Urota i Jugoslaveni
Strana 1 od 4 1234 PoslednjaPoslednja
Prikazujem rezultate 1 do 25 od 89

Tema: Urota i Jugoslaveni

  1. #1
    Domaćin Urvan Hroboatos (avatar)
    Učlanjen
    26.10.2008.
    Pol
    muški
    Poruke
    4.205
    Reputaciona moć
    112

    Podrazumevano Urota i Jugoslaveni

    Budući da već njeko vrijeme pratim istraživanja nedavne (19. st.) vanjske jezične povijesti, nameće mi se- zbog niza "koincidencija", kasnije otkrivenih izvora, mutnih i neobjašnjenih događaja ...- sve više i više misao da se u nekoliko prijelomnih događaja u 19. radilo o organiziranoj raboti s ciljem stvarnoga kreiranja pseudo-nacije "Jugoslavena", s pitajboga kakvim sve konzekvencijama. To što su razni srpski opsesivci, poput Petra Milosavljevića i raznih Dragoljuba (Zbiljića, Petrovića), Žutića i slične tevabije o tom tupili s apsurdnim tezama- nije dostatno da rasprši sumnju.

    U dobroj mjeri radi se o jezičnoj politici, kao i općekulturnoj. Nejasna su i ne do kraja raščišćena pitanja:

    * cijeloga tijeka djelovanja Vuka Karadžića i njegovih mijena

    * poraza ne samo slaveno-srbske struje, nego i one koja
    je bila za narodni "pravoslavni" jezik (J.S.Popović, Njegoš, S.Milutinović Sarajlija, Mušicki, ..)

    * Bečkog dogovora

    * ekspresnoga instaliranja Đure Daničića u JAZU

    * djelatnosti hrvatskih "vukovaca" i lakoga pada zagrebačke škole

    * ponašanja srpske vlade oko Vukova jezika, od upornoga odbijanja do totalnoga
    prihvaćanja (uz ekavicu)

    *...

    O tom potom



  2. #2
    Ističe se
    Učlanjen
    13.09.2008.
    Pol
    muški
    Poruke
    2.204
    Reputaciona moć
    0

    Podrazumevano Re: Urota i Jugoslaveni

    http://govori.tripod.com/

    procitaj.....fabrika vestackog gnojiva i tvornica umjetnog gnojiva zvuce razlicito , ali su isti pojam, i ne vidim razloga da se netko nervira oko toga

    jezik je srpsko-hrvatski ili hrvatsko-srpski , i to nije bio takav problem (izuzev, ako je netko hteo da se igra politike)

  3. #3
    Elita
    Učlanjen
    07.10.2005.
    Pol
    muški
    Lokacija
    U Aleksincu
    Poruke
    17.590
    Tekstova u blogu
    4
    Reputaciona moć
    0

    Podrazumevano Re: Urota i Jugoslaveni

    Citat Original postavio Urvan Hroboatos Pogledaj poruku
    Budući da već njeko vrijeme pratim istraživanja nedavne (19. st.) vanjske jezične povijesti, nameće mi se- zbog niza "koincidencija", kasnije otkrivenih izvora, mutnih i neobjašnjenih događaja ...- sve više i više misao da se u nekoliko prijelomnih događaja u 19. radilo o organiziranoj raboti s ciljem stvarnoga kreiranja pseudo-nacije "Jugoslavena", s pitajboga kakvim sve konzekvencijama. To što su razni srpski opsesivci, poput Petra Milosavljevića i raznih Dragoljuba (Zbiljića, Petrovića), Žutića i slične tevabije o tom tupili s apsurdnim tezama- nije dostatno da rasprši sumnju.

    U dobroj mjeri radi se o jezičnoj politici, kao i općekulturnoj. Nejasna su i ne do kraja raščišćena pitanja:

    * cijeloga tijeka djelovanja Vuka Karadžića i njegovih mijena

    * poraza ne samo slaveno-srbske struje, nego i one koja
    je bila za narodni "pravoslavni" jezik (J.S.Popović, Njegoš, S.Milutinović Sarajlija, Mušicki, ..)

    * Bečkog dogovora

    * ekspresnoga instaliranja Đure Daničića u JAZU

    * djelatnosti hrvatskih "vukovaca" i lakoga pada zagrebačke škole

    * ponašanja srpske vlade oko Vukova jezika, od upornoga odbijanja do totalnoga
    prihvaćanja (uz ekavicu)

    *...

    O tom potom
    ,,njeko vrjeme' ?!

    Ti previse pises o jeziku na ovom forumu za nekoga ko govori jekavskim jezikom, a lupi ovakvu glupost.

  4. #4
    Domaćin Urvan Hroboatos (avatar)
    Učlanjen
    26.10.2008.
    Pol
    muški
    Poruke
    4.205
    Reputaciona moć
    112

    Podrazumevano Re: Urota i Jugoslaveni

    Citat Original postavio Milanne Pogledaj poruku
    ,,njeko vrjeme' ?!

