Kant - Sinteticki sudovi a priori

oziman

Veoma poznat
Poruka
11.564
Pre Kanta niko nije primetio da ljudi mogu da prosiruju svoje znanje nezavisno od svakog spoljasnjeg iskustva, znaci a priori. Mislilo se da ako zelimo prosiriti svoje znanje, moramo pribeci empirijskom iskustvu i uz pomoc opazanja saznati nesto novo.Jedino na taj nacin, mislilo se, mozemo prosiriti svoje znanje.
Kant je primetio da to nije tacno. Da postoje sudovi za ciju proveru isitinitosti nije potrebno izaci izvan svoje sopstvene svesti. Ovo je bilo neverovatno otkrice koje je stvorilo Kantovu Kritiku cistog uma .
Pokusacu da to otkrice ovde prenesem i svako ce uvideti koliko je mocno.

Uzeceno jedan primer sintetickog suda a priori:

Sud glasi : "Pravougaoni ravnokraki trougao nije moguc."

Istinitost ovog suda mozemo proveriti samo na dva nacina:

1) analizom pojmova sadrzanih u njemu (ili nalazenjem ili ne nalazenjem protivurecnosti) tj analiticki.

2) Proverom uz pomoc empiriskog iskustva znaci sinteticki.

Ako analiziramo pojmove sadrzane u gornjem sudu videcemo da predikati "ravnokrak" i "pravougaoni" ne protivurece jedan drugom niti ukidaju subjekat suda "trougao". Trougao nije nesaglasan ni sa pojmom "ravnokraki" ni sa pojmom "pravougaon".

Znaci analitickom metodom ne mozemo u sudu " "Pravougaoni ravnokraki trougao nije moguc." naci nikakvu nemogucnost niti protivurecnost.

Medjutim ako primenimo sinteticku metodu i pokusamo empirijski da konstruisemo takav trougao, videcemo da je to nemoguce. I ta nemogucnost bice time APODIKTICKI dokazana. Necemo reci. U ovom pokusaju nismo uspeli da napravimo pravougaoni ravnokraki trougao , ali mozda cemu sutra moci. NE .. VEC TAKAV TROUGAO NIKADA i nijedan covek nece napraviti. ZNACI istinitost gornjeg suda je NEOSPORNA ..APODIKTICNA.

Veliko Kantovo otkrice je sto je on prvi posle hiljada godina istorije covecanstva primetio da za sinteticku proveru takve jedne nemogucnosti ne moramo izaci izvan svog uma i recimo uzeti testeru i uz pomoc letvica pokusati iskovati takav trougao i videti da je to nemoguce.

Ne ! Vec je dovoljno da na mentalnom platnu pokusamo konstrukciju toga-imaginacijom. i uverimo se u nemogucnost.

Time smo prosirili svoje znanje a da nismo upotrebili spoljasnje iskustvo, ali to nismo uradili analiticki vec smo sinteticki opazili konstrukcijom na mentalnom platnu (uz pomoc imaginacije) tj uz pomoc onoga sto je Kant nazvao CISTA CULNOST. Znaci opazanjem apriori.....SINTETICKI A PRIORI.

Veoma vazno u razumevanju ovoga jeste znati staru podelu saznanja u filozofiji. Ono se moze podeliti na dva elementa:

1) Sadrzinu (odnosno materiju).

2 ) Oblik ili formu (odnosno celokupnost ODNOSA koji se postavljaju izmedju elemenata sadrzine.)

Mora se jasno shvatiti da se apriorna saznanja
ticu samo ODNOSA u jednom saznanju, NE I MATERIJE saznanja.
Dakle kada zamisljamo jedan trougao ,svu sadrzinu smo izvukli iz spoljasnjeg opazanja, ali kada uredjujemo tu sadrzinu, mi se bavimo odnosima, pravilima uredjenja ,i pri tome saznajemo nova pravila ,i prosirujemo stara, a da pri tome ne napustamo imanentu oblast sopstvene svesti.

Sta drugo zakljuciti iz ovoga nego da su pravila kojima uredjujemo spoljasnje opazaje izmedju sebe ,ustvari pravila funkcionisanja samog razuma, a kao sto smo videli, te apriori saznatljive forme uredjenja ticu se prostora i vremena.

Ovde smo znaci pravila prostora i vremena iz spoljanjeg sveta doveli u imanentnu oblast sopstvene svesti , i uz Berklijevo otkrice korelativnosti subjekta i objekta, podela stvarnosti na pojavu i stvar po sebi, usledila je kao veliki Kopernikanski obrt u filozofiji.
 
Ja ne znam sta znaci sinteticki , jer on u jeziku znaci generisanje zakljucka na osnovu celokupne slike, gde nijedan cinilac nema neki znacaj, npr livada cveca je jedan takav sinteticki skup....

Dalje, dekart je jos imao probleme tri tacke, gde se dokazivanje vrsi apstrakcionim metodama....
Primer....dokazati da u poprskanoj ravni postoji jednakostranicni sestougao duzine 1(cm,m) gde su sva temena i centar opisanog kruga oko sestougla iste boje (crne ili bele)....

On je radio i probleme sa poprskanim ravnima sa 4 boje....

Ovaj gorepomenuti zadatak je na nivou republickog takmicenja 1 godine srednje skole...cak mislim da je bukvalno ovaj zadatak bio jedne godine...

