olicen u ovim recima poslednjeg velikog stoika ..Cara Marka Aurelija


Osnovno nacelo stoika glasi:

Neverovatno koliko je ovo nacelo mocno i kako moze da utice na covekov zivot kada ga isti ugradi u temelj svog delovanja.. Kao sto sam gore pokazao inteligibilna sloboda moze da deluje u ovom svetu jedino kroz UM jer je telo uhvaceno u mrezu telesnih mehanizama , telo bez uma je zombi , automat.
Ako znaci neciji centar njegove delatnosti bude u telu, ako je njegova delatanost pokrenuta osecajima gladi, zudnje, svim mogucim refleksnim afekcijama tela a ne UMOM, on se nece mnogo razlikovati od nekog automata ili zivotinje. Dakle centar naseg delovanja mora biti u UMU ne u osecajima tela. Ako nesto radim ...to delovanje mora poticati iz uma ne iz osecaja tela i njegovih mehanizama.

Nalazim da je ova grcka sfinga idealan simbol ovoga a verujem da je stoicka filozofija, ili ono znanje iz koga je ona proistekla, povezano sa njom.
2695151138_59ac4e26ee.jpg

1) Krila predstavljaju inteligibilnu slobodu.
2) Glava predstavlja UM
3) Zivotinjsko telo predstavlja skup telesnih mehanizama (nuznost uopste).

Ako imate ovu sliku pred ocima mozete se zapitati gde je centar vase trenutne aktivnosti ?

KRILA
Ako uzivate u estetskom dozivljaju neke umetnosti, centar je u krilima (vi ste se tada priblizili neiskazivom svetu inteligibilne slobode stvari po sebi ili svetu ideja kome nas samo umetnost moze pribliziti) medjutim u ovom stanju vi ne mozete delovati.
Onaj ko uziva u umetnosti nije covek , nije individua vec tkz. cisti subjekt saznanja. To stanje estetske kontemplacije je najpozeljnije i najuzvisenije na ovom svetu ali nije pogodno za praktivno delvoanje u istom
O tom stanju esteske kontemplacije mozete videti ovde:
http://forum.krstarica.com/blog.php?b=6464

TELO ZIVOTINJE
Ako se trenutno, recimo, prezdirate hranom samo da bi zadovoljili svoju glad, iako svesni da cete tako napraviti zalihe sala i ugroziti svoje zdravlje i svoj izgled, znaci da ste "premostili glavu" da ste zaobisli UM, i da je centar vaseg delovanja zivotinjsko telo one sfinge.Za vas onda vazi ona spanska poslovica :" Jutrom pravim planove a uvece gluposti: ili "Vidim sta je dobro i odobravam ga a cinim zlo." Onda ste dopustili da se tek tako lisite uma i postanete poput zivotinje.


GLAVA SFINGE

Ako unosite hranu bas onoliko koliko vam je potrebno, a ignorisete telesne zivotinjske osecaje kao sto je glad, onda je centar vaseg delovanja u glavi one sfinge..UMU. Vi tada zahvaljujuci njemu imate kontrolu nad svojim zivotom i on vam omogucuje da se inteligibilna sloboda pokaze cak i u svetu gde nuznost vlada.

Ovo sam pokazao na primeru gladi kao necem sa cime se svakodnevno susrecemo, ali ovo mozete primeniti, ne samo na glad, vec na sve telesne mehanizme subjektivno dozivljene kao osecaje ...znaci zudnju, mrznju, strah, cak i ljubav.
TREBA IGNORISATI SVE te osecaje. Biti ravnodusan prema njima. Biti STOIK.
Svako delovanje mora biti vodjeno UMOM , bez toga čovek nije čovek vec zivotinja.
To je osnovni princip stoičke filozofije a trebao bi biti i osnovni princip delovanja ljudi uopste.

Zapitajte se koliko se u vasem zivotu rukovodite umom a koliko ste sluga tela i njegovih afekcija ?