    Ti previse pises o jeziku na ovom forumu za nekoga ko govori jekavskim jezikom, a lupi ovakvu glupost.
    Uči, nije nikad kasno:
    http://hr.wikisource.org/wiki/Skup/Prolog
    "Njeke se sad maškarate čine, para da se na Placi razgovaraju. Gdje su vile od planina? Gdje su satiri od gora zelenijeh? Gdje su vijenci, ruže, hladenci i Kupido s lukom i strjelami?"
    http://suvlin.ffzg.hr/index.php/suvlin/article/view/515
    http://en.wiktionary.org/wiki/njekada
    http://en.wiktionary.org/wiki/njekad
    Poslednji put ažurirao/la Urvan Hroboatos : 02.05.2009. u 15:10

  5. #5
    Elita
    Učlanjen
    07.10.2005.
    Pol
    muški
    Lokacija
    U Aleksincu
    Poruke
    17.590
    Tekstova u blogu
    4
    Reputaciona moć
    0

    Podrazumevano Re: Urota i Jugoslaveni

    Citat Original postavio Urvan Hroboatos Pogledaj poruku
    Uči, nije nikad kasno:
    http://hr.wikisource.org/wiki/Skup/Prolog
    "Njeke se sad maškarate čine, para da se na Placi razgovaraju. Gdje su vile od planina? Gdje su satiri od gora zelenijeh? Gdje su vijenci, ruže, hladenci i Kupido s lukom i strjelami?"
    http://suvlin.ffzg.hr/index.php/suvlin/article/view/515
    http://en.wiktionary.org/wiki/njekada
    http://en.wiktionary.org/wiki/njekad
    Kad je neko u pesnickom nadahnucu, pa da mu se i ne zameri kad ne zna kakve veze Ѣ ima sa jekavicom, ali ti mi ne delujes narocito poeticno, pa...

  6. #6
    Zainteresovan član vandalija (avatar)
    Učlanjen
    01.06.2008.
    Pol
    muški
    Lokacija
    Beograd
    Poruke
    305
    Reputaciona moć
    38

    Podrazumevano Re: Urota i Jugoslaveni

    hrobatos je postavio neka važna pitanja, al su odgovori opširni...uglavnom, od ideje jugoslovenstva su stradali oni koji su je instalirali- ubojičko-kriminalna familija Karađorđevića i srpski političari

  7. #7
    Domaćin Urvan Hroboatos (avatar)
    Učlanjen
    26.10.2008.
    Pol
    muški
    Poruke
    4.205
    Reputaciona moć
    112

    Podrazumevano Re: Urota i Jugoslaveni

    Citat Original postavio vandalija Pogledaj poruku
    hrobatos je postavio neka važna pitanja, al su odgovori opširni...uglavnom, od ideje jugoslovenstva su stradali oni koji su je instalirali- ubojičko-kriminalna familija Karađorđevića i srpski političari
    Uzet ću samo njeke primjere: ex-Yu javnosti se stalno prezentiralo da je tzv. Bečki dogovor genijalno djelo vizionarnih budućih Jugoslavena koje je sama sudbina dovelo na to mjesto i djelo.

    I trebalo godina da se utvrdi da:

    1) "zanimljivost" profila dogovora

    2) pravoga organizatora

    3) zbrku oko nacionalnih imena jezika, prije i poslije

    4) neposredne posljedice u izdavanju austrijskih službenih propisa

  8. #8
    Zainteresovan član vandalija (avatar)
    Učlanjen
    01.06.2008.
    Pol
    muški
    Lokacija
    Beograd
    Poruke
    305
    Reputaciona moć
    38

    Podrazumevano Re: Urota i Jugoslaveni

    Ma, cela ta jugoslovenska priča je otužna storija o internacionalizmu i prokletstvu malih razlika.Pravo pitanje je šta je to Karađorđevićima trebalo, osim da vladaju od Triglava do Đevđelije. Naravno, sve je to potaknuto u XIX veku kada je popa Ruvarac gumicom prebrisao vekove srpske istorije, a onda panslavenstvo, ilirizam, ideje oslobođenja "braće"... Možda bi i uspelo da nismo imali kriminikratiju na vlasti sve ove decenije- razne Baje, Slobe itd, pa i danas, političarima je Srbija plen- imovina je vraćena samo Karađorđevićima- svinjarima i ubojicama- oni su na balkonu ubili Evropu i nama evo/da kažem krležijanski/ ima tome vijek i kusur, te gospe nema, a neće je ni bit, jer Srbi i dalje biraju da ih vode srbožderi-

  9. #9
    Domaćin Urvan Hroboatos (avatar)
    Učlanjen
    26.10.2008.
    Pol
    muški
    Poruke
    4.205
    Reputaciona moć
    112

    Podrazumevano Re: Urota i Jugoslaveni

    1849. donosi se zakonik za KuK monarhiju i imenuju jezici monarhije na kojima će biti u bliskoj budućnosti vođeni pravni poslovi. U prvom nacrtu, za "ove krajeve", navedeni se srpsko-ilirski (na ćirilici) i srpsko -ilirski (zapravo hrvatski, na latinici):
    http://alex.onb.ac.at/cgi-content/anno-plus?apm=0&aid=rgb&datum=18490004&seite=00000006&zoom=2

    No, to je tek dio početka...