Isto ne znam sta je forma....
Formu neko definise kao skup zadatih pravila....
a opet neko definise kao oblik bez sustine....sve ono sto moze da proizvoljno uzima medjuodnose , a da ne menja karakteristicno svojstvo ....
 
Patak
Ja ne znam sta znaci sinteticki , jer on u jeziku znaci generisanje zakljucka na osnovu celokupne slike, gde nijedan cinilac nema neki znacaj, npr livada cveca je jedan takav sinteticki skup....
Ovde se ne uzima rec "sinteticki" na taj nacin. Ovde se radi o podeli na analiticke i sinteticke sudove tj. dva nacina na koji mozemo proveriti njihovu istinitost.
A ti nacini su:
1)Analizom pojmova sadrzanih u sudu.-analiticki
2) Empiriskim spoljasnjim opazanjem - sinteticki.

Isto ne znam sta je forma....
Formu neko definise kao skup zadatih pravila....
a opet neko definise kao oblik bez sustine

Vec sam objasnio sta znaci materija i forma kada je saznanje u pitanju.
1) Sadrzina (odnosno materija).
2 ) Oblik ili forma (odnosno celokupnost ODNOSA koji se postavljaju izmedju elemenata sadrzine.)

ps. I da te obavestim da Kantovu Transcendentalnu estetiku nije lako razumeti ali za razliku od korelativnosti subjekta i objekta, ovde nije potrebno dozivljavati neposredan uvid (koji ocito nije svakom dostupan), vec je dovoljna primena logike i njenih pravila. Tako da ovo svako moze razumeti. A rezultat je ,ne bas, ali skoro isto tako mocan kao i i uvid koji donosi razumevanje Berklijeve korelativnosti subjekta i objekta.
 
Kanta u kantu-prevaziđen je!
Takva generalizacija jednog filozofa u celini, je van svake veze.

Ne znam da li si nekada uzela Kritiku cistog uma u ruke i da li znas koliko je to kompleksno delo?

Nesto iz njega je prevezidjeno, naravno, i to odmah po objavljivanju. Sopenhauer je recimo u svojoj kritici Kantove filozofije temeljno odvojio zito od kukolja da bismo onda videli da su u "kukolju" bile prosto neverovatne besmislice.
Kant je takodje bio covek podlozan greskama, a tema koju je uzeo u razmatranje najvisa je moguca. sama priroda stvarnosti oko nas.

Ovde su dakle tema Sinteticki sudovi a priori ili tacnije "Kako su oni moguci"? A moguci su. Pitanje je dakle kako, a ne da li su moguci. Oni jesu moguci .Oni su cinjenica.

Covek moze prosirivati znacenje svojih pojmova , svoje znanje, nezavisno od svakog empirijskog ( spoljenjeg) iskustva (a priori).

A razjasniti sebi KAKO uz pomoc Kantove Transcendentalne estetike jeste velikI napredak u razumevanju sustine sveta i zivota.
 
Teško je upotrebiti transcendentalne kategorije i stići do konačnog tj. do razumevanja
suštine sveta i života.
Um je uvek nezadovoljan ograničenjem spoznaje na pojavu i iskustva.Traži više.
Um hoće da spozna stvar o sebi i stremi ka sledećem koraku,ujedinjenju spoznaje.
Um se zato uvek zaleće preko granica iskustva..e,tek tu može nastupiti neka transcendentna
kategorija te um izvodi daljnje sinteze razumskih spoznaja,ponekad se upušta i u metafizičke
spekulacije...
Ali u tom transcendentnom području um se sapliće o protivurečnosti...hmm..
 
Kant nije nista otkrio. Njegova misaona premisa za “Die Kritik der reinen Vernunf” je kao i kod nas hobi filozofa bilo pitanje: da li je moja spoznaja iskustva dobijena kroz opazanje (aisthesis) preko pet cula ogranicena ili se njene granice nalaze u sirini mojeg uma? Na ovo pitanje su i prije njega odgovarali kako empiristi tako i racionalisti. Na toj “bazi podataka” Kant je sebi stavio u zadatak da njihove tvrdnje prosiri kroz svoja razmisljanja i poceo da ispituje (gr.: krinein prevedeno kao: kritika) kompletno razmisljanje covjeka zeleci da pomiri i ujedini razmisljanja; Descartes, Spinoza, John Lock…

Srz je: odnos mojega Ja koji zeli nesto spoznati i same stvari koju treba spoznati. Ta tema prozima citavu istragu covjecjeg uma. Smatram da je malo precerao kad je svoj rad opisao kao revolucionaran, uporedio se sa Kopernikom i Galilejom. Otkrica Kopernika i Galileja su postali zakon. Kantova kritika uma i pored njegove teznje da to postane, nije zakon jer nije nista dokazao. Ona i nadalje ostaje spekulativna, misaoni eksperiment onotologije.

Od kad sam procitao Kanta me zivo interesuje kako je Pitagora (ako je bio on) dosao do spoznaje da su dva kvadrata katete…. To je bilo stvarno apriori.