Mislim da ne postoji ni ta inteligibilna sloboda. U stvari postoji iluzija da postoji.
Ako se misli na slobodu mišljenja, biranja o čemu ćemo misliti, maštati, sanjati pisati poeziju slikati uživati u muzici ili razmišljati kako svojim umom zadobiti srećan život (rad na sebi) ili već koja bilo misaona aktivnost, sve je to uslovljeno sklopom ličnosti, karakterom ili kako ga god nazvali.

Mnogi su ograničeni intelektom i uz najveći napor njihov um dokuči tek 1000-ti dio nečega
što drugi može.

Stoicizam možemo nazvati filozofijom ali i praktikovati ga, tj. može biti i rad na sebi ali ograničen na veoma mali broj ljudi. Ja dio stoičkog učenja prihvatam i trudim se tako gledati na život. S obzirom da sam emotivac mnogo mi je teže praktikovati ga (posebno na suzbijanju negativnih emocija) nego čovjeku koji čvrsto stoji nogama na zemlji i koji je emotivno stabilan ko kamen stanac.

U primjeru o prekomjernom uzimanju hrane jedan recimo jednako inteligentan čovjek će razmišljati i uspostaviti sopstvenu filozofiju sasvim drukčiju od stoika.

-Oću da jedem neću da gladujem.
Živjećeš kraće, reći će stoik.
- Pa neka ću, svejedno mi je. Svakako ću umrijeti.
I td. i tsl. može se voditi dijalog bez kraja.

Mnoge su filozofije i mnoge religije tzv. rad na sebi, radimo (i mišljenje je rad) da bismo bili srećni ili bar zadovoljni. Mnoge. Na hiljade ali su mnogi pristalice svih tih religija i filozofija uslovljeni svojim afinitetima pa je za nekoga bliži zen nego stoicizam a za nekoga ove američke limunade o pozitivnom mišljenju (mislim na gomilu autora rada na sebi uz afirmaciju sebe i vjerovanju u bogatstvo, koje su zadnjih godina preplavile knjižare)

Mislim da je i inteligibilna sloboda, uslovljena sloboda, tj. varka.
 
Mislim da ne postoji ni ta inteligibilna sloboda. U stvari postoji iluzija da postoji.
Ako se misli na slobodu mišljenja, biranja o čemu ćemo misliti, maštati, sanjati pisati poeziju slikati uživati u muzici ili razmišljati kako svojim umom zadobiti srećan život (rad na sebi) ili već koja bilo misaona aktivnost, sve je to uslovljeno sklopom ličnosti, karakterom ili kako ga god nazvali.

Inteligibilna sloboda je metafizicki princip i do nje nismo dosli putem razmisljanja o slobodi volje vec je ona zakljucak velike Kantove podele na pojavu i stvar po sebi pri cemu se podela na inteligibilni karakter slobode i empiriski karakter nuznosti izdvojila sama od sebe. Takodje moramo imati na umu da je inteligibilna sloboda o kojoj govorimo, izvedena samo negativno.. na taj nacin sto ono sto ona predstavlja, "stvar po sebi", ne ulazi u forme opazanja razuma, kauzalitet (uzrok posledica ..znaci nuznost). Ali da ne komplikujemo temu na ovaj nacin.

Kao sto sam pokazao na temi o slobodi volje svako zivotinjsko delovanje mora biti vodjeno motivom i to na nuzan nacin. Gde je motiv, tu je i delovanje.
Medjutim ono sto coveka razlikuje od zivotinje jeste posedovanje uma ili mogucnost stvaranja pojmova i njhovih reprezenata - reči. Na taj nacin motivi spoljnjeg opazajnog sveta izgubili su svoju neprikosnovenu moc jer osim njih kod coveka postoje i motivi,isto tako mocni, u vidu pojmova.
Ili na primeru : Ako zivotinja vidi hranu ispred sebe sigurno je da ce ta hrana na nju delovati kao motiv i da ce ona hranu uzeti. Tu znaci imamo zivotinju i hranu.