  10. #10
    Domaćin Urvan Hroboatos (avatar)
    Učlanjen
    26.10.2008.
    Pol
    muški
    Poruke
    4.205
    Reputaciona moć
    112

    Podrazumevano Re: Urota i Jugoslaveni

    U sljedećoj su fazi razlučeni jezici, pa je to navedeno u austrijskom nacrtu za škole iz 1850. (iz googlebooks):
    http://www.google.hr/books?id=u103AAAAMAAJ&pg=PA83&dq=Palmotich&lr=

    Sokrates: Zeitschrift fur das Gimasialwesen,

    Tu se kao jezici monarhije navode slovenski s izvorima Trubera, Bororiča (krivo napisano Bohovic) i Dalmatina; ilirski i hrvatski što nasljeduje tradicije pisaca kao Gundulić, Palmotić, Zlatarić, Đorđić,.. te srpski koji bi trebao uvažiti novija djela, a i nasloniti se na tradicije Stefana Dušana.

    U toj godini, godini Bečkoga dogovora, izlazi taj dokument da još više pridonese terminološkom kaosu.

  11. #11
    Elita
    Učlanjen
    07.10.2005.
    Pol
    muški
    Lokacija
    U Aleksincu
    Poruke
    17.590
    Tekstova u blogu
    4
    Reputaciona moć
    0

    Podrazumevano Re: Urota i Jugoslaveni

    Citat Original postavio vandalija Pogledaj poruku
    Ma, cela ta jugoslovenska priča je otužna storija o internacionalizmu i prokletstvu malih razlika.Pravo pitanje je šta je to Karađorđevićima trebalo, osim da vladaju od Triglava do Đevđelije. Naravno, sve je to potaknuto u XIX veku kada je popa Ruvarac gumicom prebrisao vekove srpske istorije, a onda panslavenstvo, ilirizam, ideje oslobođenja "braće"... Možda bi i uspelo da nismo imali kriminikratiju na vlasti sve ove decenije- razne Baje, Slobe itd, pa i danas, političarima je Srbija plen- imovina je vraćena samo Karađorđevićima- svinjarima i ubojicama- oni su na balkonu ubili Evropu i nama evo/da kažem krležijanski/ ima tome vijek i kusur, te gospe nema, a neće je ni bit, jer Srbi i dalje biraju da ih vode srbožderi-
    Ma, vidim ja odavno da si ti pravi Srbin i po jeziku i po stavovima...

    Jugoslovenstvo nije izraz internacionalizma, vec bi se pre izvorno moglo smatrati pokretom u pravcu panslavizma.

    Ilirski pokret je bio habzburska intervencija da se juznim Slovenima usadi ideja o ilirskom poreklu kako bi se kroz vestacki nacionalizam i autohtonizam umanjilo jedinstvo slovenskih naroda i uticaj Rusije na Balkanu.

    O tome kakvu je ulogu u svemu tome odigrala katolicka crkva, najbolje svedoci rasprostranjenost ideje o ilirskom poreklu medju balkanskim narodima.

    BOK, Vandalija.

  12. #12
    Mrkalj nije na forumu
    Demokratski izabrani koordinator istoriografske revolucije na Slovenskom Jugu
    Elita Mrkalj (avatar)
    Učlanjen
    04.01.2008.
    Pol
    muški
    Poruke
    15.920
    Tekstova u blogu
    51
    Reputaciona moć
    511

    Podrazumevano Re: Urota i Jugoslaveni

    Interesantna je strateška potrěba vođstva Rimokatoličke crkve i Austrijske carske uprave za postojanjem něke virtuelne rimokatoličke nacije na južnoslověnskom prostoru zapadnog Balkana, skoro apsolutno i u ogromnoj većini naseljenog pravoslavnim Srbima. Uslěd takve potrěbe, pojavila su se istoriografska děla, u kojima se, bez dokaza, veličala “stara Hrvatska” i postepeno “stvarali” tzv. Hrvati kao rimokatolička nacija, iako o njima nema originalnih dokumenata ni podataka o njihovom postojanju u istoriji.