@tuzni patak je u pravu kad kaze da sinteticki znaci: cjelokupna slika. To je u stvari siri sud o necemu je zasnovan na uzimanju u obzir svih atributa o nekoj stvari. Sinteticki sud vodi uistinu ka prosirenju naseg znanja. Problemcic je u tome da se to saznanje dobiva iskljucivo kroz iskustvo.

p.s.
Kao laik smatram da Kantovu transcedentalnu filozofiju i nije tesko razumjeti. Pogotovu ne jako tesko. Ako znamo da pojam transcedentan (lat. – transcendere) znaci prekoraciti granicu ali.- ka naprijed. To je prekoracenje granice stvarnosti nasih pet cula. Transedentan pojam bi bio: Bog, Vjecnost…

Kantov pojam transcendentalan isto znaci prekoracenje granice ali u ,- nazad ka onome sto je osnov svog iskustva: ka uslovu mogucnosti svih spoznaja. Peanuts?
 
Lbarbara
Teško je upotrebiti transcendentalne kategorije i stići do konačnog tj. do razumevanja
suštine sveta i života.
Um je uvek nezadovoljan ograničenjem spoznaje na pojavu i iskustva.Traži više.
Um hoće da spozna stvar o sebi i stremi ka sledećem koraku,ujedinjenju spoznaje.
Um se zato uvek zaleće preko granica iskustva..e,tek tu može nastupiti neka transcendentna
kategorija te um izvodi daljnje sinteze razumskih spoznaja,ponekad se upušta i u metafizičke
spekulacije...
Ali u tom transcendentnom području um se sapliće o protivurečnosti...hmm

Slazem se sa svime osim sa zadnjom recenicom gde si spomenula Kantove Antinomije cistoga uma , koje je on izneo kao dokaz razlike izmedju pojave i stvari po sebi.
On je to uradio samo ne bi li po svaku cenu izbegao Barklijev idealizam , dok su same njegove antinomije , iako na prvi pogled ispravne i logicne, zapravo obicni sofizmi , kako je to Sopenhauer definitivno pokazao u svojoj Kritici Kantove filozofije.

monti krstas
Kantova kritika uma i pored njegove teznje da to postane, nije zakon jer nije nista dokazao. Ona i nadalje ostaje spekulativna, misaoni eksperiment onotologije.

Zavisi na sta od Kritike cistog uma mislis. Postoje velike razlike izmedju Transcendentalne estetike, analitike kao i transcendentalne dijalektike, kao i mnogo toga cime se Kritika cistog uma bavi.
A ako je nesto na ovom svetu dokazano to je Kantova transcendentalna estetika.
 
Sta je dokazano?
Transcedentalna percepcija?
Tvrdnja o: Das Ding an sich?

Sam Kant je tu imao velikih problema dokazivanja pa je po principu transcendetalne dedukcije na primjeru macke etc. dosao do konkluzije, - da mora biti tako.

Centralni citat kritike glasi: „Gedanken ohne Inhalt sind leer, Anschauungen ohne Begriffe sind blind“ Ili : Misli bez sadrzaja su prazne a spoznaje (opazanja) bez pojma su slijepa.

Da se razumijemo Kant je u njegovim idealistickim razmisljanjima zasigurno bio car (Schopenhauer i Nietzsche misle drugacije) ali sta je dokazao sa njegovom kritikom cistog uma u smislu da to bude zakon?
 
monti7-krstas
Centralni citat kritike glasi: „Gedanken ohne Inhalt sind leer, Anschauungen ohne Begriffe sind blind“ Ili : Misli bez sadrzaja su prazne a spoznaje (opazanja) bez pojma su slijepa.

To nikako nije centralni citat Kritike cistog uma. Kant je uostalom tu analogiju o divljaku koji posmatra kucu izneo u predkritickom delu "Logika".
.Kritika cistog uma je nastala na jednom jedinom pitanju koje glasi" Kako su moguci sinteticki sudovi a priori"?.
A koje je i pitanje ove teme.

Da se razumijemo Kant je u njegovim idealistickim razmisljanjima zasigurno bio car (Schopenhauer i Nietzsche misle drugacije) ali sta je dokazao sa njegovom kritikom cistog uma u smislu da to bude zakon?

Dokazao je samo postojanje sintetickih apriornih sudova. A iz odgovora na pitanje "Kako su oni uopste moguci?" dobili smo citavu jednu oblast duha (do tada ne primecenu) koju je on nazvao "cista culnost" a koja sa svojim apriornim formama prostora i vremena predstavlja osnovni uslov i sadrzaj svakog spoljasnjeg iskustva.
Sve ovo su kao sto vidis stvari koje se odnose na neposredne cinjenice svesti, a kao takve, zakljucci nastali na osnovu njih, imaju to preimucstvo da u sebi nose naziv "apodiktican" (neosporan).

ps. Tacno je da je Kantova Kritika cistog uma puna raznih promasaja ,pa cak i besmislica , ali ono sto je vredno jeste nesto najvrednije u filozofiji a to je pre svega njegova Transcendentalna estetika kao i podela proizasla iz nje a koja glasi .
Sve sto vidimo i saznajemo jeste pojava a stvar po sebi je transcendentna..

I slazem se da ,kao sto sam odgovorio LBarbari, dokaz koji je on pruzio u prilog ovoj podeli a koji se sastoji u njegovim Antimonijima cistoga uma , nije ispravan.
Ako se zelis uveriti u apsolutnu raziku izmedju pojave i stvari po sebi, moras se vratiti Barkliju i njegovoj korelativnosti subjekta i objekta.
Uzgred tu temu imas i na ovom forumu.
 