Ali ako covek ugleda hranu tu vec imamo nesto trece...imamo coveka , hranu i pojam ...(pojam štetnog. recimo).
Vidis, u ovoj situaciji VOLJA moze da bira. Ona ce naravno izabrati najaci motiv od ova tri i on ce je pokrenuti na nuzan nacin, ali sama sirina izbora pre toga ucinila je da to delovanje na kraju ispadne mnogo slobodnije nego ono kod zivotinje. To je naravno daleko od apsolutne slobode ali primecujes li veci stepen slobode koji se ispoljava kod coveka na taj nacin, od onog kod zivotinje ? U tom smislu ovde govorimo o "pomaljanju" inteligibilne slobode.. i U PRAVU SI, daleko je to od slobode u pravom smislu te reci ..za to moramo sacekati oslobodjenje od okova ovog sveta ili "prosvetljenje" kako bi istocnjaci rekli.

Mnogi su ograničeni intelektom i uz najveći napor njihov um dokuči tek 1000-ti dio nečega
što drugi može.
Ovo je nazalost tacno i samim tim oni su mnogo manje slobodni od coveka obdarenijeg umom.

Stoicizam možemo nazvati filozofijom ali i praktikovati ga, tj. može biti i rad na sebi ali ograničen na veoma mali broj ljudi. Ja dio stoičkog učenja prihvatam i trudim se tako gledati na život. S obzirom da sam emotivac mnogo mi je teže praktikovati ga (posebno na suzbijanju negativnih emocija) nego čovjeku koji čvrsto stoji nogama na zemlji i koji je emotivno stabilan ko kamen stanac.
Upravo je um ono sto stabilnog cini stabilnim bez toga smo svi automati. Ovaj avatar sam izabrao bas kao pokazatelj onoga sto smo svi mi sada i pokazatelj puta kojim trebamo da idemo da bismo umesto masina postali slobodna bica. To nije naravno moguce na ovom svetu, ali je to cilj kojem trebamo teziti i koji nadilazi ovaj svet i ovaj zivot.

U primjeru o prekomjernom uzimanju hrane jedan recimo jednako inteligentan čovjek će razmišljati i uspostaviti sopstvenu filozofiju sasvim drukčiju od stoika.

-Oću da jedem neću da gladujem.
Živjećeš kraće, reći će stoik.
- Pa neka ću, svejedno mi je. Svakako ću umrijeti.
I td. i tsl. može se voditi dijalog bez kraja.

U pravu si. Obadvojica su vodjena umom, samo sto je u drugom slucaju UM u zabludi ali i to mozemo nazvati stoickim stavom jer je bitno biti vodjen umom i njegovim pojmovima, a maksime istog nisu tema razmatranja ..u svakom slucaju volja koja je vodjena umom bice u prednosti nad onom koja je vodjena zelucem ili polnim organima.
 
U pravu si. Obadvojica su vodjena umom, samo sto je u drugom slucaju UM u zabludi ali i to mozemo nazvati stoickim stavom jer je bitno biti vodjen umom i njegovim pojmovima, a maksime istog nisu tema razmatranja ..u svakom slucaju volja koja je vodjena umom bice u prednosti nad onom koja je vodjena zelucem ili polnim organima.

Zašto misliš da je ovaj drugi um u zabludi. Za mene je mnogo važniji kvalitet života nego kvantitet:), nego dužina i kakva je tu zabluda.
Recimo, kad bi mogao da biraš da li bi prije izabrao da živiš 100 godina a da te tokom njih 300 jada bije ili bi izabrao recimo 35 i da živiš punim životom u najboljem smislu te riječi?
 
Zašto misliš da je ovaj drugi um u zabludi. Za mene je mnogo važniji kvalitet života nego kvantitet:), nego dužina i kakva je tu zabluda.
Recimo, kad bi mogao da biraš da li bi prije izabrao da živiš 100 godina a da te tokom njih 300 jada bije ili bi izabrao recimo 35 i da živiš punim životom u najboljem smislu te riječi?

U zivotna nacela, maksime ne ulazimo.
Vazno je slediti ih, a opet problem postoji ako su ta nacela naopaka ili ako su zeludac i polni organi "vrbovali" um za svoje ciljeve.. sto je najcesci slucaj.
Zato i u toj stvari imamo filozofiju da nam pokaze pravi put . Da nam pokaze gde da idemo i koja nacela da sledimo. Bez toga cemo se sigurno izgubiti.