    O Hrvatima ni u jednom arhivu nema originalnih podataka čije je postojanje starije i od tzv. “stare Hrvatske iz perioda hrvatske narodne dinastije”, odnosno iz vrěmena prě, navodnog, njenog potčinjavanja od strane Mađara – ni u arhivu Vatikana, ni Venecije, ni Milana, ni Firence, ni Graca, ni Beča, ni Carigrada – ni igdě ni nigdě, već u tzv. “prěpisima sa starijih nesačuvanih originala”, čime je nastala samo “historijska Hrvatska u prěpisu”, tj. u istoriji nije postojala, ali u virtuelnim zamislima hrvatske istoriografije je “postojala”. Malo ko postavlja pitanje, kako to da za većinu někadašnjih država ima originalnih i ubědljivih podataka, samo o državi “srednjovjekovnoj Hrvatskoj” – gle čuda – nema nijedan!


  13. #13
    Aktivan član matijakupa (avatar)
    Učlanjen
    07.12.2008.
    Pol
    muški
    Lokacija
    Sisak
    Poruke
    1.389
    Reputaciona moć
    48

    Podrazumevano Re: Urota i Jugoslaveni

    Citat Original postavio Mrkalj Pogledaj poruku
    Interesantna je strateška potrěba vođstva Rimokatoličke crkve i Austrijske carske uprave za postojanjem něke virtuelne rimokatoličke nacije na južnoslověnskom prostoru zapadnog Balkana, skoro apsolutno i u ogromnoj većini naseljenog pravoslavnim Srbima. Uslěd takve potrěbe, pojavila su se istoriografska děla, u kojima se, bez dokaza, veličala “stara Hrvatska” i postepeno “stvarali” tzv. Hrvati kao rimokatolička nacija, iako o njima nema originalnih dokumenata ni podataka o njihovom postojanju u istoriji.

    O Hrvatima ni u jednom arhivu nema originalnih podataka čije je postojanje starije i od tzv. “stare Hrvatske iz perioda hrvatske narodne dinastije”, odnosno iz vrěmena prě, navodnog, njenog potčinjavanja od strane Mađara – ni u arhivu Vatikana, ni Venecije, ni Milana, ni Firence, ni Graca, ni Beča, ni Carigrada – ni igdě ni nigdě, već u tzv. “prěpisima sa starijih nesačuvanih originala”, čime je nastala samo “historijska Hrvatska u prěpisu”, tj. u istoriji nije postojala, ali u virtuelnim zamislima hrvatske istoriografije je “postojala”. Malo ko postavlja pitanje, kako to da za većinu někadašnjih država ima originalnih i ubědljivih podataka, samo o državi “srednjovjekovnoj Hrvatskoj” – gle čuda – nema nijedan!

    jel ti to ozbiljno, ili onako..... samo zamajavaš, što bi se reklo tu kod tebe?

  14. #14
    Mrkalj nije na forumu
    Demokratski izabrani koordinator istoriografske revolucije na Slovenskom Jugu
    Elita Mrkalj (avatar)
    Učlanjen
    04.01.2008.
    Pol
    muški
    Poruke
    15.920
    Tekstova u blogu
    51
    Reputaciona moć
    511

    Podrazumevano Re: Urota i Jugoslaveni

    Ti mi kaži. Naravno, argumentima.


    PS. Tu kod mene može da se kaže i zamahuješ, zamašuješ, zamašavaš...

  15. #15
    Mrkalj nije na forumu
    Demokratski izabrani koordinator istoriografske revolucije na Slovenskom Jugu
    Elita Mrkalj (avatar)
    Učlanjen
    04.01.2008.
    Pol
    muški
    Poruke
    15.920
    Tekstova u blogu
    51
    Reputaciona moć
    511

    Podrazumevano Re: Urota i Jugoslaveni

    Citat Original postavio Urvan Hroboatos Pogledaj poruku
    1849. donosi se zakonik za KuK monarhiju i imenuju jezici monarhije na kojima će biti u bliskoj budućnosti vođeni pravni poslovi. U prvom nacrtu, za "ove krajeve", navedeni se srpsko-ilirski (na ćirilici) i srpsko -ilirski (zapravo hrvatski, na latinici):
    http://alex.onb.ac.at/cgi-content/anno-plus?apm=0&aid=rgb&datum=18490004&seite=00000006&zoom=2

    No, to je tek dio početka...
    Mario Grčević, 2002:

    Na koji je način bečka jezična politika u to vrijeme htjela ujednačiti hrvatski i srpski
    književni jezik, razaznaje se u Allgemeines Reichs- Gesetz- und Regierungsblatt
    za 1849. godinu. U uvodu te knjige najavljuje se objava zakona na devet (deset)
    zemaljskih jezika: »1. na njemačkom jeziku, 2. na talijanskom jeziku, 3. na ma džars
    kom jeziku, 4. na bohemskom (ujedno moravskom i slovačkom književnom
    jeziku), 5. na poljskom, 6. na rutenskom, 7. na slovenskom (ujedno vindskom i
    kranjskom književnom jeziku), 8. na srpsko-ilirskom jeziku sa srpskim civilnim
    pismom, 9. na srpsko-ilirskom (ujedno hrvatskom) jeziku s latiničnim slovima,

    10. na romanskom (moldavsko-vlaškom) jeziku.«. Dakle, 1849. predviđena su dva
    zakona na »srpskome«, a koja bi se razlikovala (samo) u pismu.
    Čak je krajnje desni opsesivac Grčević iskrenije od Hroboatosa interpretirao.

