Prolaznost zivota

Slazem se da covjek u datom periodu zivota treba da trazi odgovore koje se ticu zivota...ali odbacujem mogucnost, vrlo cestu kod nas da pod tim "datom periodu" ne spada i onaj dio bolesti kada covjek stane da se zapita o zivotu.
Po mom misljenju bi bilo ispravno da svaki covjek treba da se pozabavi pitanjima osnovnim o njegovom zivotu...a da ta pitanja nisu uzrokovana nekakvim "primoranjem" za trazenjem.Dakle , pod primoranjem podrazumijevam bolest covjeka, odnosno kada osjeca da je nesto vazno propustio u zivotu, a da iako mentalno sposoban da shvati, nece i ne trudi se da spozna.Ima tu sposobnosti i nesposobnosti...nekima je napor kada cuju rijec "filozofija", a kamoli raspravka o bilo kojoj filozofskoj temi, i takvima cini mi se i ne treba da se bave....jer ni to ne bi imalo smisla...kako bi izgledao svijet da svaki covjek na ovoj planeti je od pamtivjeka se bavio tim pitanjima....mozda (ili mozda bolje reci sigurno) bi ga i nasli ili bar nasli plan kako ga naci.

Sledece ssto bih htio da pitanje : Da li je religioznost covjeka tj. njegova vjera u Boga u korelaciji , (tj. da li je povezana )sa odgovorom o zivotu, svijesti o (u) njemu?
Da li smislenost zivota ima veze sa vjerom u Boga.
Ako je religioznim ljudima, jedan od boljih odgovora o zivotu, smislu, ljepoti zita u postojanju Boga, sta je onda odgovor kod nereligioznih?

Sta je dobar odgovor ne znam,ali ti mogu reci da ja sam smisao nalazim u zivotu.U radovanju i lepoti postojanja,zivljenja.U radovanju svemu sto oznacava zivot.U najvisem postovanju zivota,svih zivih bica,pa i onog sto se smatra nezivim kao sto je kamen,reka,kosmos...Zivot nam omogucava rast,razvoj,izbor da ga zivimo onako kako mislimo da je najbolje.Smeh,suze,radost,tuga,misli,otkrivanje sveta,upoznavanje vlastite psihe,filozofske rasprave ili rad u polju.Ono cemu se posvetimo.Bez zivota cak ne bi ni mogli da se pitamo o njegovoj svrsi ili prolaznosti.
 
Zamislite da se probudite 20 godina stariji i setite se sta ste sve imali ... i sta ste sve mogli...
Pozelite da Vas neko vrati carobnim stapicem nazad... i nadjite sebe u toj prethodnoj dobi sa obiljem mogucnosti:)
Bas takvu situaciju je opisao P.D. Uspenski u romanu: "Cudan zivot Ivana Osokina". Medjutim, iako se glavni lik vraca dvadeset godina unazad , nista ne uspeva da promeni i sve se ponovo desava, bas kao sto se desilo.

Ovo je sasvim u skladu sa ucenjima o nepromenjivosti empirijskog karaktera, jer jedni isti motivi izazvace jednu istu reakciju volje , danas ili dvadeset godina unazad.

Na ovome se zansnivaju i Niceove misli o Vecnom vracanju.

Ipak bilo bi lepo vratiti se u proslost na taj nacin. iako sumnjam da bi nas zivot bio ista drugaciji. A ako je NIce u pravu to ce nam se i bukvalno desiti a mozda nam se i upravo desava. VECNO VRACANJE opet i opet.
 
Zivot je jedan, zato je najbolje da uzivamo dok mozemo. On ce proci bez obzira sta mi radili..

Rijec uzivati i jeste filizofska.
LEX@@ sta za tebe predstavlja uzivanje, meni ne predstavlja i obratno al; ajde da sto kazes uziivamo pa kakva je kome filozofija zivotna, takav mu zivot.
Ako mislis na hedonizam, m slim da ne mozes izvuci neke sustinske istine o zivotu.
Mudar covjek je srecan , bez materijalnog bogatstva, dakle duhovno je presudno, te duhovne , vece stvari nisu poznate onima koji je nemaju...dok je mudrima poznato materijalno i duhovno/dusevno.
 
Kao sto sam rekao, bez obzira sta radili zivot ce proci.. Uzivao ja, uzivao ti, na moj nacin ili na tvoj nacin, sve ce to porci. To je deo jednog zivotnog ciklusa koji ce za tebe ili za mene samo jednom proci... Svi se mi trebamo suociti sa tim, zato nam uopste nije potrebno diskutovati o tome, osim ako neko bas zeli..
 