A hedonizam koji opisujes sigurno nije put kojim trebamo ici.
 
U zivotna nacela, maksime ne ulazimo.
Vazno je slediti ih, a opet problem postoji ako su ta nacela naopaka ili ako su zeludac i polni organi "vrbovali" um za svoje ciljeve.. sto je najcesci slucaj.
Zato i u toj stvari imamo filozofiju da nam pokaze pravi put . Da nam pokaze gde da idemo i koja nacela da sledimo. Bez toga cemo se sigurno izgubiti.

A hedonizam koji opisujes sigurno nije put kojim trebamo ici.

Pogrešno si me razumio a i sam sam trebao malo pojasniti ovo 300 jada.

Naveo sam Zivjeti punim životom u najboljem značenju ove riječi. Dakle sve ono što zastupaju i filozofija psihologija i druge humanističke nauke. Od radosti življenja, spoznaje svijeta samorealizaciji, kreativnosti....................................

A ovo 300 jada bi mogla biti razna ograničenja prethodno navedenom, od intelekta do svega drugog, da ne nabrajam.

Dakle, šta bi izabrao?
 
Pogrešno si me razumio a i sam sam trebao malo pojasniti ovo 300 jada.

Naveo sam Zivjeti punim životom u najboljem značenju ove riječi. Dakle sve ono što zastupaju i filozofija psihologija i druge humanističke nauke. Od radosti življenja, spoznaje svijeta samorealizaciji, kreativnosti....................................
A ovo 300 jada bi mogla biti razna ograničenja prethodno navedenom, od intelekta do svega drugog, da ne nabrajam.
Dakle, šta bi izabrao?

Izabrao bih onaj zivot koji bi mi omogucio da steknem znanje koje ce na kraju voditi negaciji volje. Nikakvo gradjenje, karijera, kreativnost ili bilo sta slicno ..nema nikakvog smisla.
Cilj nije graditi kule od karata na ovom svetu, vec shvatiti da je, kako kaze Sopenhauer, "Zivot pakao" i da jedini svrsishodan rad koji mozemo ciniti jeste da pokusamo pronaci izlaz iz pakla.

Ovo me je podsetilo na recenicu jednog mistika Gurdjijeva.
Sta moze da bude ozbiljno za coveka u zatvoru osudjenog na smrt? Kako da se spase , kako da pobegne ; nista drugo za njega ne moze da bude ozbiljno.
citat G.I. Gurdjijev
 
Eto vidiš.
Sam si rekao šta je važno, što znači da je dužina zivota irelevantna i onaj čova što neće da gladuje nije u zabludi. Možda i sam želi isto ovo što si napisao, samo punog stomaka ;)

Ne moze imati i jare i pare. Ili sto je rekao Isus:
Nikakav pak sluga ne može dva gospodara služiti; jer ili će na jednog mrzeti, a drugog ljubiti, ili će jednog voleti a za drugog ne mariti. Ne možete služiti Bogu i bogatstvu
Mat. 6.24
Ili ako onaj zeli prvo da zadovolji zahteve svoje inidivulane volje (citaj zeluca i polnih organa) pa da onda pocne da se bavi filozofijom, to je jalov posao i od tog rada njemu nece ostati nimalo vremena za sustinske stvari.
Zato trebamo delati u skladu sa umom i shvatiti da je hrana sredstvo a ne cilj, takodje trebamo shvatiti da je i polno razmnozavanje sredstvo a ne cilj.

Ne trebamo provesti zivot u hranjenu azdaje kao na ovoj alhemicarskoj slici:
ss12.jpg


Vec sa senki na zidu pecine trebamo skrenuti paznju na sustinske stvari.
 