  16. #16
    Mrkalj nije na forumu
    Demokratski izabrani koordinator istoriografske revolucije na Slovenskom Jugu
    Elita Mrkalj (avatar)
    Učlanjen
    04.01.2008.
    Pol
    muški
    Poruke
    15.920
    Tekstova u blogu
    51
    Reputaciona moć
    511

    Podrazumevano Re: Urota i Jugoslaveni

    Citat Original postavio Urvan Hroboatos Pogledaj poruku
    U sljedećoj su fazi razlučeni jezici, pa je to navedeno u austrijskom nacrtu za škole iz 1850. (iz googlebooks):
    http://www.google.hr/books?id=u103AAAAMAAJ&pg=PA83&dq=Palmotich&lr=

    Sokrates: Zeitschrift fur das Gimasialwesen,

    Tu se kao jezici monarhije navode slovenski s izvorima Trubera, Bororiča (krivo napisano Bohovic) i Dalmatina; ilirski i hrvatski što nasljeduje tradicije pisaca kao Gundulić, Palmotić, Zlatarić, Đorđić,.. te srpski koji bi trebao uvažiti novija djela, a i nasloniti se na tradicije Stefana Dušana.

    U toj godini, godini Bečkoga dogovora, izlazi taj dokument da još više pridonese terminološkom kaosu.

    Konstantine, pomozi mi, gdě piše da je ovo nacrt zakona iz 1850?
    http://www.google.hr/books?output=html&id=u103AAAAMAAJ&jtp=74
    http://www.google.hr/books?output=html&id=u103AAAAMAAJ&jtp=78


  17. #17
    Elita Konstantin Veliki (avatar)
    Učlanjen
    14.12.2008.
    Pol
    muški
    Poruke
    23.543
    Tekstova u blogu
    2
    Reputaciona moć
    308

    Podrazumevano Re: Urota i Jugoslaveni

    Citat Original postavio Mrkalj Pogledaj poruku
    evo sad citam.

  18. #18
    Elita Konstantin Veliki (avatar)
    Učlanjen
    14.12.2008.
    Pol
    muški
    Poruke
    23.543
    Tekstova u blogu
    2
    Reputaciona moć
    308

    Podrazumevano Re: Urota i Jugoslaveni

    Citat Original postavio Mrkalj Pogledaj poruku
    na tvojem linku pise.

    1 strana pise da se vec u oktobru 1848 razmatila ideja da se uzmu teze norme za nove gymnaziskih profesora.

    2 strana pise da 13 augusta 1849 je taj zakon predlozen i usvojen.


    23 augusta 1849 je Car Franc Josif potvrdijo zakon.

    Nije 1950 ali ke jedna godina pre toga.

    A da je ovaj zakon usvojen pre beckog dogovora to mozes da vidis i bez nemackog.

    Jer se pominju godine 1848 i 1849, a nikako 1950
    Poslednji put ažurirao/la Konstantin Veliki : 06.05.2009. u 15:20

  19. #19
    Mrkalj nije na forumu
    Demokratski izabrani koordinator istoriografske revolucije na Slovenskom Jugu
    Elita Mrkalj (avatar)
    Učlanjen
    04.01.2008.
    Pol
    muški
    Poruke
    15.920
    Tekstova u blogu
    51
    Reputaciona moć
    511

    Podrazumevano Re: Urota i Jugoslaveni

    Odlično, Kole. Hvala ti. Sad možemo dalje.

    Citat Original postavio Urvan Hroboatos Pogledaj poruku
    U sljedećoj su fazi razlučeni jezici, pa je to navedeno u austrijskom nacrtu za škole iz 1850. (iz googlebooks):
    http://www.google.hr/books?id=u103AAAAMAAJ&pg=PA83&dq=Palmotich&lr=

    Sokrates: Zeitschrift fur das Gimasialwesen,

    Tu se kao jezici monarhije navode slovenski s izvorima Trubera, Bororiča (krivo napisano Bohovic) i Dalmatina; ilirski i hrvatski što nasljeduje tradicije pisaca kao Gundulić, Palmotić, Zlatarić, Đorđić,.. te srpski koji bi trebao uvažiti novija djela, a i nasloniti se na tradicije Stefana Dušana.

    U toj godini, godini Bečkoga dogovora, izlazi taj dokument da još više pridonese terminološkom kaosu.
    Taj nacrt zakona čiji prěpis donosi "Sokrat", berlinski edukativni časopis za gimnazije (Zeitschrift für das Gymnasialwesen) razmatran je oktobra 1848, a Franc Jozef ga je potpisao u avgustu 1849. Dakle, odakle Hroboatosu 1850?

    Što se tiče vrědnovanja značaja ovog zakona radi se o
    (a) reorganizaciji nastavnog plana i
    (b) nacrtu austrijskog Zakona o ispitivanju kandidata za nastavnike u gimnazijama.

    Pa tako član 8 provizornog zakona govori o tome šta trěba da spreme budući gimnazijski nastavnici živih jezika:

    die Kandidaten für die i l l y r i s c h e und k r o a t i s c h e Sprache eine Kenntniss der vorzüglichsten ragusanisch-dalmatinischen Schriftsteller des XVI. und XVII. Jahrhunderts, z.B. Gundulich, Palmotich, Zlatarich, Georgich;

    die Kandidaten für die s e r b i s c h e Sprache Kenntniss des Unterschiedes zwischen der ihnen angestammten Sprache und der in der Liturgie fortlebenden kirchenslavischen Mundart, ferner ihrer ältesten Sprachdenkmäler, d. i. der serbischen in Belgrad gedruckten Urkunden und des Gesetzbuches von Stephan Dusan nachzuweisen.
    Kao što se vidi, radi se o gradivu iz književnosti. Ono što jeste razdvojeno, to je da su hrvatski jezik i ilirski jezik odvojeni pojmovi.

    Ilirski je za Bečlije uvěk bio ŠTOKAVSKI (SRPSKI) PISAN LATINICOM.

    Međutim, imajući u vidu značaj samog zakona, jedno su prědmeti u školama iz 1849, a drugo državni ("zemaljski") službeni dokumenti koji se imaju u slědećih 10 godina štampati na na dva pisma srpskog jezika, kako Grčević sam kaže:

    8. na srpskom jeziku (srpsko građansko pismo)
    9. na srpskom jeizku (latinica, koji je ujedno i hrvatski).

    8. in serbisch-illirischer Sprache mit serbischer Civil-Schrift,
    9. in serbisch-illirischer (zugleich croatischer) Sprache mit lateinischen Lettern
    http://p104.ezboard.com/fistorijabalkanafrm20.showMessageRange?topicID=165.topic&start=26&stop=40
    Hroboatos: srpsko -ilirski (zapravo hrvatski, na latinici):
    Zugleich znači ujedno, u isti mah, istovremeno a ne zapravo...

    Hroboatos: Uči, nije nikad kasno...
    E da...
    Poslednji put ažurirao/la Mrkalj : 06.05.2009. u 16:21

  20. #20
    Zainteresovan član
    Učlanjen
    06.05.2009.
    Pol
    muški
    Poruke
    292
    Reputaciona moć
    0

    Podrazumevano Re: Urota i Jugoslaveni

    jugoslavija je tamnica srba

  21. #21
    Mrkalj nije na forumu
    Demokratski izabrani koordinator istoriografske revolucije na Slovenskom Jugu
    Elita Mrkalj (avatar)
    Učlanjen
    04.01.2008.
    Pol
    muški
    Poruke
    15.920
    Tekstova u blogu
    51
    Reputaciona moć
    511

    Podrazumevano Re: Urota i Jugoslaveni


    Jasno je da u ova dva zakona nema protivrěčnosti.

    Oba zakona govore o jednom jeziku pisanom dvama pismima.

    Kandidati za učitelje živih jezika u gimnazijama prědaju jedan te isti jezik, ali je kod
    a) srpsko-ilirskog i hrvatskog pisanje latinično
    b) srpsko-ilirskog pisanje ćirilično,
    pa otud i pozivanje kandidata na poznavanje

    a) latinične književnosti (Gundulić, Palmotić, Zlatarić, Đorđić) odnosno

    (b) ćirilične književnosti (trěba da pokažu poznavanje razlika između narodnog jezika i živog liturgijskog dijalekta crkvenoslověnskog jezika, sem toga, njihovih najstarijih jezičkih spomenika, npr. srpskih povelja štampanih u Běogradu i Dušanovog Zakonika).

    Očigledno je da je Beč prě svega želěo da bude praktičan i otud je jasno zašto on razlikuje samo 2 pisma jednog istog jezika (srpsko-ilirskog).

    Sve u svemu, nema tu nikakvog haosa, sem ako se ne zna němački pa se ovo der serbischen in Belgrad gedruckten Urkunden und des Gesetzbuches von Stephan Dusan nachzuweisen (poznavanje srpskih povelja štampanih u Běogradu i Dušanovog Zakonika), prěvede ovako

    Hroboatos: te srpski koji bi trebao uvažiti novija djela, a i nasloniti se na tradicije Stefana Dušana.
    Neznanje blaženo...
    Poslednji put ažurirao/la Mrkalj : 06.05.2009. u 17:21

  22. #22
    Aktivan član matijakupa (avatar)
    Učlanjen
    07.12.2008.
    Pol
    muški
    Lokacija
    Sisak
    Poruke
    1.389
    Reputaciona moć
    48

    Podrazumevano Re: Urota i Jugoslaveni

    Citat Original postavio Mrkalj Pogledaj poruku
    Ti mi kaži. Naravno, argumentima.