U jednom se slozili. Kant nije zakon usmislu prirodnog zakona jer nema razumne metode za verifikaciju transcedentalne filozofije kao sesto culo. The end. Das Ding an sich (Stvar sama po sebi) ostaje i nadalje x. Dozvoli jedan originalni filozofski Königsberger “vic po sebi”.
Bolnicarka kaze doktoru: Doktore u cekaonici sjedi jedan nevidljivi covjek.
Doktor: Recite mu da ne zelim da ga vidim.

George Berkeley-ov esse est percipi sa svojih per cula ciji sam ja uglavnom pristasa je ipak stvarni zivot. No i Irac se ipak zapitao odakle cula poticu. Jes da i esse est percipi ponekad komplikovano izgleda pogotovu ako se izvor nasih culnih podataka nalazi kod drugi osoba. Jedan takav slucaj interpretiranja tih cula bih aposteriori odslikao.

Jedan covjek je posumnjao da mu zena postaje gluva pa se konsultovao s ljekarom. Doktor ga savjetuje kako to da utvrdi pa veli, kad sledeci put vidis zenu pitaj je nesto ali prvo iz daleka pa onda iz bliza i na kraju direktno na uvo. Cim se vratio kuci vidi covjek zenu u kuhinju okrenutu ledjima pa je s vrata pita: Sta ima za rucak duso?. Nema odgovora. Ponovo je pita sa sredine sobe, opet nema odgovora. Na kraju joj pridje zagrli je i opet pita. Na to se zena okrene zagrli ga poljubi i kaze: Srce moje i po treci put, - kuvana govedina.

Apriori objasnjenje bi bilo daleko komlikovanije i neinteresantnije...
 
Takva generalizacija jednog filozofa u celini, je van svake veze.

Ne znam da li si nekada uzela Kritiku cistog uma u ruke i da li znas koliko je to kompleksno delo?

Nesto iz njega je prevezidjeno, naravno, i to odmah po objavljivanju. Sopenhauer je recimo u svojoj kritici Kantove filozofije temeljno odvojio zito od kukolja da bismo onda videli da su u "kukolju" bile prosto neverovatne besmislice.
Kant je takodje bio covek podlozan greskama, a tema koju je uzeo u razmatranje najvisa je moguca. sama priroda stvarnosti oko nas.

Ovde su dakle tema Sinteticki sudovi a priori ili tacnije "Kako su oni moguci"? A moguci su. Pitanje je dakle kako, a ne da li su moguci. Oni jesu moguci .Oni su cinjenica.

Covek moze prosirivati znacenje svojih pojmova , svoje znanje, nezavisno od svakog empirijskog ( spoljenjeg) iskustva (a priori).

A razjasniti sebi KAKO uz pomoc Kantove Transcendentalne estetike jeste velikI napredak u razumevanju sustine sveta i zivota.
Još ti treba da se obrazuješ. Nije loše za početak........
 
Pokusacu objasniti sta su sinteticki sudovi a priori u formi dijaloga i izmisljenog razgovora izmedju Kanta i njegovog sluge .

Kant
Lampe, da li je tacno da macka ima 28 zuba ?

Lampe
Da bih ti odgovorio moram razmisliti. Moj pojam "macka" sadrzi u sebi atribute: zivotinja, ima rep,, brkove, kucni ljubimac... a takodje zadrzi i pojam "zubi", sto znaci da zubi i macka ne protivurece jedno drugom . Ali medu njima nema i informacije da ona ima 28 zuba, Dakle ja ne znam da li je to tacno i da bih ti odgovorio moram potraziti macku, uloviti je i izbrojati joj zube, i tako cu prosiriti svoje znanje tj nadograditi pojam "macka" informacijom koliko ona ima zuba.

Kant
U redu. A da li je tacno da nije moguce napraviti jednakostranican pravougli trougao.

Lampe
Da bih ti odgovorio moram opet razmisliti. Moj pojam "Trougao" sadrzi u sebi atribute: tri ugla, stranice,pravougli, tupi sto znaci da pravogli ili jednakostranican i pojam "trougao" ne protivurece jedno drugom ... ali iz ovoga ne mogu videti da je nemoguce napraviti jedankostranican pravougli trougao. Dakle ja ne znam da li je to tacno i da bih ti odgovorio moram pribeci opazanju, moram konstruisati trougao i videti da li je moguce ili ne. Na taj nacin cu prosiriti svoje znanje, tj nadograditi pojam "trougao" i informacijom o toj nemogucnosti.

Kant
Vidis li razliku izmedju ova dva primera.

1) U primeru macke moraces izaci napolje. Loviti macku i brojati joj zube.

2) Medjutim, u primeru trougla, ne moras nista od toga raditi. Dovoljno je da u masti, imaginacijom pokusas da iskonstruises takav trougao i definitivno (apodikticki) se uveris u nemogucnost i time saznas nesto sto do tada nisi znao, a da pri tome nisi napustio oblast sopstvene svesti. Sve si to uradio nezavisno od opazanja spoljasnjeg sveta.

Lampe
Sta to kazuje?

Kant
Sta drugo nego da su pravila koja se ticu geometrije , samim tim i prostora, zapravo pravila po kojima funkcionise nas sopstveni razum I da su ta pravila zapravo njegova gradja i uslov svakog moguceg iskustva. A ta pravila mozemo saznati nezavisno od spoljasnjeg sveta , obicnom imaginacijom...znaci a priori.

Jos... cinjenica je da do tih saznanja dolazimo opazanjem, ali unutrasnjim opazanjem uz pomocu onoga sto sam nazvao "cista culnost", znaci sinteticki... a ipak a priori.

Odatle Sinteticki sudovi a priori.
 
Poslednja izmena:
Samo bih dodao da se geometrija bazira na "spoljnoj" realnosti a ne na "unutrasnjim" idejama. Dokaz: svemir ima starost. Ma kolika ona bila, postoji trenutak kada su vreme, prostor i logicki zakoni kakve danas poznajemo NASTALI. To mogu potvrditi fizicari koji vole da kazu da su u trenutku nastanka citavog svemira vazili nama POTPUNO NEPOZNATI fizicki/LOGICKI zakoni tipa 1+1=1 jer vreme i prostor su bili jedno (sto je po definiciji stanja pre trenutka nastanka svemira "logicno" ali prevazilazi nase shvatanje koje pociva na sadasnjim logickim principima) tako da ni "trougao" nije neka apsolutna kategorija, vec pociva na datosti prostora. Mali aforizam: strucnjak je covek koji zna mnogo stvari o uskoj temi; veci strucnjak zna vise stvari o jos uzoj temi, a najveci strucnjak je onaj ko zna apsolutno sve o nicemu!

Drugim recima, Kant postavlja ljudski um za apsolutno logicko merilo, a ocigledno je da je svet stariji od coveka a ipak pociva na logickim zakonima. Znaci, merilo stvarnosti ne moze biti covekova logika vec samo subjekat apsolutne logike tj. Tvorac logickih zakona i osnova postojanja. (ne postoji Zakon o odrzanju logike tj. ne moze se dokazati da logicki zakoni na kojima pociva citava stvarnost oduvek postoje jer nase shvatanje/postojanje ide samo u okvirima tih istih zakona ma kakve sisteme pravili)
 
Pegaz
Samo bih dodao da se geometrija bazira na "spoljnoj" realnosti a ne na "unutrasnjim" idejama.

Bazira se na aksiomu (tvrdnji koja se uzima kao istinita bez prethodne provere njene istinitosti) o spoljnoj relanosti. Kant ne polazi od tog aksioma vec ,baveci se pitanjem osnovnih principa ljudskog saznanja, takodje postvalja i pitanje istinitosti tog aksioma. Time dovodi u razmatranje taj glavni aksiom i podelom na pojavu i stvar po sebi u zakljucku cini od njega ono sto on jeste. zabluda. Dakle aksiom koji glasi :"Svet objeketa oko nas je realan i postoji kao takav nezavisno od svesti" nije tacan.
Time otpada i tvoj metod misljenja o starosti svemira kao dokaza onoga sto govirs o geometriji. Jer je to cist "petitio principi", zakljucak koji se izvodi iz necega sto je prethodno trebalo dokazati.
Dakle da bi tvoj zakljucak bio tacan, moras prvo osporiti korelaciju subjekta i objekta a to je nemoguce jer se ne radi o hipotezi vec o neposrednoj cinjenici svesti.

ps. Pogledaj na mom blogu , unos :"Korelativnost subjekta i objekta" i bice ti jasno o cemu govorim.
 
neposrednoj cinjenici svesti.

Ovo mi se stvarno dopada! ;)

Ja sam uveren da postojim jer ne mogu shvatiti mogucnost da evo upravo mislim, a zapravo ne postojim. To je nemoguce zato sto ja to ne mogu da shvatim/dozivim kao istinito u svojoj svesti

BRAVO, OZI!!!

Oprosti, mnogo volim da se sprdam sa bilo kakvom osnovom osnove na koju se bazira osnova prethodne osnove ;)

Naravno, da VERUJEM svojoj (i tvojoj ;) ) svesti ali kada se diskutuje po pitanju fundamenta, tu nema(m) milosti prema ma kakvoj logici kao fundamentu i nacinu razvoja cak i svog razmisljanja. Jednostavno, SVE JE DOZVOLJENO!
 
Mogucnost sintetickih sudova a priori predstavlja jedno od retkih znanja sa apodikticim temeljima istinitosti. To je jedno veliko otkrice u filozofiji a tako malo poznato. Nikada to ne smemo zaboraviti prilikom kontemplacija o svetu i zivotu.

Pravila ili forme koje se ticu prostora jesu apriorna znanja i njih posedujemo pre svakog iskustva. To znanje je urodjeno. Ovo je jedan takav sud.
Sud glasi : "Pravougaoni ravnokraki trougao nije moguc."
Ovaj trougao je pravougli ali nije jednakostranican
Pravougli-trougao.gif


Ovaj je jednakostranican ali nije pravougli.
122px-Triangle.Equilateral.svg.png
Dakle pitanje na koje trebamo dati odgovor jeste da li je sud koji glasi:
"Jednakostranican pravougli trougao nije moguc." istinit ili neistinit ?

Kada kazem da jednakostranican pravougli trougao nije moguc i da nikada nece biti moguc, to znanje nisam stekao posmatranjem spoljnjeg sveta vec to znanje posedujem pre svakog iskustva i ono je vazece sa svako bucuse iskustvo. Ne mogu reci da taj trougao danas nije moguc ali sutra mozda ce biti . Ne! Jednakostranican pravougli trougao nikada i nigde nece biti moguc.
Pa kako je moguce donosoti takve sudove za nesto sto jos nismo iskusili?
Moguce je zato jer su ta pravila imanentni sadrzaji duha. Ona nisu stecena iskustvom, vec su ona uslov svakog moguceg iskustva.

Dijalog koji sam gore izneo je nesto najasnije cime to mozemo sebi razjasniti i prenecu ga opet ovde ociscen od onih imena ...koja su suvisna a koja ne mogu da editujem:

DIJALOG
da li je tacno da macka ima 28 zuba ?

Da bih ti odgovorio moram razmisliti. Moj pojam "macka" sadrzi u sebi atribute: zivotinja, ima rep,, brkove, kucni ljubimac... a takodje zadrzi i pojam "zubi", sto znaci da zubi i macka ne protivurece jedno drugom . Ali medu njima nema i informacije da ona ima 28 zuba, Dakle ja ne znam da li je to tacno i da bih ti odgovorio moram potraziti macku, uloviti je i izbrojati joj zube, i tako cu prosiriti svoje znanje tj nadograditi pojam "macka" informacijom koliko ona ima zuba.

U redu. A da li je tacno da nije moguce napraviti jednakostranican pravougli trougao.

Da bih ti odgovorio moram opet razmisliti. Moj pojam "Trougao" sadrzi u sebi atribute: tri ugla, stranice,pravougli, tupi sto znaci da pravogli ili jednakostranican i pojam "trougao" ne protivurece jedno drugom ... ali iz ovoga ne mogu videti da je nemoguce napraviti jedankostranican pravougli trougao. Dakle ja ne znam da li je to tacno i da bih ti odgovorio moram pribeci opazanju, moram konstruisati trougao i videti da li je moguce ili ne. Na taj nacin cu prosiriti svoje znanje, tj nadograditi pojam "trougao" i informacijom o toj nemogucnosti.

Vidis li razliku izmedju ova dva primera.

1) U primeru macke moraces izaci napolje. Loviti macku i brojati joj zube.

2) Medjutim, u primeru trougla, ne moras nista od toga raditi. Dovoljno je da u masti, imaginacijom pokusas da iskonstruises takav trougao i definitivno (apodikticki) se uveris u nemogucnost i time saznas nesto sto do tada nisi znao, a da pri tome nisi napustio oblast sopstvene svesti. Sve si to uradio nezavisno od opazanja spoljasnjeg sveta.


Sta drugo nego da su pravila koja se ticu geometrije , samim tim i prostora, zapravo pravila po kojima funkcionise nas sopstveni razum I da su ta pravila zapravo njegova gradja i uslov svakog moguceg iskustva. A ta pravila mozemo saznati nezavisno od spoljasnjeg sveta , obicnom imaginacijom...znaci a priori.

Jos... cinjenica je da do tih saznanja dolazimo opazanjem, ali unutrasnjim opazanjem uz pomocu onoga sto zovemo "cista culnost", znaci sinteticki... a ipak a priori.
Odatle ....Sinteticki sudovi a priori.

Imajuci ove istine na umu pojasnjene na ovaj nacin mozemo upotrebiti jednu analogiju koja neverovatno zadire u samu sustinu naseg opazanja, a samim tim i u sustinu tkz. realnog sveta.

Sve sto je postalo opazaj moralo je uci u one apriorne forme ciste culnosti ili pravila prostora.
Te forme su osecaj. Mi osecamo da nesto geometrijski nije moguce i taj rad se neprestano vrsi dok se krecemo kroz empiriski svet.

Mi smo tada slicni coveku koji posmatara svet oko sebe kroz jedan ram:

finger_frame.jpg


Ram je ovde upravo taj apriorni osecaj ciste culnosti ili pravila prostora.

Izvan tog rama jeste transcendnenti svet stvari po sebi.

Ali ovde mozemo primetiti da u okvir rama moze uci samo ono sto je velicine rama. Tako da ce u taj ram uci ono sto se moze uklopiti u njega, ali nece uci beskonacno mnogo slika koje se u njegove forme ne mogu uklopiti. Kada god uperimo svoje saznanje na nesto, uperili smo na to jedan ram i apriorne forme prostora. Sve sto ne moze uci u te forme ..sto se ne moze izraziti prostorom ostace izvan mogucnosti saznanja.

Tako da od zivota mi mozemo videti samo tela jukstapozicionirana u prostoru poput nekih geometriskih figura.
Od pojmova koji u sebi obuhvataju hiljade opazaja u potenciji, takodje cemo videti samo poredjanost u prostoru poput kvadrata i trouglova.

Moramo shvatiti da forme intelekta cija je sustina prostor i njegova pravila, ne mogu obuhvatiti zivot, kretanje, trajanje i volju.
Na taj nacin mozemo se ratosiljati tog rama i potraziti pravu sustinu izvan aprornih formi intelekta ili spustiti ruke i pogledati prirodu na onoj slici bez ikakvog rama...kvadrata i trouglova.
 
Pred sustinskim istinama nase bice reaguje paznjom ma koliko bilo zatrpano banalnostima ovoga sveta .
Pred umetnickim delima, ma koliko svi mi bili zapletni u mrezu Majinu na kratko "dpobijamo svoja" krila, zamahenom njim i cak poletimo u pravcu svetlosti da bi odjednom ipak shvatili da smo u paukovoj mrezi.

Cak je i Tantal u Hadu prekinuo sa svojim uzaludnim pokusajima da dohvati hranu i vodu , kada je cuo muziku Orfeja.

Danaide su prestale na trenutak da sipaju vodu u bure bez dna. Iksionov tocak je stao.

Isto tako, na tenutke se i mi odvajamo iz ove sfere postojanja da bismo opet nezadrzivo bili povuceni natrag.

To se desava prilkom estetske kontemplacije ali isto tako i pred sustinskim filozofskim istinama koje dodirnu nasu dusu, pruze nam neposredno iskustvo, nagovestaj transcendentnog.. da bi ubrzo izskliznule iz nasih ruku.

Recimo, secam se koliko mi je "faza" bilo potrebno da potpuno razumem Kantovu transcendentalnu estetiku.
Naslucivao sam da tu ima velikih istina. Istina koje zadiru u sam u sutinu odnosa ja i spoljnji svet oko mene. Mislio sam da razumem. ali se onda javi sumnja.. pa onda dani razmisljanja, pa mi je sve opet jasno, ali opet se postavi neko pitanje da li je bas tako? . Sve dok na kraju posle dosta vremena Kantova transcendentalna esetetika nije zauzela mesto u mom misaonom sklopu sa svom crvstinom neoborivog apodiktickog znanja.

Kantov "kopernikanski obrt" koji je defintivno ustolicio podelu na pojavu i stvar po sebi iznikao je iz pitanja "Kako su moguci sinteticki sudovi a priori?". Moguci su tako sto su oni uslov samog iskustva i nerazdvojno utkani u opazanje spoljnjeg sveta.
Bez obriza sto su Kantove antinomije iznikle iz toga kao zakljuci, obicni sofizimi... ostaje cinjenica da sinteticki sudovi a priori postoje. I da to znanje moze dati jos jedan oslonac osnovnom idealistickom pogledu na svet.
 
čitao sam to nekoliko puta , svejeto :ok:

Ali ti polaziš od falšnog i na njemu gradiš argument ;
ravan ne postoji , to je intelektualna iluzija - geometrijska poštapalica , da bi se došlo do nečega ; tad nepostoji ni definicija ravni ( tri tačke -duž i tačka ) ; a zašto ti ovo pričam , jer neznaš ili odguravaš od sebe - ni tačka ne postoji ; kad želimo da radimo sa tim stvarima korektno je reći : zamišljena tačka ( ovakva ili onakva ) , zamišljena ravan ( ovakva ili onakva ) ; zamišljena geometriska slika ; zamišljeno geometrisko telo --------------- ti polaziš od zamišljenog i umišljenog --- niko nikad nije tvrdio da može da nacrta bilokakav troguao / tačku / niz tačaka / geometrisko telo ------ naravno sem učitelja i đaka koji otaljavaju stvar , jer jedni prave a drugi hoćeda budu radne biološke mašine ( i kad su fini oni kažu : ma pustiga filozofira - a u stvari kažu beži bre od budale i glupog , tupog neradnika ) ; dakle to je za njih .
I ova istina manje više uvek će biti takva - jer sve gradimo na pomagalima .

Loncaru, geometriske figure mozemo da zamislimo.
Postoji citava oblast ljudskog duha koju je otkrio Kant nazvavsi je "cista culnost" i kojom apriori, nezavisno od svakog empiriskog iskustva, pronalazimo i otkrivamo geometrijske zakone i pravila.
To je dokaz da je prostor apriorna forma razuma.. kako bi rekao Kan,t i uslov svakog moguceg saznavanja.
Sve sto saznajemo mora proci kroz forme ciste culnosti koje postoje apriori u razumu.

Tako da ti se ne isplati pozivati se na geometriju kao na nesto nezvazno..sekundarno :)

Ceo tvoj tkz. realan svet slika.. prozet je geometrijom a svaki odnos izmedju geometriskih figura mozemo otkriti apriori baveci se samo svojim sopstvenim duhom.
 
Loncaru, geometriske figure mozemo da zamislimo.
Postoji citava oblast ljudskog duha koju je otkrio Kant nazvavsi je "cista culnost" i kojom apriori, nezavisno od svakog empiriskog iskustva, pronalazimo i otkrivamo geometrijske zakone i pravila.
To je dokaz da je prostor apriorna forma razuma.. kako bi rekao Kan,t i uslov svakog moguceg saznavanja.
Sve sto saznajemo mora proci kroz forme ciste culnosti koje postoje apriori u razumu.

Tako da ti se ne isplati pozivati se na geometriju kao na nesto nezvazno..sekundarno :)

Ceo tvoj tkz. realan svet slika.. prozet je geometrijom a svaki odnos izmedju geometriskih figura mozemo otkriti apriori baveci se samo svojim sopstvenim duhom.

:hvala::hvala:
 
Loncaru, geometriske figure mozemo da zamislimo.
Postoji citava oblast ljudskog duha koju je otkrio Kant nazvavsi je "cista culnost" i kojom apriori, nezavisno od svakog empiriskog iskustva, pronalazimo i otkrivamo geometrijske zakone i pravila.
To je dokaz da je prostor apriorna forma razuma.. kako bi rekao Kan,t i uslov svakog moguceg saznavanja.
Sve sto saznajemo mora proci kroz forme ciste culnosti koje postoje apriori u razumu.