E, jбg ozimane, šta da radim kad sam gurman.
Nikad od mene sveca ni mudraca.
Više volim francusku, srpsku, mađarsku.....kuhinju neg leba da je'm. :sad2:

Ma okej. Ali samo ako kulinarstvo posmatras kao umetnost i uzivas u estetskom dozivljaju "harmonije" ukusa (jer i to je umetnicki dozivljaj), a ne kao obicno krkanje ... I pod uslovom da posle toga potrosis sav suvisak kalorija koje si uneo ...onda mogu nekako i da opravdam. :lol:
 
Kao sto zivotinje najcesce stradaju na pojilu, tako sto ih krokodili iz vode scepaju za njusku, a lavovi i tigrovi iz zasede rastrgnu kandzama..
OSDEM-00000175-001~Nile-Crocodile-Attacks-Wildebeest-Serengeti-Tz-Posters.jpg

Isto tako, najvece opasnosti po zdravlje i zivot coveka smestile su se u zasedi, na pojilu slicne vrste.
Jedno je zadovoljavanje zedji, drugo je zadovljavanje polnog nagona. Polni nagon trazi svoje zadovoljenje, ali ono ima cenu. Na tom pojilu umesto lavova i tigrova cekaju polne bolesti svih vrsta, sa sidom kao predvodnikom..Takodje kao jedan od lavova jeste i sresti neodgovarajucu osobu ili ako se radi o prevari, sresti njenog muza, ili suprugu svejedno, a koje i ne moraju biti psihopate da bi pale u afekt koji samo takvo igranje sa emocijama kod coveka moze proizvesti.

Ovo vazi i za sve ostale impulse volje. Ukusna hrana je po pravilu najstetnija po zdravlje, tako je i sa pićem.
Aktivnosti koje "podizu adrenalin" su takodje prijatne, ali i najopasnije.

Da li je vredno ici na pojilo sred lavova i tigrova u zbunju, i krokodila u vodi...a sve zarad malo polnog zadovoljenja ili malo slatkog ukusa ? Ne bih rekao.

Nema nista gluplje na ovom svetu nego rizikovati zdravlje zarad zadovoljstva bilo koje vrste.

Jer je zdravlje korelat zadovoljstva, ako nema zdravlja da dobijete premiju na lutriji ....potpuno je besmisleno.
Zato slediti impuls svoje volje, a pri tom svesno ici na "pojilo" predstavlja apsurd.
Pa sta raditi u takvoj situaciji? Neka svako cini sta hoce ali neka ima u vidu ove reci cara Marka Aurelija kada god bude bio privucen pojilom bilo koje vrste...pa makar se na njemu nalazila hrana koja je stetna po zdravlje, piće koje je to isto, ili na kraju rituali rizicnog polnog zadovoljenja.. a one glase:

Ništa se ne sme ostaviti slučaju, nego se u celokupnom svome delanju ni jedan jedini trenutak ne sme imati pred očima ništa drugo nego razum.
Marko Aurelije - Samom sebi

Takodje ove Sopenhaurove reci uvek se trebaju imati na umu:

Devet desetina naše sreće zavisi isključivo od zdravlja. Sa njim sve postaje izvor uživanja: naprotiv, bez zdravlja ne pričinjava zadovoljstvo nikakvo spoljašnje dobro ma koje vrste bilo, čak i ostala subjektivna dobra, svojstva duha. srca, temperamenta, bolešću se umanjuju i trpe veliki gubitak. Prema tome, ne pitaju ljudi bez razloga jedni druge pre svega o zdravlju i izražavaju jedni drugima želje da bude dobro: neosporno, ono igra glavnu ulogu u ljudskoj sreći. A iz toga sledi da je najveća od svih gluposti žrtvovati svoje zdravlje radi bilo čega, radi zarade, unapređenja, nauke, slave, a I kamoli radi naslade i prolaznih užitaka: naprotiv, pred njim treba sve potisnuti u zadnji plan.
Sopenhauer iz Parerge i Paralipomene 1
 