    PS. Tu kod mene može da se kaže i zamahuješ, zamašuješ, zamašavaš...
    nemam vremena za ovu igru (kao neki dokoni penzioneri, jel...) ali ovako na brzinu:

    http://hr.wikipedia.org/wiki/Vinodolski_zakon

    http://www.google.hr/imgres?imgurl=h...num=2&ct=image

    http://www.mdc.hr/hrv-arh-split/hr/4-09predmeti.html

    http://www.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=212


    http://povijest.net/component/content/article/42-hrvatska-u-srednjem-vijeku/410-prvo-priznanje-hrvatske-samostalnosti.html



    zmajavaš, zamahuješ.....svejedno, nekad nisam na čisto s tobom, da li namjerno provociraš jer ti je dosadno ili samo ideš na živce.
    šteta što se osobno ne poznamo, to bi bili duuugi razgovori....
    Poslednji put ažurirao/la matijakupa : 06.05.2009. u 21:43

  23. #23
    Domaćin Urvan Hroboatos (avatar)
    Učlanjen
    26.10.2008.
    Pol
    muški
    Poruke
    4.205
    Reputaciona moć
    112

    Podrazumevano Re: Urota i Jugoslaveni

    Nešto kilavim sa zdravljem, pa ću više kasnije...
    Za sada: otkriveno je, mislim- nisam siguran- iz Miklošičeva dnevnika (radi se o publikacij ijednoga slovenskoga lingvista) da je definitivno Miklošič bio organizator tzv. Bečkog dogovora, a ne Karadžić niti bilo tko od hrvatskih sudionika.

    Oni se svi nisu našli tamo slučajno, nego po "Befehlu" Miklošiča, a koji je pak slijedio naputke Bečkoga dvora i njegovih kancelarija. Karadžić (i Daničić) nisu mogli govoriti ni u čije ime (pa ni austrijskih Srba), dok su Hrvati- iako su imali 3 reprezentativna predstavnika- na sve to došli s nepoznato je kojim sve intencijama. Gaj, koji je politički već bio na zalasku, nije nazočio,a ni glavni gramatičari ilirske škole, Mažutanić Antun i Babukić.

    Doista je tzv. Bečki dogovor važan. Jedna od najjačih karika urote o stvaranju jugoslavenske nacije.

  24. #24
    Elita Konstantin Veliki (avatar)
    Učlanjen
    14.12.2008.
    Pol
    muški
    Poruke
    23.543
    Tekstova u blogu
    2
    Reputaciona moć
    308

    Podrazumevano Re: Urota i Jugoslaveni

    ako treba prevod od nemackog na srpskog samo saljite PN.

    I da dodam da Mrkalovo prevodjenje

    zugleich kao istovremeno je totalno tacno.

  25. #25
    Domaćin Urvan Hroboatos (avatar)
    Učlanjen
    26.10.2008.
    Pol
    muški
    Poruke
    4.205
    Reputaciona moć
    112

    Podrazumevano Re: Urota i Jugoslaveni

    Citat Original postavio Konstantin Veliki Pogledaj poruku
    ako treba prevod od nemackog na srpskog samo saljite PN.

    I da dodam da Mrkalovo prevodjenje

    zugleich kao istovremeno je totalno tacno.
    Problem je s ovim novokomponiranim interpretatorima što se hvataju za riječu rada u nastanku.Predpostavljam da je rečeni tekst:
    http://www.hercegbosna.org/download-hr/Grcevic_6.pdf
    No, to je stara verzija jer je autor uočio neke svoje pogrkeške, i konačna će biti, mislim, 8.

    Autor je pojmove "srpsko-ilirski" pohrješno strpao pod "srpski", a oni se to nikako u samome tekstu ne imenuju. Pod ilirskim jezikom podrazumijevao se jezik Gaja, Mažuranića, Babukića, Šuleka, Demetra, Vraza,...a pod srpskim Vika Karadžića ( tom nacrtu za zakonik). Trpati sve u "srpski" nema uporišta u samome tekstu, a to je vidljivo i iz samog predgovora u Juridisch-politiscje Terminologie iz 1853.
    http://www.google.hr/books?id=n-caAAAAYAAJ&printsec=frontcover&dq=juridisch+politische+terminologie&lr=

    Deutsch-kroatische, serbische und clovenische separat-ausgabe.