Život je dar koji mora biti uzvračen
A posedovati ga znači biti srečan.
Prokleto je kratak to je činjenica.
Teško je prihvatiti to svetovno putovanje
ka konačnom mraku gde sve biva okončano,
završen krug,kraj umetničkog dela,
slasna melodična rima i pobedonosna bitka
 
Smrt je prirodna ako analogiju izvlacimo iz materijalnog okruzenja (sve /od/umire, sve se menja). Filosofski gledano, smrt (isceznuce uma) je KRAJNJE NELOGICAN pojam tj. za sve u prirodi postoje zakoni i logika, samo je covekov zivot obesmisljen, jer postojanje svesnosti i slobodne volje kompletno odudara od celokupnog ustrojstva prirode.
 
Ozimane,
1. Sta je kultura?
2. Sta je vrlina?
3. Sta je religija?
4. Sta je politika?
5. Sta je moral?
6. Sta je rasa?
7. Sta je pol?
8. Sta je volja?
9. Sta je moc?
10. 1+1?

Oziman:
1. Izmislili vladajuci slojevi da bi prevarili obicne ljude.
2. Izmislili vladajuci slojevi da bi prevarili obicne ljude.
3. Izmislili vladajuci slojevi da bi prevarili obicne ljude.
4. Izmislili vladajuci slojevi da bi prevarili obicne ljude.
5. Izmislili vladajuci slojevi da bi prevarili obicne ljude.
6. Izmislili vladajuci slojevi da bi prevarili obicne ljude.
7. Izmislili vladajuci slojevi da bi prevarili obicne ljude.
8. Izmislili vladajuci slojevi da bi prevarili obicne ljude.
9. Izmislili vladajuci slojevi da bi prevarili obicne ljude.
10. Izmislili vladajuci slojevi da bi prevarili obicne ljude.
 
Život NE PROLAZI, već VEČNO TEČE. Kao reka, od izvora, kroz polja, šume, sela i gradove i posmatra sve to pored čega teče. Sve dok se ne slije u more, da se malo odmori. Da bi onda isparila, digla se u nebo, postala oblak i pala kao kiša da napuni izvor,.Da bi iz izvora ponovo mogla da teče kroz polja, šume, sela i gradove.

 
Poslednja izmena:
f721d935848c4e83bde56ba782361821.png
 
Ne mogu reci sigurno, ali jos iz samog djetinjstva razmisljao sam o zivotu i smrti..kao
i prolaznosti zivota...ma sta
to tad znacilo, ipak ocima djeteta je pogled na svijet najljepsi, nacistiji...najposteniji
i cesto najrealniji.


Da li smo i koliko svjesni prolaznosti zivota?
Da li smo cinjenicu da je zivot prolazan iskoristili na najbolji moguci nacin tj. da
li smo zivot iskoristili i ispunili "pravim"stvarima ma sta one kod svih nas znacile.
Svaka godina vise, jos jedan razlog vise da se zapitamo o prolaznosti zivota i nasoj
ulozi u njemu.
Pa jesmo li ljudi u pravom smislu te rijeci tj. da li smo evoluirali do tog stupnja da bismo raspravljali o svim neistrazenim pitanjima do dana danas i ko zna do kad (religija, smisao zivota, svijest o nasem postojanju i prolaznosti zivota i td.)?Mislim da se trebamo baviti ovakvim pitanjima iako i ne nasli odgovor.
Sa obzirom na prolaznost zivota...
Da li pametan covek treba biti tuzan ili srecan?
Da li smo svjesni koliko smo doprinijeli covjecanstvu, kolika je zaista nasa moc?
Da li cemo kao i bezbroj ljudi (koji su zivjeli prije nas i koji ce zivjeti poslije nas )
pomiriti se sa cinjenicom da nismo za svoga zivota napravili nesto vrijedno paznje i otici u
neki "drugi svijet" nadajuci se da tamo ima nesto samo zato jer nismo nista uradili u ovom zivotu...no o tom pitanju drugog vanzemaljskog zivota ne bih mnogo.

"Svi smo mi u kratkoj posjeti na Zemlji" A. Ajnstajn

Bolje bi bilo da si postavio temu; "Da li smo svesni ne-prolaznosti života?"
Ako smo "svesni" prolaznosti života to samo potvrđuje našu duhovnu zaspalost
i našu uljuljkanost u čulima, nagonima i emocijama...
 
Bolje bi bilo da si postavio temu; "Da li smo svesni ne-prolaznosti života?"
Ako smo "svesni" prolaznosti života to samo potvrđuje našu duhovnu zaspalost
i našu uljuljkanost u čulima, nagonima i emocijama...

