Koliko volite Crnu Goru?

TADE KRIVOKAPIĆ

Na domaku Crne Gore, iznad širokog našeg mora, živjelo je i borilo se pleme krivošijsko. Nije trpjelo ćesarsku vlast i dizalo je bune i ustanke. Jek gusala pratila je vazda orna pjesma o slavi i harambašama crnogorskim. Godine 1869. i docnije 1885. pucala je po plemenu puška osvetnica, to je bilo vrijeme Prvog i Drugog krivošijskog ustanka.

Tu, u uglednoj porodici Samardžića, negdje pod kraj 15. vijeka, ugledalo je svijet jedno žensko dijete. Ime su joj dali Tada. Odraslo je i čoban postalo, i miješalo brave sa cuckim ovčarima. A ovi vječito megdan dijelili sa građanima nikšićkim i Turcima korjenićkim oko katuna i pasišta, džeferdara posječenih glava. I Tadi bi milo kad je Cuce isprosiše za Rada Savova, u junačku kuću Krivokapića, gdje se na bezvodnu kršu i posnoj zemlji uz kap vode i koru hljeba rađa čojstvo i junaštvo. Tu se puška nosi od djetinjstva, četuje bez predaha, plijeni stoka i padaju birane muške glave. Opori cucki osvetnici ostavili su iza sebe mnogo surovosti, ubistva i krvi, ali ispod tvrde kore ovog „zlog života", vazda je izbijala blagorodna duša ratnika, koji vjeruje u ljudsko dobro i čovjeka. A o gostoprimstvu cuckog plemena postoji u narodu priča da će te bolje i ljepše dočekati Cuca s čašom vode, no neko sa pršutom. Nijedno naše pleme ne umije tako lijepo da se šali, ali nikad da uvrijedi.

Eto, tu je savila svoje gnijezdo, u domu plemenskog kapetana Rada Krivokapića, zgodna odiva krivošijska Tade Samardžić. Najprije joj bi neobično, no vrijeme učini svoje, te otvrdnu.

Kad Rade osveti oca što pogibe od Turaka ispod planine Lisca i djeda kojeg Korjenići mučki posjkeoše u Prigredini, Tade je s ostalima u kolu igrala i pjevala.

S Radom je imala desetoro djece - šest sinova i četiri kćeri. Jedan joj sin, kao dijete, nesrećno pogibe na Trešnjevu, a kćer prispjela đevojka, oboli od boginja te od bola presvisne.

Tade je drugu djecu kao prava majka odgojila, naročito pet sinova - pet sokolova. Najstariji Krsto, bio je kasnije serdar i kapetan rudinski, Spasoje zvani Zekota, serdar I Đuro najmlađi, podkomandir Cuca i Ćeklića. A rijetko je bilo tada u Crnoj Gori da jedna kuća da toliko biranih glavara. To je trebalo zaslužiti obrazom i junaštvom. Jedna kćer bila je udata za sina Andrije Perovića, serdara, a druga za Jakova, sina Mirka Aleksića što je posjekao Smail- agu Čengića.

Porodica Tadina - Krivokapići učestvovala je u svim važnijim događajima crnogorske istorije, naročito u mučnom vremenu dolaska knjaza Danila na vlast. Krivokapići su više od drugih poštovali i isticali svoju plemensku i bratsveničku posebnost, te su ih, zbog ovog i drugih stvari, Petrovići na nišan stavili. Rada Savova, Tadina muža, plemenskog kapetana Cuca i Ćeklića, knjaz Danilo izabrao je za senatora i kasnije naredio perjanicima da ga mušketaju usred Cuca. U ovo doba mučno je bilo cuckom plemenu. Neki su probali da rasture varnicu osvete i podgovore

sinove Rada Savova na krv i osvetu. Oni, svi mladi i plahoviti, htjeli su i željeli da osvete oca. No, tu je bila Tade, majka njihova, mudra i plemenita žena. Djeca su poslušala njenu riječ i nijesu prosula bratsku crnogorsku krv.

Godine 1858. Crnogorci su na Grahovcu zadobili slavu i pobjedu. U krvavom boju sa Skadri-pašom srele su se Cuce. Na brdo Omutić, junačko poprište, izletjela je sa handžarom u rukama i sa sinovima svojim jedna žena - Tade Radova. U zagonu je posjekla Turčina, nekakvog zlicu i mahnita junaka azijatskog. Niko se ovom začudio nije, znajući da je Tade Krivokapić vrijedna muške glave.

