Odmah da kazem da prosto nisam znao dje da smnestim ovu temu, pa moderatori neka stvar regulisu, tj. postave je dje joj je mjesto, ako nije odje tj. na filizofiji , ma rek'o bih da nije al' ajd ..nema adekvatnog pdf-a.
Prednosti i nedostaci.., vrline i mane.., kako god 'ocete.
Prednost i foruma kao i nekog drugog komunikacionog srdestva.
Vase misljenje o samo rijecima na papiru tj. monitoru, koliko je pouzdano, istinito, ...shvatate li za ozbiljno forum, koliko je uspjesan razgovor preko ovakvog nacina komuniciranja?
Na Filozofiji je nekad bila aktuelna tema "Život u virtuelnom svetu" (meni vrlo draga
), na kojoj su se mnogi od nas služili raznim stilskim figurama kako bi dočarali svoje viđenje virtuelnog sveta, s akcentom na forumima. O forumu smo pričali, takoreći, poetski.
Ali, da zanemarimo metafore ...
1. prednosti:
-komunikacija sa većim brojem ljudi različitih stavova, što pospešuje socijalizaciju;
- uspostavljavljanje i učvršćivanje kontakata sa istomišljenicima (pripadnost grupi - što je izvesnom broju ljudi potrebno);
- dostupnost i razmena informacija
- brzina i praktičnost komunikacije (nije skupa, moguća je i kad smo bolesni, bez novca za izlazak, ili kada je napolju kijamet
)
2. nedostaci:
- jedan pogrešno ukucan znak interpunkcije ili slučajno izostavljeno slovo, kao i loše ili na brzinu pročitan i shvaćen komentar, mogu dovesti do kolapsa u dijalogu (malo stilskih figura
: sagovornici su kao zatvorenici u zasebnim ćelijama, naslonjenim jedna na drugu zidovima - kroz koje se može čuti ono što govore i o koje se može kuckati - ali ipak odvojenim tako da se "osuđenici" nikada uzajamno ne vide)
- idealizacija sagovornika ili, suprotno, odbojnost - na osnovu sopstvenih projekcija, što takođe može dovesti do razočaranja i teških krahova;
- početnički rizik od namernog dovođenja u zabunu od strane klonova, predatora, "usisivača" energije i raznih drugih manipulatora, koji su skloni mengeleovskom proučavanju tuđih karaktera i njihovog stepena izdržljivosti
Pisana reč je ili moćno oružje, ili epitaf na sopstvenoj nadgrobnoj ploči. Nema neutralnih reči. One su ili uverljive ili blede, i predstavljaju misli koje je neko pljusnuo na tastaturu. Što bleđe reči, to su i beznačajnije misli, što moćnije reči, to je onaj koji ih je zapisao vredniji pažnje. Tako je to na forumu. U rl bi nečija pojava zasenila njegove/njene reči. Ovde ne opstaju ljudi koji nemaju šta da kažu, ili ne umeju.
U forumskom dijalogu, gde nema glasova, dodira, lica, i gde je sve pod znakom pitanja (istinitost nečijih reči nije moguće utvrditi, a autentičnost fotografija je takođe vrlo diskutabilna), najbolje je istovremeno biti na distanci ali i opušten - što je vrlo, vrlo teško.