Strane banke u Srbiji - PRED BANKROTOM

Тихи

Starosedelac
Poruka
162.094
0d5f10d50f5d05f0d50f5d0f.jpg


U čabru!
Strane banke u Srbiji nalaze se pred kolapsom. Njihov ukupni gubitak u poslednjem kvartalu prošle godine veći od pola milijarde evra


BEOGRAD - Bankarski sektor nalazi se pred kolapsom jer je ukupni gubitak banaka koje posluju u našoj zemlji veći od pola milijarde evra. Prema navodima iz statističkog biltena Narodne banke Srbije, građani su sa štednje povukli 1,13 milijardi evra u periodu od septembra do decembra prošle godine, dok su banke imale gubitak na vrednosti kapitala od 572 miliona evra.
"Vrednost ukupne pasive bankarskog sektora u Srbiji, usled obezvređivanja njenog dinarskog dela i pojačanog povlačenja deviznih depozita, smanjena je", navodi se u naučnom radu "Ekonomija Srbije", koji je objavljen na sajtu ekonomija.org.

Prema rečima guvernera Radovana Jelašića, samo u oktobru prošle godine sa štednje je podignuto 860 miliona evra. Loša vest je da su građani i proteklih meseci nastavili da povlače štedne uloge, uplašeni vestima o globalnoj ekonomskoj krizi. Kakav je uticaj globalne krize na naš bankarski sektor, najbolje je objasnio predsednik Vlade Mirko Cvetković, koji je najavio da se očekuje veliki talas pritisaka na banke kao posledica nemogućnosti privrede da servisira svoje obaveze.

- Pojaviće se stečajni postupci u kojima banke neće moći da naplate svoja potraživanja - rekao je Cvetković.

Ministarka finansija Diana Dragutinović smatra da bi "drugi talas krize" mogao bi biti jači od dosadašnjih, pa se postavlja pitanje da li će banke moći da prežive krizu koja nam predstoji.

Prošle godine država je odlučila da garantuje za devizne uloge građana do pedeset hiljada evra. Ipak, i država i građani će se naći u velikim problemima ukoliko neka od stranih banaka zaista ode u stečaj. Većina ovih banaka smeštena je u iznajmljenom prostoru, što bi u trenutku stečaja moglo da znači veliki problem za građane koji su u nekoj od njih imali štedne uloge. Nije isključeno da će u slučaju opšteg kolapsa bankarskog sistema država građanima morati da vraća novac za koji je garantovala na način na koji se sada isplaćuje stara devizna štednja.

Ekonomista Aleksandar Stevanović smatra da naš bankarski sistem nije u lošoj situaciji u kakvoj se nalaze neke od banaka koje su plasirale novac u istočnoj Evropi.
- Domaće banke će se suočiti sa činjenicom da u narednom periodu neće imati toliko dobru naplativost kredita u privredi kakva je bila u prethodnom periodu - kaže Stevanović i ističe da to ne znači i da će doći do opšteg kolapsa bankarskog sistema. Prema njegovim rečima, banke su sredstva koja sada neće moći da naplate obezbedile kroz visoke marže koje su naplaćivale proteklih godina.

http://www.kurir-info.rs/clanak/politika/kurir-06-03-2009/u-cabru
--------------

i ako ce neki reci kurir , ovo ono, ovo je 99% istina , jer je koliko prekjuce premijer Mirko Cvetkovic izrazio zabrinutost za banke i rekao javno da je moguce da ce doci do bankrota, i da ce drzava izdvojiti 40 milijardi dinara za spas banaka iz budzeta

Znaci premijer i vlast uzimaju 430 miliona eura naseg novca i daju ga STRANIM BANKAMA, koje nas i onako deru ovde najvecim kamatama u evropi!

Ljudi sta da vam kazem povlacite stednju u slamarice dok jos ima vremena - ne dozvolite sebi da dozivite sudbinu stedisa Jezde i Dafine i da vam drzava ustedjevinu isplacuje u narednih 30 godina na mesecne rate.
 
  • Podržavam
Reactions: 27E
OVO JE NAJBOLJI DOKAZ DA JE BANKARSKI SEKTOR U SRBIJI PRED KOLAPSOM

------------------------------

Garancije za banke 40 mlrd. dinara
12:12 | Izvor: Beta, Tanjug
Beograd -- U budžetu Srbije izdvojeno je 40 milijardi dinara garancija za očuvanje bankarskog sektora, rekao je predsednik Vlade Mirko Cvetković.


"Očekujemo talas pritiska na banke kao posledicu nemogućnosti privrede da servisira svoje obaveze. Pojaviće se stečajni postupci gde banke neće moći da naplate svoja potraživanja", rekao je Cvetković na Biznis forumu na Kopaoniku.