Na Cetinju je knjaz Danilo, krvnik njena muža, rekao pred okupljenim narodom:

„Tade Radova, da orden imam, prvo bih ga na tvoje prsi metnuo. Evo ti naljepše odijelo crnogorsko, pa ga nosi i zori se sa njim, kao što se tobom zori Crna Gora".

Kad je na prijesto crnogorski došao knjaz Nikola, puno pažnje poklonio je Tadinim sinovima. Đura najstarijeg, lično je on školovao, ali staru nepokornost Krivokapićima - Radovićima (po Radu Savovom ovo uže bratstvo Krivokapića zvali su i Radovićima) nije zaboravljao. Pa nijesu zalud Crnogorci rekli da je Radoviće knjaz „jednom rukom milovao, a drugom udarao".

U Dugi Krvavoj, više Nikšića, 1862. godine nalazili su se i njeni sinovi u borbi sa Omer-pašinom vojskom. Tade je pošla da obiđe sinove i da im preda hranu. Ona stara, a put dalek, stigla je u sami mrak. Istog dana vodio se krvav boj s Turcima u kojem je poginulo dosta Cuca, a među njima serdar Krsto, Tadin najstariji sin. Četiri njegova brata ostala su sjetna, jer su Cuce izgubile svoju perjanicu, a oni brata, sokola. Kad su vidjeli da im je majka došla, izađu pred nju tužni i glave oborene. Ona viđe da među njima nema Krsta, njenog prvijenca i delije: Dosjeti se jadu, ali se brzo pribra, pa kad joj sinovi priđoše upita:

„A đe je Krsto, Djeco ?"

Njena četiri sina, znajući koliko ona voli Krsta i jedva odolijevajući suzama, odgovore:

„Majko, Krsto je teško ranjen i, ako bog da, neće ranama podleći".

„Čujte djeco",-povika Tade," Krsto je poginuo! I neka je, fala da je bogu! Rodila sam ga da pogine za slobodu i čast Crne Gore. A vi ste mi se skamenili i objesili ka' žene, već čujte ako mi Krsta osramotite i donesete bruku domu i plemenu, ni jednoga majka više ne gledala."

Tade je, već ostarala i slomljena, išla na Vučji Do, i kao nekad na Grahovcu, muški kidisala na brdo Kovčeg. Kad su neki počeli da prave šančeve, rekla je:

„Boj se ne bije iza međa i kamenja".

Umrla je kad joj je bilo sto deset godina. Sve ovo je bilo davno, a Cuce i danas za vrijednu i dobru ženu kažu : „Evo je ka' Tade Radova".

Napisao: Marko Vujačić, 1961.






divno-2.jpg
 
sava035:
I sta mi treba da kazemo za ovu pricucu? Pa takvih je sudbina bilo u Srbiji na hiljade za ovih ratova koji je nisu zaobisli. Al treba na forum da pisemo pesmu o majci devet J:dontunderstand::dontunderstand::dontunderstand::dontunderstand::dontunderstand:ugovica?
Kliknite za proširenje...


ne znam koliko Vas ima ,
svejedno -- dobro jutro svima :D

ne treba nista da kazete .
podforum je o Crnoj Gori . svako daje svoj doprinos temi, na neki nacin .
ja sam izabrala da sacuvam od zaborava neke price, istinite price .
sto se Jugovica tice ... pa nemoras ti da pises, ako neces ... ja cu :D sa zadovoljstvom .
 
sava035:
I sta mi treba da kazemo za ovu pricucu? Pa takvih je sudbina bilo u Srbiji na hiljade za ovih ratova koji je nisu zaobisli. Al treba na forum da pisemo pesmu o majci devet J:dontunderstand::dontunderstand::dontunderstand::dontunderstand::dontunderstand:ugovica?
Kliknite za proširenje...



Sve ove price su nasa kolektivna istorija i niko na ovim prostorima ne moze biti siguran da nema korena cak tamo gde i ne sluti.

Covek koji ima ljudskosti i ponosa u sebi postuje to isto i u drugima. A tvoj zajedljivo -detinjast komentar sigurno nije potvrda toga.
 