Anej Seneka : Pisma prijatelju ( 99 pimo )
Obraca se prijatelju koji je izgubio sina jedinca. On kaze :
.....Zar zajedno sa prijateljem sahranjujes i prijateljstvo ?
I zasto zalis sto si ga izgubio, ako je bez vrednosti cinjenica sto si ga imao.
Veruj mi da dobar deo onih koje smo voleli ostaju uz nas -- mada su nas zauvek
napustili !
Vreme koje je proslo pripada nama--
I nista nije na sigurnijem mestu,nego ono sto je nekada bilo.
Onaj koji se raduje samo onome sto je sada,
taj svakom uzivanju odredjuje suvise uzane granice ;
I buducnost i proslost izazivaju radost u nama,
ona prva, kroz iscekivanje -- a druga preko secanja.
Ali jadno jos visi u vazduhu, pa se mozda nece ni dogoditi,
a za drugo ga niko ne moze poreci da je postojalo.
Kako je prema tome besmisleno ako zelimo da izgubimo
ono sto je najpouzdanije i i najcvrsce ! .......

Da li smo spremni za STOICIZAM ?
 
Poslednja izmena:
  • Podržavam
Reactions: !JO
vesnavrindavan:
ozi..
.i bez nase volje ili svijesti mehanizmi prakticnog uma i tijela i dalje djeluju..sta nam je ciniti? i tako se sa malo cim pitamo...mada je svijet nasa volja i predstava..sta onda opet jaca tu volju a prociscava predstavu..naravno filozofija i istina..ili jos nesto prakticno imas da mi kazes o tome...
odje sam mislila bas na tu kontrolu cula...znaci na ne padanje na culni nivo i uspinjanje svesti..kapiras..sta o tome mozes da kazes......kakvi su to mehanizmi koji kontrolishu to sve? o filosu? ja znam po vedama sta je to sve..ali me intersuje i vidjenje filozofije...
ne zelim pasti a pad kao da je preda mnom:))) ili uspinjanje :))salim se malo.....prosto kao da putujes u nekom space shutlu i kao da znas da sada nesto treba da se desi a ne znas sta ali osjecas najavljeno je impulsima iznutar....

Govoris o prakticnoj filozofiji, o vodjstvu volje umom. Vodjenje umom a ne sluzenje volji jeste odlika coveka i nasa jedina sansa za spasenjem.
Jedino um ima nesto od inteligiblne slobode koju covek moze iskoristiti za negiranje same volje i spasenje iz ove vrste egzistencije u kojoj smo. Ali da ne sirimo temu u tom smeru.
Pitas sta filozofija kaze o primeni znanja u praksi.? Pa ima dosta toga. To je stoicizam. Ucenje stoika. Prakticna filozofija. Stoici nazalost nisu uspeli da dodju do takvog sistema koji bi omogucio srecu cak i nekome ko bi bio zatvoren u bronzanom volu (anticka sprava za mucenje gde zatvore coveka, a onda potpale vatru pod nju dok se ne usija) . Nisu uspeli sa svojim pretenzijama u tom smeru jer "sa voljom se nije lako igrati" kako kaze Sopenhauer. Izgleda da nas um moze samo dovesti u situaciju kada se susrecemo sa transcendentnim i kada se moze pojaviti "milost" ili uticaj necega sto nije od ovoga sveta.... objektivacija inteligibilne slobode u pojavi.Nema u toj oblasti posle ....mesta za vodjenje maksimama i smernicama uma koje taad bne znace nista ali cilj je doci do togal...preci reku.. a camac(intelekt) nam posle toga nije vise potreban vec je smetnja..kako kaze Buda..
A do tada intelekt nam je jedina sansa. Pokusavati znanjem negirati volju i nadati se pomoci sustine koja je izvan svakog znanja.
 
Zato trebamo delati u skladu sa umom i shvatiti da je hrana sredstvo a ne cilj,

takodje trebamo shvatiti da je i polno razmnozavanje sredstvo a ne cilj.
.
Moram da dodam: koriscenje razuma je sredstvo a ne cilj.

Gde ste izgubili cilj?

Grcka sfinga pokazuje cilj. ravnotezu izmedju sve tri osobine.

Treba dovesti u harmoniju, u mir, 1. telo sa 2. razumom i 3. idejama. Pomiriti tri razlicite komponente.