Premijer je najavio usvajanje dodatnog paketa mera za negativnih efekata svetske ekonomske krize, koje bi trebalo da budu "na raspolaganju u narednih mesec dana" i dodao da se radi o merama "za relaksaciju privrede".

Srbiji je, prema njegovim rečima, neophodno da ove godine ima veći budžetski deficit od planiranog i istovremeno smanjenje javne potrošnje, što će i biti predmet razgovora sa delegacijom MMF.

Cvetković je najavio da će država povećani budžetski deficit pokriti inostranim kreditima, ali da to neće izazvati dužničku krizu, jer Srbija ne spada u krug visoko zaduženih država.

"Kada se radi o pokriću očekivanog deficita, orijentacija je da se ne ide na zaduživanje u lokalu, odnosno preraspodelu sredstava, već da se isključivo deficit finansira eksternim sredstvima kao što su krediti", rekao je Cvetković.

U ovom trenutku je, prema njegovim rečima, projektovani budžetski deficit Srbije između 1,75 i 1,8 odsto bruto domaćeg proizvoda, ali će porasti za jedan ili više odsto, a planirani privredni rast od 3,5 odsto "biće značajno korigovan nadole".

Premijer Cvetković je istakao da, i pored toga što ekonomski pokazatelji nisu ohrabrujući, ekonomisti i građani ne smeju sebi dopustiti da zapadaju u pesimistična ili katastrofična raspoloženja.

Cvetković je, takođe, najavio da će broj članova Ekonomskog saveta vlade biti povećan sa sadašnjih pet na 15 ili čak 20, kako bi se došlo do što boljih rešenja i pravovremeno reagovalo na efekte krize.

Dragutinović: "Drugi krug" krize mogao bi biti jači

Ministarka finansija Diana Dragutinović izjavila je da bi efekti "drugog kruga" ekonomske krize u Srbiji mogli biti jači, jer je naša zemlja visoko zavisna od uvoznog kapitala, a postoji veliki jaz između štednje i potrebnih investicija.

"Najveće slabosti srpske privrede su visok platnobilansni deficit, mala depozitna baza, veliko učešće prekograničnih kredita i visok rast privatnog duga", navela je Dragutinović.

Prema njenim rečima efekti svetske ekonomske krize osetili su se preko smanjenog priliva i poskupljivanja kapitala, pritiska na slabljenje kursa i povlačenja depozita iz banaka u "prvom krugu" krize.

Ministarka finansija Diana Dragutinović izjavila je da su u prva dva meseca ove godine prihodi budžeta opali za pet odsto, zbog čega je Vlada pred dilemom da li da poveća prihode državne kase ili da smanji rashode.

"Smanjenje fiskalnih prihoda u prvim mesecima ograničava likvidnost budžeta, a za obezbeđivanje dodatnih sredstava postoji nekoliko opcija", rekla je ministarka i navela da bi smanjenje prihoda uz očuvanje plata i penzija, podrazumevalo smanjenje subvencija ili kapitalnih investicija, a moguće opcije za dodatne prihode su povećanje poreza ili nadoknada za korišćenje domaćih naftnih ležišta.

Prihodi budžeta bi mogli da se povećaju preko sredstava od privatizacije, zaduživanjem u inostranstvu, povećanjem naknade za eksploataciju podzemnih nalazišta nafte i gasa ili povećanjem stope PDV-a, navela je Dragutinović.

Ona je rekla da je u Srbiji naknada za vađenje nafte iz domaćih nalazišta tri odsto, a u svetu ide i do 50 odsto i napomenuila da bi osim za NIS, povećanje naknade bilo prošireno i na "Srbijagas".

Finansiranje budžeta prihodima od privatizacije ne može brzo da donese prihode, što je najveća mana tog izvora finansiranja, rekla je Dragutinović.

Govoreći o monetarnoj politici, Dragutinović je ocenila da bi u ovom momentu najbolja politika bila stabilan devizni kurs, jer on duži rok stabilizuje privredu, i dodala de bi najsvrsishodnija monetarna politika bila i stabilne devizne rezerve, ali je u ovom momentu to gotovo nemoguća ako želimo stabilan kurs.

Kriza u Srbiji se prvo ispoljila na finansijskom tržištu, u vidu povlačenja depozita zbog gubitka poverenja u domaći bankarski sistem, podsetila je ona i istakla da se upravo odigrava prvi krug krize, a kakav će biti drugi krug zavisiće od toga koliko ćemo je spremno dočekati.

http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2009&mm=03&dd=03&nav_id=347949


----------------------------

ovo je najbolji dokaz da je bankarski sektor u srbiji pred kolapsom. jer zasto bi drzava izdvajala 430 miliona evra NASEG NOVCA za spas STRANIH BANAKA - ako problema nema?
 
