manje_zlo
Veoma poznat
- Poruka
- 12.254
Dmitrij Medvedev, predsednik Rusije, sutra započinje svoju turneju po Latinskoj Americi prisustvom samitu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje, koji se do nedelje održava u Limi, prestonici Perua. Nije izvesno da li će se na marginama samita susresti sa Džordžom Bušom, odlazećim predsednikom SAD, ali je sigurno da će boravak Medvedeva u američkom dvorištu, tokom kojeg on planira posete Brazilu, Venecueli i Kubi, imati ozbiljan odjek u Vašingtonu pošto ove tri zemlje nemaju baš prijateljske odnose sa Amerikom.
Ruski predsednik će u ponedeljak doputovati u Brazil i boraviće tamo do srede kada odlazi u Venecuelu, naftom bogatu državu sa čijim levičarskim liderom Ugom Čavesom Kremlj od 2005. ima stabilnu vojno-ekonomsku saradnju. Venecuela je od Rusije već kupila helikoptere „mi-28”, avione „suhoj”, tenkove T-72, raketne sisteme i automatske puške u vrednosti od oko četiri milijarde dolara, a očekuje se da kupi i devet podmornica „projekat 636” na dizel pogon. Čaves je najavio da će ukupna vrednost naoružanja koje bi njegova zemlja trebalo da nabavi iz Rusije do 2012. iznositi 30 milijardi dolara. I pored toga, vojna moć Venecuele ostaće i dalje iza potencijala glavnih regionalnih sila - Brazila, Kolumbije i Čilea.
Britanski „Gardijan” navodi da bi Medvedev i Čaves trebalo da u Karakasu potpišu sporazum o ruskoj gradnji prvog nuklearnog reaktora u Venecueli. Iako Čaves tvrdi da će reaktor biti korišćen isključivo u mirovne svrhe, ulazak Venecuele u „nuklearni klub” mogao bi ozbiljno da razbesni Vašington u kojem se trenutno vrši tranzicija vlasti na administraciju Baraka Obame, novoizabranog predsednika SAD. Rusija očigledno želi da iskoristi vreme do njegove inauguracije u Beloj kući 20. januara naredne godine, da utvrdi pozicije u državama koje nisu naklonjene Americi, kako bi ostvarila stabilnu protivtežu planu za postavljanje američkog raketnog štita u Poljskoj i Češkoj, kao i angažovanju Vašingtona na Kavkazu. Medvedev i Čaves bi trebalo da potpišu i sporazum o osnivanju zajedničkog konzorcijuma Rusije i Venecuele za proizvodnju i prodaju prirodnog gasa i nafte.
Dva dana pred njihov susret u Karakasu, u teritorijalne vode Venecuele uploviće flota ruskih brodova na čijem čelu je nuklearna krstarica „Petar Veliki”, razarač podmornica „Admiral Čabanenko”, kao i dva prateća broda na kojima su četiri helikoptera K-27. Flota, koja će održati zajedničke manevre sa venecuelanskom mornaricom, svoj put je započela prvih dana oktobra prolaskom kroz Mediteran, a u svetskim medijima je tada okarakterisano da je to prva ozbiljna demonstracija vojne sile Rusije na globalnom nivou nakon raspada SSSR.
Januš Bugajski, direktor Programa za nove evropske demokratije vašingtonskog „Centra za strateške i međunarodne studije”, u izjavi za „Blic” rekao je da „u borbi protiv ‘zapadnog modela’ demokratije Moskva razvija alternativnu međunarodnu paradigmu ‘suverenih država’ koje nisu vezane za NATO, EU ili SAD”.
„Moskva računa na to da će moći da okupi različite zemlje, autoritarne i kvazidemokratske, kapitalističke i socijalne, sekularne i klerikalne, velike i male, izolacionističke i one koje žele da se šire. Zajednička nit im je otpor američkoj spoljnoj politici”, tvrdi Bugajski.
On zaključuje da se „Moskva postavlja kao lider narastajućih regionalnih i globalnih igrača od Irana do Venecuele, tako što propagira nezavisnost kao primarni zajednički interes”.
Medvedev će sledećeg četvrtka boraviti i u jednodnevnoj poseti Kubi i verovatno produžiti kreditni aranžman Havani vredan 355 miliona dolara. Iza ove posete, verovatno se krije i činjenica da je Kina u međuvremenu od Rusije preuzela poziciju glavnog trgovinskog partnera Kube. Obim trgovinske razmene Pekinga i Havane prošle godine je iznosio 2,3 milijarde dolara.
http://www.blic.co.yu/svet.php?id=66487
Зовите ме русофилом, јер не волим Амере