- Poruka
- 598
http://www.glas-javnosti.co.yu/clanak/drustvo/glas-javnosti-26-10-2008/drzava-trazi-podobnogU Demokratskoj stranci doneta je odluka da im treba neki „prozapadni”, „pacifikovani” i „blagi” patrijarh koji ne bi mnogo „talasao” nacionalnom pričom i Kosovom i Metohijom i na tom mestu voleli bi da vide vladiku zahumsko-hercegovačkog Grigorija
komunisti u dva navrata - u slučaju patrijarha Vikentija 1950. godine i Germana 1958. godine - direktno odlučili izbor poglavara. Crkva je, podsetimo, upravo zbog pritiska vlasti šezdesetih godina prošlog veka napravila apostolski (tajnim glasanjem) izbor žreba, da država ne bi uticala na izbor patrijarha.
Borba za patrijaršijski presto nastavljena je i u poslednjih deset godina. Dugo se smatralo da je grupa episkopa na čelu sa zvorničko-tuzlanskim Vasilijem 16. septembra 1999. godine pokrenula inicijativu da se izbor patrijarha obavlja dvotrećinskom, odnosno natpolovičnom većinom. Sveti arhijerejski Sabor je taj predlog usvojio 17. maja 2000. godine. Tom izmenom ukinuto je biranje patrijarha između tri kandidata žrebom. Međutim, pod predsedništvom patrijarha Pavla, Sabor je 24. maja 2005. godine tu odluku stavio van snage, tako da ponovo važi apostolski način izbora.
U lobiranje se uključio i moćni srpski energetski lobi koji je od vladike zvorničko-tuzlanskog Vasilija tražio da podrži ovog mlađeg episkopa. Sve češće se čuje da ima „razmišljanja” da se promeni izborni zakon prema kojem bi se patrijarh birao tajno, većinom glasova, a ne kao do sada od tri kandidata i žrebom. Prema istim izvorima, pojedini arhijereji kao što su Amfilohije i Artemije nikako ne bi odgovarali zbog svojih tvrdih, patriotskih stavova, naročito kada je reč o Kosovu i Metohiji.
Хоће патријарха који не мари за Србију. Каква власт, таква хоће и патријарх да буде.
Poslednja izmena: