oziman
Veoma poznat
- Poruka
- 11.564
Cinjenica koju svako mora prihvatiti kada je razume jeste da svoje JA ili subjekat ne mozemo opaziti jer bi u tom slucaju imali posla ne za subjektom vec sa objektom. Opaziti subjekat bila bi kontradikcija.
Dakle iz toga mozemo zakljuciti da nase JA nije objekat, to je nesto potpuno nesaglasno sa objektom a samim tim je i izvan domasaja saznanja koje ima posla samo sa objektima.
Sada sta bi to moglo biti nase JA kada ono nije objekat i kada niti ga mozemo opaziti, niti misliti?
Odgovor se nalazi u onome sto zovemo "Subjekt htenja" . Osim subjekta saznanja u svojoj neposrednoj svesti nalazimo i subjekat htenja jer JA SAZNAJEM ali JA I HOCU a tu se susrecemo sa jednim pravim cudom.
Sopenhauer je to nazvao svojim prvim filozofskim cudjenjem. Jer :
Kruna Sopenhaurove filozofije jeste mozemo reci otkrovenje jednog cuda ."Filozofsko cudjenje"koje je on još u svom prvom delu opisao, a koje govori o identitetu onog JA KOJE SAZNAJE I onog JA KOJE HOCE, i to na nacin koji je kontradikcija u svetu objekata.
Ovim smo se na svojevrstan nacin (koji nije saznanje) priblizili subjektu ,i stvari po sebi uopste, i tako probili granicu Kantovih ogranicenja mogucnosti istog. Iz toga su sledile citave filozofije ,ne vise zasnovane na saznavanju, vec na volji.
Dakle iz toga mozemo zakljuciti da nase JA nije objekat, to je nesto potpuno nesaglasno sa objektom a samim tim je i izvan domasaja saznanja koje ima posla samo sa objektima.
Sada sta bi to moglo biti nase JA kada ono nije objekat i kada niti ga mozemo opaziti, niti misliti?
Odgovor se nalazi u onome sto zovemo "Subjekt htenja" . Osim subjekta saznanja u svojoj neposrednoj svesti nalazimo i subjekat htenja jer JA SAZNAJEM ali JA I HOCU a tu se susrecemo sa jednim pravim cudom.
Sopenhauer je to nazvao svojim prvim filozofskim cudjenjem. Jer :
Identitet subjekta htenja sa subjektom spoznavanja, po kojemu rec JA oba ukljucuje, jeste cvor sveta, a stoga je i neobjasnjiv. Samo su nam odnosi izmedju objekata shvatljivi; ali medju njima mogu dva biti jedan, ukoliko su delovi jednog celog. Ovde naprotiv gde je govor o subjektu, ne vrede vise pravila za spoznavanje objekata, a istinski identitet spoznavajuceg sa onim, sto se spoznalo kao htenje , dakle identitet subjekta sa objektom , neposredno je dat. Ko sebi neobjasnjivost toga identiteta pravo predoci , taj ce ga sa mnom nazvati cudom svoje vrste.
Sopenhauer . iz dela "O nacelu razloga"
Kruna Sopenhaurove filozofije jeste mozemo reci otkrovenje jednog cuda ."Filozofsko cudjenje"koje je on još u svom prvom delu opisao, a koje govori o identitetu onog JA KOJE SAZNAJE I onog JA KOJE HOCE, i to na nacin koji je kontradikcija u svetu objekata.
Ovim smo se na svojevrstan nacin (koji nije saznanje) priblizili subjektu ,i stvari po sebi uopste, i tako probili granicu Kantovih ogranicenja mogucnosti istog. Iz toga su sledile citave filozofije ,ne vise zasnovane na saznavanju, vec na volji.