" U trenutku postanka planete, najlepše spajanje zemlje i mora dogodilo se na crnogorskoj obali... "

Ovako je, svojevremeno, Crnogorsko primorje opisao Lord Bajron. Njegovim riječima malo se što može dodati ili oduzeti – treba se uvjeriti u snagu impresije koja je velikog pjesnika potakla na tako lijepe riječi.

U nepunih 300 kilometara obalne linije, čak pedeset dva kilometra pripada plažama - najljepšem spoju sunca, mora i kopna. Ima ih, što manjih, većih, pješčanih, šljunkovitih, kamenih... više od stotinu. Krase crnogorsku obalu, uljepšavaju primorske gradove, pružaju odlične uslove za odmor i rekreaciju. Neke gledaju na otvoreno more, ima ih skrovitih, divljih, zaklonjenih u uvalama, do kojih se može samo brodićem ili čamcem.

Plaže se nalaze na hercegnovskoj, tivatskoj , kotorskoj, budvanskoj, barskoj i ulcinjskoj rivijeri.



Mogren%201.jpg
 
V O L I M

Volim te cilu i malu
Volim tvoju mladost
Humor i hvalu
Volim tvoje vode
Potocice zuborcice
Tvoje rijeke jezera
Volim tvoje more
Tvoje zore
Tvoje prozore
Volim da odem
Jos vise da se vratim
Volim ti vjekove prosle
One sto ce tek doci
Volim tvoje snene noci
Volim ti cobana livadu
Otkose svjeze kosace i kosu
Drvosjecu ti volim
Tvoja predgradja gradove
Vjetrove kise
Sve tvoje mirise cvjetove
Volim te malu cijelu
Volim i za tebe se molim.
 
duska.vodolija:
Na tako malom prostoru toloko razlicitosti,prirodnih ljepota,carolija zbijenih vjekova igra
proslosti i neceg novijeg nedokucenog do kraja.
Sve prozeto ljepotom od koje zna da se zavrti u glavi.
I moj u tolikoj ljubavi strah da to nekontrolisano narusavamo
neznajuci sto imamo dok ga ne izgubimo.
Kliknite za proširenje...


ostajte ovdje !! ... Sunce tudjeg neba,
nece vas grijat kao sto ovo grije.
gorki su tamo zalogaji hleba
gde svoga nema i gde brata nije .

(A.Santic )



citirajuci druge ...mnoge ... poistovecujem se prenoseci misao .
volela bih da umem kao Duska napisati, opisati koliko volim Crnu Goru ,
bas na ovoj temi koja to i pita u nazivu svom .

inace sam od Kuca i vasojevke .... hmm...
kako li bi ovo King kategorisao ....... ??
 
Sta kome cini ovaj kameniti krs, okupan suzom i krvlju!
Petar II Petrovic Njegos

Ja se Turaka i ne bojim, ja se bojim svoje brace: Turci nijesu nigda mogli Crnu Goru pregaziti, ali su me braca moja cesto pritijesnila!
Petar II Petrovic Njegos
1851. godine


njegos-mausoleum.jpg
 
Poslednja izmena:
Moj sin dobro zna sto ce njegovu majku da posebno obraduje .Kad god mu se pruzi prilika donese mi po koju ljepotu slikanu mobilnim telefonom.
 

Prilozi

  • 100_3556.jpg
    100_3556.jpg
    20,3 KB · Pregleda: 5
  • 04102007(002).jpg
    04102007(002).jpg
    37,6 KB · Pregleda: 248
  • 04102007(011).jpg
    04102007(011).jpg
    56,2 KB · Pregleda: 176
  • 04102007(015).jpg
    04102007(015).jpg
    35,8 KB · Pregleda: 172
  • Picture 878.jpg
    Picture 878.jpg
    34 KB · Pregleda: 175
[Venom];10183290:
Licimere i izdajice nikada nisam ni voleo.
Kliknite za proširenje...

Ovo sam trebala da citiram,i da kazem ne razumijem.
Ne moze citava jedna drzava biti licimjerna i izdajnicka.
Ako i ima po njegovom misljenju takvih , ima i onih drugih , bez naljepnica i istih koseva.
Mada me takav govor samo rastuzuje ,odgovor sam htjela da bude:
"Ja ne razumijem, i dalje tako mislim"
:eek::eek::eek:
 
Prijavite se ili registrujte da biste poslali poruku.

Back
Top