    Ovo je hrvatski jezik
    Prije svega moram sa žalošću napomenuti, da se nije mogla oživotvoriti
    želja da se barem za hrvatsko i srbsko narječje sastavi podpunoma jedna
    nazovnik, jer srbski književnici privikli su nekim crkvenim i ruskim izrazima
    već natoliko, da se je bojati bilo, da bi se još za sada nagazilo na prevelik
    upor, ako bi ih sasvim odstranili, s druge strane pako budući da su sasvim
    proti duhu živućega jugoslavenskoga jezika, nisu se mogli primiti u hrvatsko
    narječje, koje je stopram u novije vrijeme podignuto na pismeni jezik i
    zato se je većma uzdržalo u svojoj izvornoj i pučkoj prostoti. Držalo se je
    dakle za shodno sadašnjim okolnostima vremena, da se gospodinu doktoru
    Petranoviću, koji je osobito branio to mnijenje, ostavi na volju u srbsku stranu
    primiti sva ona odstupljenja od izrazâ nagjenih po svimkoliciem članovima
    odbora za shodne hrvatskom narječju, koja bi se njemu kao osobitom
    poznatelju tako nazvanoga slaveno-srbskoga književnoga jezika činila za
    neobhodno potrebna.
    Način kako smo postupali kod ustanovljivanja izrazâ, bio je pako sljedeći:
    u obće koliko je najviše bilo moguće držali smo se čistog pučkog i obće
    razumljiva načina govorenja, gdje smo uzimali osobit obzir na opazke gospodina
    Vuka Stefanović-Karadžića, koji je po svem slavenskom učenom svijetu
    poznat kao prvi jezikoslovac našega naroda u tom pravcu. (Juridisch-
    Politische Terminologie 1853: III—IV)
    A ovo srpski:
    Čudan' ė doisto položaj u toj stvari srbskog' pisca, ėr' u pisanju valja da se
    često bori s' ukorělom' starom' navikom i predrasudama pa i s' ličnom' u
    dětinstvu još' začetom' ljubavi k' crkovnom' ėz''ku. Nego ė broj takov'' hvala
    Bogu svake godine to man'i. Samo ne treba nam' u izbiranju sredstva prenagliti,
    a to b'' onda b''lo, kada b'' se srbski spisatel' držao načela da kn'iževn''m'
    ėz''kom' ėdino prosti pučki govor' vladati mora. Pišimo ėz''kom' govorn''m'
    narodn''m', ali zaėdno pazimo na primětbe ėz''koslovaca i na urese i izraze
    bol'i naši spisatelja.
    Razvidno je sljedeće:

    *Vuk Karadžić je u projektu stvaranja proaustrijske srpske nacije preko latinizacije i polućitilazije Srba našao na znažan otpor Srba koji je trajao skoro pola stoljeća. U njegovu su jeziku prepoznali "katolički", dalmatinski jezik kao prijetnju pravoslavlju.

    *1848.i 1849. napravljeni su nacrti za "Obći austianski zakonik" živij jezika monarhije i tu su razmatranji slovenski (kranjski, vendski), hrvatski (ilirski, dalmatinski, dubrovački) i srpski ( s refencijama na Dušana i novije reforme Obradoviča i Karadžića).

    U jednom se dokumentu zove srpsko-ilirski (ekvivalent je to već nazočnom srpsko-hrvatskom ili srpskom ili hrvatskom iz 1820-ih kod Šafarika i Grimma), dok je jesanije precizirano za gimnazijalne upute.

    Sam je Bečki dogovor prošao bez imenovanja jezika (a da se imenovalo, vjerojatno bi bio imenovan srpsko-ilirski ili ilirski ili srpski- srpski kao jezik Karadžića i Daničića, ilirski kao jezik Mažuranića, Kukuljevića, Demetra, Pacela i Pejakovića).

    Dva zakonika nakon 1850. generalno nameću i Srbima hrvatski ilirski jezik, napose u pravnoj terminologiji: ključni zakonski tekst s početka 50-ih godina Privremeni gradjanski postupnik za Ugarsku, Hèrvatsku, Slavoniu, sèrbsku Vojvodinu i tamiški Banat (Beč, 1853.) tiskan je samo na latinici, a jezično je pripremljen u skladu s načelima
    zagrebačke filološke škole.
    http://www.google.hr/books?id=I_UrAAAAYAAJ&dq=Privremeni+gradjanski+postupnik&lr=
    (nema pregleda)
    Referencija iz Kukuljevića:
    http://www.google.hr/books?id=9w4YAAAAMAAJ&pg=PA135&dq=Privremeni+gradjanski+postupnik&lr=
    Obći austrianski zakonik
    http://www.google.hr/books?id=58Q2OgAACAAJ&dq=ob%C4%87i+austrianski&lr=
    Poslednji put ažurirao/la Urvan Hroboatos : 07.05.2009. u 01:19

Slične teme

  1. Urota
    Autor *Hellena* u forumu Televizija, radio i novine
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 15.01.2008., 19:34

Pravila za slanje poruka

  • Ne možete kreirati novu temu
  • Ne možete poslati odgovor
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoju poruku
  •