U to što kažeš možeš samo da veruješ,a pitanja verovanja se na Krstarici razmatraju na pdf Religija!
Na pdf Filozofija se bavimo istraživanjem naših horizonata saznanja i zalazimo i u metafiziku,ali bez
verovanja i sujeverja,već na način nepristrasnih,radoznalih i upornih istraživača,zaljubljenika u mudrost!
Kapito?
 
Каква је само то илузија која је у основи мишљења већине људи, а која узима објективан свет као постојећи независно од сазнајуће свести чија је он представа. Човек наоружан његовим "здравим разумом" замишња свет пре и после његовог рођења. Гледа снимке из прошлости и каже "Аха, ово је свет када мене није било". Или замишља свет у будућности када њега више не буде. Па ламетира над тиме потпуно несвестан апсурдности.

Не може се филозофирати о пролазности живота, нити о било чему суштинском ако је темељ нечијег мишљења ово:

Jako bi se začudio svaki onaj čovek kome su strane filozofske spekulacije kada bi mu se reklo da predmet koji on ima pred sobom, koji vidi i pipa postoji samo u njegovoj svesti i za njegovu svest.
On bi uvek tvrdio da predmet postoji nezavisno od svesti u kojoj se ogleda.
Ali bismo ga takođe, iznenadili i kada bismo mu rekli da je objekt sasvim različit od onoga kako ga mi vidimo, da on nema u sebi boju koju mu daje oko , niti otpornost koju ruka nalazi na njemu. Ova boja i ova otpornost su po njemu u samom objektu; to ne bi bilo stanje naše svesti , po njegovom shvatanju, već konstitutivni elementi jedne egzistencije nezavisne od naše. Za običnu svest dakle objekt postoji sam po sebi a sa druge strane on je sam po sebi živopisan kako ga vidimo.

Бергсон

Ако неко темељ свог мишљења о свету и животу налази у овом Бергсоновом опису, такав је еонима удаљен од праве суштине света и живота.
 
OZIMAN:

Ако неко темељ свог мишљења о свету и животу налази у овом Бергсоновом опису, такав је еонима удаљен од праве суштине света и живота.

Taj Bergsonov opis negira svaku vrednost svim znanjima i naukama koje za predmet svog istraživanja imaju objektivni svet.

Pitanje je šta bi onda u čovekovoj svesti ostalo kad u njoj ničeg drugog nema sem "sličica" objektivnog sveta?

I pitanje je da li bi tada i čovekove svesti moglo da bude, tj. čega bi ona mogla da bude svesna, kad bi bila prazna, tj. kad u njoj nikakvih "sličica" ne bi bilo?

Mislim da su se Bergson i Šopenhauer ipak malo zeznuli. Krenuli su krivim putem da tragaju za istinom o postojanju sveta i naravno, nisu stigli nigde
 
Poslednja izmena:
OZIMAN:

Taj Bergsonov opis negira svaku vrednost svim znanjima i naukama koje za predmet svog istraživanja imaju objektivni svet.

Зашто би негирао? Научни метод бави се објективним светом, откривањем законитости које делују у међусобној интеракцији обејката, и у томе је, како смо сведоци, он веома успешан. Међутим, питања суштине света и живота остају самим тим изван његовог домета.

Али коме ја ово објашњава када знам да ће се разбити ко јаје о зид? :zroll:

Не знам како да ти то нацртам

Хајде овако:

На пример. Узмимо да сањаш да си научник и да у сну изводиш експерименте. Уз помоћ тих експеримената можеш објаснити дешавања у том сну. Рецимо ако узмеш ово и сипаш у оно, онда ће се десити ово и слично., међутим на тај начин не можеш добити одговор да ли сањаш? То ти научни метод не може рећи.

Слично је је и у овом "будном сну".

"Ja, Čuang-cu, sanjao sam da sam leptir, leptir koji leprša ovamo i onamo, sa željama i mislima što ih ima leptir. Znao sam samo to da sledim običaje koje sledi leptir i bio sam posve nesvestan svoje ljudske prirode. Odjednom sam se probudio i ležao u krevetu JA SAM. I sada više ne znam jesam li bio čovek koji je sanjao da je leptir, ili sam sada leptir koji sanja da je čovek.
Zhuangzi-Butterfly-Dream_zps04a3fb19-1.jpg


Čuang-cu (369?-286? pre n.e.)

Да ли је Чуанг Цу човек који је сањао да је лептир, или је лептир који сада сања да је човек. Научни метод не може дати одговор на то питање.
 
Poslednja izmena:

Back
Top