To sto su razlicite nikako ne znaci da su suprotstavljene, iako nam opis iz uvodnog teksta to sugerise. Zato sto je uvodni tekst pisao razum, koji se plasi za svoj opstanak.

Pomirenje se ne moze postici razumom jer ce on sebe favorizovati. Videce neprijatelja u debelom telu ili idejama zanesenjaka.
Ne moze telom, jesce dok i ostale ne ubije.
Ideje su nesposobne za samostalan zivot. Nebrigom ce usmrtiti jedinku.

Kako se zove spona koja pravi harmoniju izmedju tri komponente?

Zove se COVEK. Ne stoik, ne zanesenjak, ne debeli, nego Covek. Velikim slovom. Vrsta koja odumire kada joj poremetite ravnotezu.
 
Poslednja izmena:
Kako se zove spona koja pravi harmoniju izmedju tri komponente?
Zove se COVEK. Ne stoik, ne zanesenjak, ne debeli, nego Covek. Velikim slovom. Vrsta koja odumire kada joj poremetite ravnotezu.

Covek je zarobljeni elan vital., "vrtece klacenje u mestu" kako bi rekao Bergson. Nije cilj odrzavati coveka u ravnotezi kako ti kazes nego je cilj coveka prevazici. Postati "vrsta u vrsti". Krenuti dalje.
Govoris kao da smo usred raja i da jedino sto trebamo ciniti jeste da odrzimo harmoniju i ravonetzu tog naseg bitisanja ovde. Potpuno pogresno. Mi smo u zatvoru i trebamo traziti izlaz ...a covek je taj zatvor.

Ja vas učim o natčoveku. Čovek je nešto što treba prevazići. Šta ste učinili da bi ste ga prevazišli?Sva su bića dosad stvorila nešto iznad sebe: a vi želite da budete oseka usred ove velike plime i radije čak da se vratite životinji nego da prevaziđete čoveka? ...
citat Nice.. iz Zaratustre
 
Da bi dobio ono sto zelis moras se odreci onoga sto imas.
To je sustina niceovog nagovaranja da se odreknemo sebe, svojih ljudskih osobina, mana i vrednosti. Svoje zlobe, sujete, pohlepe, pakosti, ljubavi.
E tu zadnju rec ne dam! Makar bio dagnja. Bez nje ne zelim da postanem bolji. Bez nje ne mogu da postanem bolji. Bez nje ne mogu da budem covek.
Natcovek nece bez nje preziveti godinu. Dan. Znao je to nietsche, zato je ziveo razlicito nego sto je pisao.

Izmedju ta dva stanja, zelis i imas, postoji uzan prostor. U tom prostoru vlada strah.
U tom se prostoru hrane i filozofi i politicari, vernici i ubice.
Jedni grade prelaz, drugi ga ruse, a svi verujuci da rade pravu stvar.
Istina je u tom procepu, u tom mulju, u kome se krije i toliko opasnosti.
Zato ljudi suzene svesti poistovecuju istinu i opasnost.

Preci na drugu stranu ne gubeci sebe smatram uspehom.
Sve ispod toga je poraz. Neprihvatljiv tragican poraz.
Da bi uzivao u onome sto dobijes moras zadrzati makar malo negacije. Suprotnog. Loseg.
U protivnom, nagrada je bezvredna. Nemas je sa cime uporediti.

Ljubav je jedina stvar koja ne zahteva svoju negaciju da bi postojala. Ona nije relativna, uporediva vrednost. Ona je apsolut.
Na zalost, nestaje kada pokusas da je "razumes". Osetiti je moze svako, ko sebi prizna ljudsku slabost. To mogu samo ljudi. Natcovek jok.
 