Tako da ti se ne isplati pozivati se na geometriju kao na nesto nezvazno..sekundarno :)

Ceo tvoj tkz. realan svet slika.. prozet je geometrijom a svaki odnos izmedju geometriskih figura mozemo otkriti apriori baveci se samo svojim sopstvenim duhom.

:hvala:
 
Loncaru, geometriske figure mozemo da zamislimo.
Postoji citava oblast ljudskog duha koju je otkrio Kant nazvavsi je "cista culnost" i kojom apriori, nezavisno od svakog empiriskog iskustva, pronalazimo i otkrivamo geometrijske zakone i pravila.
To je dokaz da je prostor apriorna forma razuma.. kako bi rekao Kan,t i uslov svakog moguceg saznavanja.
Sve sto saznajemo mora proci kroz forme ciste culnosti koje postoje apriori u razumu.

Tako da ti se ne isplati pozivati se na geometriju kao na nesto nezvazno..sekundarno :)

Ceo tvoj tkz. realan svet slika.. prozet je geometrijom a svaki odnos izmedju geometriskih figura mozemo otkriti apriori baveci se samo svojim sopstvenim duhom.

A shta je sa ljudima koji su rodjeni slepi ? Mogu li oni zamisliti neku geometrijsku figuru apriori ? Odnosno kako be apriori stvorili predstavu linije , tachke , ili trougla (varanje chulom dodira nije dozvoljeno ) ?
 
Poslednja izmena:
A shta je sa ljudima koji su rodjeni slepi ? Mogu li oni zamisliti neku geometrijsku figuru apriori ? Odnosno kako be apriori stvorili predstavu linije , tachke , ili trougla (varanje chulom dodira nije dozvoljeno ) ?

Naravno. Oni takodje "crtaju" geometriske figure culom dodira. Kao kada povlacis prstom po ivici stola "crtajuci" pravu liniju u svojoj svesti.
Medjutim, ako bi bili rodjeni i bez ruku i nogu ..ne znam ..tesko. Doduse .. :think: secam se da se Sopenhauer bavio time i rekao da bi takvi ipak uspeli da telom dodju do prostornosti.
Bilo kako bilo, to nije vazno. Ostaje cinjenica da mi mozemo prosirivati svoje znanje o odnoima u prostoru a da nam za to nije potrebno niakkvo spoljnje ili empirisko iskustvo. Stvar je apsolutno istinita.
Ako imas neke primedbe znaci da ne razumes..tako da izvoli.
U tome ce ti verujem umnogome pomoci ovaj dijalog sa mog bloga:
Pokusacu objasniti sta su sinteticki sudovi a priori u formi izmisljenog dijaloga:

da li je tacno da macka ima 28 zuba ?
Da bih ti odgovorio moram razmisliti. Moj pojam "macka" sadrzi u sebi atribute: zivotinja, ima rep,, brkove, kucni ljubimac... a takodje zadrzi i pojam "zubi", sto znaci da zubi i macka ne protivurece jedno drugom . Ali medu njima nema i informacije da ona ima 28 zuba, Dakle ja ne znam da li je to tacno i da bih ti odgovorio moram potraziti macku, uloviti je i izbrojati joj zube, i tako cu prosiriti svoje znanje tj nadograditi pojam "macka" informacijom koliko ona ima zuba.

U redu. A da li je tacno da nije moguce napraviti jednakostranican pravougli trougao.
Da bih ti odgovorio moram opet razmisliti. Moj pojam "Trougao" sadrzi u sebi atribute: tri ugla, stranice,pravougli, tupi sto znaci da pravogli ili jednakostranican i pojam "trougao" ne protivurece jedno drugom ... ali iz ovoga ne mogu videti da je nemoguce napraviti jedankostranican pravougli trougao. Dakle ja ne znam da li je to tacno i da bih ti odgovorio moram pribeci opazanju, moram konstruisati trougao i videti da li je moguce ili ne. Na taj nacin cu prosiriti svoje znanje, tj nadograditi pojam "trougao" i informacijom o toj nemogucnosti.

Vidis li razliku izmedju ova dva primera.

1) U primeru macke moraces izaci napolje. Loviti macku i brojati joj zube.

2) Medjutim, u primeru trougla, ne moras nista od toga raditi. Dovoljno je da u masti, imaginacijom pokusas da iskonstruises takav trougao i definitivno (apodikticki) se uveris u nemogucnost i time saznas nesto sto do tada nisi znao, a da pri tome nisi napustio oblast sopstvene svesti. Sve si to uradio nezavisno od opazanja spoljasnjeg sveta.

Sta drugo nego da su pravila koja se ticu geometrije , samim tim i prostora, zapravo pravila po kojima funkcionise nas sopstveni razum I da su ta pravila zapravo njegova gradja i uslov svakog moguceg iskustva. A ta pravila mozemo saznati nezavisno od spoljasnjeg sveta , obicnom imaginacijom...znaci a priori.

Jos... cinjenica je da do tih saznanja dolazimo opazanjem, ali unutrasnjim opazanjem uz pomocu onoga sto zovemo "cista culnost", znaci sinteticki... a ipak a priori.
Odatle ....Sinteticki sudovi a priori.
 

Back
Top