Zbog povlačenja štednje banke brže idu nizbrdo.
I niko nije sanirao probleme, sve su samo pokušaji. A da li će biti uspešno...

pa bolje da propadne ta banka nego da propadne devizna stednja hiljadama ljudi.

sta ti volis vise, banku u koju si polozio svoju stednju ili svoju stednju?

ja mislim da svako voli vise ovo drugo.

ja licno nisam emotivno vezan ni za jednu banku
 
Tačno, jedno povlači drugo. Da se pare nisu masovno povukle iz banaka (ne samo u Srbiji) na vest ''ide kriza'', ne bi to bilo tako strašno.

pa povlacenje stednje ne utice presudno na propast banaka vec druge stvari

eto na islandu nisu povlacili stednju pa su im sve banke propale

i sta su time postigli?

bankarski sektor nisu spasili , vec su samo ostali bez zute banke..........

pametni povlace stednju u trenucima krize, a glup veruju jelasicu i dinkicu isto ko sto su 90tih glupi verovali jezdi i dafini
 
pa povlacenje stednje ne utice presudno na propast banaka vec druge stvari

eto na islandu nisu povlacili stednju pa su im sve banke propale

i sta su time postigli?

bankarski sektor nisu spasili , vec su samo ostali bez zute banke..........

pametni povlace stednju u trenucima krize, a glup veruju jelasicu i dinkicu isto ko sto su 90tih glupi verovali jezdi i dafini

Kolega Tikomire,prenebregnuli ste jednu bitnu stvar."Banke" u Srbiji nisu BANKE nego agencije za pozajmljivanje novca fizickim licima kroz zelenaske kamate.
Neka od njihovih "zvucnih" imena su samo placeno fransizno ime.
Privreda Srbije kakva god da jeste sigurno bi drugacije amortizovala posledice ekonomske krize da u Srbiji postoji donekle desetak ozbiljnih srpskih banaka.
Vi jako dobro znate da su te "banke" dosle u Srbiji sa najlon kesom,a iz nje odlaze sa cargo prtljagom.
 
Kolega Tikomire,prenebregnuli ste jednu bitnu stvar."Banke" u Srbiji nisu BANKE nego agencije za pozajmljivanje novca fizickim licima kroz zelenaske kamate.
Neka od njihovih "zvucnih" imena su samo placeno fransizno ime.
Privreda Srbije kakva god da jeste sigurno bi drugacije amortizovala posledice ekonomske krize da u Srbiji postoji donekle desetak ozbiljnih srpskih banaka.
Vi jako dobro znate da su te "banke" dosle u Srbiji sa najlon kesom,a iz nje odlaze sa cargo prtljagom.

Sve tacno.
 
Zar nije tako svuda u svetu? I ne samo sa bankama?

Ne. Ne pogadja kriza bas sve zemlje.

http://forum.krstarica.com/threads/267601

Tačno, jedno povlači drugo. Da se pare nisu masovno povukle iz banaka (ne samo u Srbiji) na vest ''ide kriza'', ne bi to bilo tako strašno.

Banke su iz Srbije od novembra izvukle oko milijardu evra i poslale ih svojim centralama. I sta sad, gradjani su trebali da ostave stednju u bankama, istim bankama koje izvlace lovu i salju je van Srbije.
 
Pogađa Srbiju i to je ono što bi nama valjda trebalo da je bitno.

Svetska ekonomska kriza nema savrseno nikakve veze sa krizom "banaka" u Srbiji.
Trenutno stanje desilo bi se i bez svetske krize,buduci bi "privreda" Srbije bila danas u istom stanju i bez globalne krize.
Ovo sta se desava sa stranim "bankama" nije nista drugo do konststacija da je but oglodan i da nece vise da se bakcu sa koskama.Koske su ostale stanovnicima Srbije.
 
Strane banke su ovukle u svoje drzave ogromna sredstva u zadnje vreme . Tako da ... Ambasador je u pravu .

Ali nije tako u svim rivrednim granama . Izvoz voca u EU belezi rast . A i ostalih prehrambenih proizvoda .
raste potraznja za Finalnim prehrambenim proizvodima u Rusiji . Sveze voce takodje belezi rast traznje za sezonu 2009 . Ima toga jos .
 
Kolega Tikomire,prenebregnuli ste jednu bitnu stvar."Banke" u Srbiji nisu BANKE nego agencije za pozajmljivanje novca fizickim licima kroz zelenaske kamate.
Neka od njihovih "zvucnih" imena su samo placeno fransizno ime.
Privreda Srbije kakva god da jeste sigurno bi drugacije amortizovala posledice ekonomske krize da u Srbiji postoji donekle desetak ozbiljnih srpskih banaka.
Vi jako dobro znate da su te "banke" dosle u Srbiji sa najlon kesom,a iz nje odlaze sa cargo prtljagom.

Potpuno ste u pravu , cenjeni kolega .

Sa ovakvom politicko-finansiskom elitom , nerijatelji nam zaista ne trebaju .
 

Back
Top