Poslednja izmena:
Eh,oziman,nikako ja tebe ne razumem.I ranije mi je ova tvoja tema bila cudna (sto bi rekao monti,taman mislimo da tema bude nesto,dakle,pliva,a ona posle "potone").
Dakle,ako vec imas zelju da ovde (dakle,ovde,na "krsarici") budes "profesor filozofije" ,o kojima imas veoma lose misljenje (mislim,za one prave,a ti iduci za Sopenhauerom),onda si trebao ovu temu drugacije obraditi.Mislim,da pripremis predavanje.
Ti,zapravo,o stoicizmu ovde nista nisi rekao.
Elem,za temu treba uvod.To ti nisi uradio."Profesore",to znaci da objasnis,za pocetak,postanak te skole. Znas,ono,osnivac Zenon iz Kitaje,pa,dalje,ime dobila po tremu sa ukrasenim zidovima (stoa poikile),itd.,itd...
I,ono sto je bitno za tu skolu! Dakle,razum prevladava nad strastima i afektima,nezavisnost od spoljasnjih dogadjanja(ja bih rekao nezainteresovanost !,sto mnogo lici na tvoju filozofiju),dakle jedna principijelna ravnodusnost prema svetu (spoljnom,kako bi rekli pripadnici te skole,svejedno,tzv."mladje,srednje ili starije").Jedino sto si rekao - to je da je car Justinijan ukinuo tu skolu ( 529.n.e.-a,to vec nisi rekao).

I,dobro,da tu ne idemo dalje. Ono sto mene bitno interesuje,gde nadje taj izraz za tu skolu- prakticna filozofija.Vec rekoh negde da razlikujem izraze prakticno i prakticki (i tu cak,ako se ne varam,ni Nemci,dakle,od Kanta do danas,nemaju odgovarajuci izraz-da razlikuju ta dva pojma,u jeziku-eto i mi negde imamo "bogat" fil.jezik).
Oni,dakle,pricamo o Stoi,nisu dosli ni do Aristotelovog (dakako,metafizickog) pojma prakse.
I,evo,na kraju,ono sto ne razumem,nisi dosledan sebi.Prakticna,a ja kazem prakticka,filozofija je ono sto se ne uklapa bas nikako sa filozofijom koju ti zastupas.Nikako! :) :confused:
 
A ti te podatke iz istorije nazivas "znanje" o stoicizmu? :)
To je odlika zvanicne profesorstine. Istoriju filozofije proglasiti filozofijom.
Ko je osnovao Stoicku skolu moze biti interesantno ali nije neophodno. To nije znanje ..to su podaci.
Sta je poenta i srz stoicizma objasnio sam na ovoj temi a to je ono sto je bitno.

I,dobro,da tu ne idemo dalje. Ono sto mene bitno interesuje,gde nadje taj izraz za tu skolu- prakticna filozofija.Vec rekoh negde da razlikujem izraze prakticno i prakticki (i tu cak,ako se ne varam,ni Nemci,dakle,od Kanta do danas,nemaju odgovarajuci izraz-da razlikuju ta dva pojma,u jeziku-eto i mi negde imamo "bogat" fil.jezik).
Oni,dakle,pricamo o Stoi,nisu dosli ni do Aristotelovog (dakako,metafizickog) pojma prakse.

Sto se tice tog tvog galimatijasa od reci praktican i prakticki ..dosadan si vise sa time. :)
Ja ne vidim razliku izmedju te dve reci. Razlike i nema.

A stoicizam jeste filozofija u praksi. Kako postici srecu na ovom svetu uz pomoc uma.

I,evo,na kraju,ono sto ne razumem,nisi dosledan sebi.Prakticna,a ja kazem prakticka,filozofija je ono sto se ne uklapa bas nikako sa filozofijom koju ti zastupas.Nikako! :) :confused:

Ima li vece prakse od pokusaja spoznaje sustine sveta i zivota? .Sopneharovoe negacije volje i nirvane kao krjanjeg cilja? Mislis da tvoje zanimanje da li ce neko ziveti u drzavi dembeliji "sa dobro udešenim ustavom, s dobrim pravosuđem i policijom, tehnikom i industrijom," gde ce individue osnivati porodice hrtaniti se i razmnozavati ..u sreci i zadovljstvu. Mislis da tu mizeriju zoves "praksa" nasuprot uzvisenih ciljeva metafizike?
 

Back
Top