Najteza nesreca u istoriji

Tex707

Domaćin
Banovan
Poruka
4.437
Juce je proslo tacno 32 godine od kako se, 28. marta 1977, godine, dogodila nateza nesreca u istoriji vazduhoplovstva - 583 osobe izgubile su zivot na aerodromu Los Rodeos, Tenerife u sudaru dva B747, Pan-Am-ovog i KLM-ovog. Svi preziveli putnici bili su u Pan-Am-ovom avionu. Niz faktora, od kojih je glavni nepostovanje procedure i preterana samouverenost KLM-ovog kapetana, doveli su do toga da se najteza nesreca u istoriji vazduhoplovstva desi na zemlji.
 
Uprkos cinenici da je niz dogadjaj uticao na katastrofalni ishod (teroristicka pretnja, divertovanje letova na manji aerodrom, neiskustvo ground kontrole Los Rodeosa sa vecim brojem velikih aviona, nedostatak ground radara, smanjena vidljivost zbog magle, prekidi u komunikaciji kontrole i PanAm-ove posade, teskoce PanAm-ove posade pri taksiranju) ostaje cinjenica da je samouvereni i, po tvrdnjama nekih, nadobudni Capt. Van Zanten krenuo na T-O run bez clearancea kontrole i da je prenebregao upozorenje svog mladjeg kolege da nije sigurno da je PanAm napustio RWY.
 
Kako to da je u svakoj nesreci, a narocito na moru, uvek problem da se nadju "crne kutije"? Zasto se ne napravi sistem gde bi kada sistem vidi da je gotovo, ako je avion u nekontrolisanom padu ili je doslo da raspada aviona u vazduhu, VR i FDR se katapultiraju slicno kao sediste u vojnom avionu, s tim sto bi taj sistem naravno bio mnogo manji i jeftiniji.

Posle katapultiranja, i otvaranja padobrana, oko uredjaja bi moglo da se naduva nekoliko vazdusnih jastuka koji bi privukli spasioce i odrzavali uredjaje na povrsini.
 
Kako to da je u svakoj nesreci, a narocito na moru, uvek problem da se nadju "crne kutije"? Zasto se ne napravi sistem gde bi kada sistem vidi da je gotovo, ako je avion u nekontrolisanom padu ili je doslo da raspada aviona u vazduhu, VR i FDR se katapultiraju slicno kao sediste u vojnom avionu, s tim sto bi taj sistem naravno bio mnogo manji i jeftiniji.

Posle katapultiranja, i otvaranja padobrana, oko uredjaja bi moglo da se naduva nekoliko vazdusnih jastuka koji bi privukli spasioce i odrzavali uredjaje na povrsini.

Razmisljalo se o tome, ali je cesto velika verovatnoca da i takav sistem bude ostecen u udesu.
 
Meni je neverovatno da se i dan danas brzina aviona meri u principu isto kao i na dvokrilcima s pocetka 20. veka. Valjda sada ima nesto pametnije od pito cevi. Koliko se secam, svaki putnicki avion bi trebalo da ima vise pito cevi, i da sistem uporedjuje ocitavanja za slucaj da je neka od cevi ostecena ili zacepljena, ali sve i da je brzinomer lose radio, pa valjda pilot moze da oseti kada pocinje da pada u stall zbog male brzine. Da li je moguce da u avionu nema GPS uredjaja koji moze i da meri brzinu, ovako ispada da bi obican navigator za kola od 200e resio problem i omogucio da ovaj avion ne padne.
 
Meni je neverovatno da se i dan danas brzina aviona meri u principu isto kao i na dvokrilcima s pocetka 20. veka. Valjda sada ima nesto pametnije od pito cevi. Koliko se secam, svaki putnicki avion bi trebalo da ima vise pito cevi, i da sistem uporedjuje ocitavanja za slucaj da je neka od cevi ostecena ili zacepljena, ali sve i da je brzinomer lose radio, pa valjda pilot moze da oseti kada pocinje da pada u stall zbog male brzine. Da li je moguce da u avionu nema GPS uredjaja koji moze i da meri brzinu, ovako ispada da bi obican navigator za kola od 200e resio problem i omogucio da ovaj avion ne padne.

Pito-staticki sistem se sastoji iz vise nezavisnih davaca (cevi i otvora koji su kod velikih aviona najcesce odvojeni). Podatke iz svih davaca obradjuju racunari (FDC, ADC ili kako li ih sada vec nazivaju), ali kao podatak za ASI ili A/P uvek ide samo jedan signal. Komparacija signala se radi i pokazuje indikacija greske, ali pilot sam mora da odluci kom signalu ce "verovati". ako je A/P povezan na npr. cev No1, a ona se zacepi, dobice indikaciju manje vazdusne brzine i odreagovace naglim dodavanjem "gasa" ili obaranjem nosa (desavalo se u Airbusevima). Sa druge strane, Boeing obicno prepusta pilotima odluku o izbegavanju stallinga, enevelope protection se ukljucuje prema potrebi.

GPS i IRS mogu da mere brzinu, ali to je brzina u odnosu na TLO. Mdjutim, ono sto je bitno za let aviona je VAZDUSNA BRZINA i tu GPS i IRS ne mogu da pomognu. Zamisli slucaj leta ne velikoj visini, gde je avion blizu ivice anvelope i leti sa ceonim vetrom od npr. 50KTs. E sada, kada bi vetar naglo promenio smer (sto je itekako moguce) i postao repni vetar od 50KTs avion bi se nasao u veoma nezgodnoj situaciji...a GPS i IRS bi pokazivali istu brzinu.
 

Back
Top