Kao klincima , bio nam je strašno interesantan običaj drugaričenja,s kojim sam se susretala samo tu , u maminom selu.
Kako smo bili mali i naivni...Ne znam da li je taj ritual funkcionisao ispravno , ali i dan danas mnogo volim te prijatelje iz ranog,ranog detinjstva...
Moja najdraža i najbitnija drugarica iz tog perioda je svojoj ćerci dala ime po meni...
Taj mi je dan isto bio neverovatan...Prepun jakih emocija,jer znam,da se za to odlučila zbog mene....
Dugaricenje
Obicaj postoji samo u srpskim selima u požarevackom delu Podunavlja i severnom Stigu i obavlja se uvek nedelju dana po Uskrsu, na Pobusani ponedeljak.
Poljupci kroz vencic
da obeleži praznik u narodu poznat kao Drugaricenje ili Kumacanje. Deca od godine starosti pa do puberteta, istog pola i uzrasta ljube se kroz vencic, razmenjuju poklone, pa vencic puste niz reku.
– Ovaj dogadaj prvi je zabeležio Vuk Karadžic u Rjecniku objavljenom 1818. godine – prica Danica Ðokic, etnolog, koja iz strucnog ugla prati obred. – Vuk ga je nazvao Družicalo. Nakon , evo, dvesta godina obred se u odnosu na ono što je Vuk zapisao uopšte nije promenio. Ima i sada istu snagu i svežinu kao i tada. U svim selima ritual je isti, razlikuje se jedino mesto održavanja. Negde je kraj reke, ili izvora, bunara, u centru sela, a može da se održi i kraj nekog drveta koje rada.
– Obicno deca pocinju sa drugaricenjem u prvoj godini života – nastavlja Danica. – Deca moraju da budu isto godište i istog pola. Ljube se tri puta kroz venac i posle svakog poljupca se okrenu oko sebe. Kada to završe, razmenjuju poklone u kome je obavezno farbano jaje. Ostalo je stvar izbora i materijalnog stanja.
– Na ovaj nacin sklopljena prijateljstva traju citavog života – prica Danica. – Obnavljaju se svake godine kroz isti ritual i traju, otprilike, sve do puberteta. Inace, svaki od elemenata ima simboliku. Mesto gde se obavlja ritual predstavlja granicni prostor gde se komunicira sa onostranim i natprirodnim. Vreme, prolece u doba Uskrsa ima poseban znacaj, jer se tada životvorna snaga prirode prenosi na decu preko vrbe i jaja kao primarnih simbola životne energije. Osim magijske, obred ima i društvenu funkciju sklapanja prijateljstva cime se zajednica drži na okupu.