"Rašani"
Prikazujem rezultate 1 do 6 od 6

Tema: "Rašani"

  1. #1
    Moderator Slaven777 (avatar)
    Učlanjen
    29.09.2007.
    Pol
    muški
    Poruke
    27.096
    Reputaciona moć
    403

    Post "Rašani"

    Reč "Rašani" je originalno stranog porekla, i označava ljude iz Raške bukvalno (raška oblast). Originalno na latinskom, kao Rasciani, nastao je kao lokalitet za pripadnike srpskog naroda. Severni Srbi, u panonskoj niziji, su popularno nazivani ovim imenom, na mađarskom jeziku Raczok, a na nemačkom kako kada: Ratzen, Raitzen, Reitzen, Ratzen i Razen.

    Prva pojava ovog imena je iz 1346. godine u pismu Rimskog pape Klemensa Šestog (rođen Pjer Rožer). Postavlja biskupa Ivana i preporučuje ga splitskom nadbiskupu i banu Stefanu Kotromaniću, koga naziva:

    "Stefan Ban vladalac Rašana (Bošnjana)"

    "Stephano Bano principi Rasciensi (Bosnensi)"

    Drugi po redu i ujedno prvi za panonske Srbe, je iz 1437. godine, od Vladislava, požeškoga župana i vladara Srema. On u februaru piše da:

    "u većem delu napred pomenutih sremskih krajeva žive Rašani"

    "maiorem partem predictarum partium Syrmie Rascianos inhabitare"

    Prema još jednom pismu iz iste godine u julu, Rašani čine veliku većinu stanovništva Srema.

    Treći spomen Rašana je ujedno i prvi spomen Srba sa prostora uže Hrvatske, riječkog primorja, slovenačkih zemalja i tršćanskog primorja. 22. novembra 1447. godine ugarski kralj Ladislav V Posmrtni piše o:

    "Rašanima, koji su naseljeni u našim gradovima Medvjedgradu, Rakovcu, u oba Kalinika i u Koprivnici"

    "Rascianos in castris nostris Medwe, Rakonok, utriusque Kemlek et Caproncza constitutis"

    Postoji upitnost jesu li zaista Rašani i Srbi kompletno potpuni sinonimi, postaviću nekoliko izvora koji direktno potvrđuju to (identičnost termina "Rasciani" i "Serviani"):

    * 5. septembra 1538. godine austrijski nadvojvoda kralj Ferdinand iz dinastije Habsburga izdaje povelju Srbima koji su se doselili sa istoka u severnoj Hrvatskoj, u Žumberku, i izveštava da mu je hrvatski general Nikola Jurišić lično javio da su se neki "srpski ili rašanski kapetani i vojvode s narodom koji je pod njihovom vlašću doselili (Servianos seu Rascianos). Ukupno se taj narod 5 puta u povelji o njihovim pravima i privilegijama oni zovu "Srbi ili Rašani" (Serviani seu Rasciani), a jedanput samo "Rašani" (Rasciani)

    * 6. novembra 1538. godine Ferdinand piše hrvatskom banu Petru Kegleviću od Bužima o Srbima koji su prešli iz Bosne u Žumberak, i zove njihove starešine "kapetani i vojvode Rašani ili Srbi odnosno Vlasi, koje prosto zovu srpskima" (capitanet et wayuode Rasciani siue Serviani atque Valachi, quos vulgo zrbschy vocant."

    * 14. septembra 1651. godine zagrebački biskup Petar Petretić opisuje kako se oko 1600. godine:

    "Iz Turske došlo prilično mnogo vlaškog ili raškog ili preciznije srpskog naroda u krajinu hrvatsku i slavonsku, koja je prema Turskoj."

    "..ex Turcia sat frequenti numero gens Valachorum sive Rascianorum vel potius Servianorum in confinia Croatiae et Sclavoniae contra Turcas situata advenisset."

    * 1662. isti biskup opisuje Srbe u Hrvatskoj i Slavoniji u jednom spisu:

    "Vlasi ili Rašani ili pravilno rečeno Srbi poreklom iz kraljevine Srbije"

    "Valachi siue Rasciani uel ut verius dicam Serviani nam ex regno Serviae prodierunt"

    Govoreći o Srbima što su se iz Turske naselili u Slavonskoj krajini, on govori konkretno o nekom M. Dubraviću "po poreklu i plemenu Vlahu ili Srbinu" (origine et natione Valacho siue Seruiano). On piše kako je unijatski episkop Vratanja dobio dozvolu od Pape da u crkvenim poslovima zapoveda "raškom narodu grčkog obreda" (Rascianorum ritus greaci populo), spominje "raškog" (Rascianorum) episkopa Vasilija u Hrvatskoj. Dalje piše kako je unijatski episkop Maksim Predojević tumačio neku reč u na "srpskom jeziku koji se u nas naziva vlaškim" (lingua Serviana quae apud nos Valachica dicitur), da je Vaslije nasledio Predojevića kao slavonski episkop, kome je Papa dao vlast da upravlja "vlahijskim iliti srbijskim narodom u oblastima njegove episkopije" (genti Valachicae siue Seruianae in ditionibus suae majestatis). Na kraju on i izražava mišljenje da su srpski kaluđeri otrovali episkopa Predojevića, bojeći se da će "taj vlaški iliti srpski narod prevesti na katoličku veru" (ne gentam itam Valachorum siue Seruianorum ad fidem catholicam converteret)

    * 4. marta 1695. godine sveti rimski car Leopold (Ignjaz Josif Baltazar Felicijan) I iz dinastije Habsburga stavlja pod svoj protektorat mitropolita Arsenija Crnojevića i "srpski narod" (populum Servianum). U celom ostatku pisma na nebrojeno mesta i u različitim padežima je zapisano "raški ili srpski narod" (Rasciani seu Serviani populi, populo Rasciano seu Serviano,...), konkretno govoreći o Srbima koji žive u Sremu i u požeškom kraju Slavonije

    * 1697. godine Srbi prečani pišu molbu za ostvarivanje obećanih prava, zovući sebe "srpski narod" (gens Serviana), a na kraju pisma pišu da su "od plemena Rašana", tvrdeći da im je habsburški car garantovao da mogu slobodno živeti po Ugarskoj i Hrvatskoj

    * decembra 1701. godine lideri pravoslavnih Srba u Slavoniji i Hrvatskoj pišu zajedničko pismo carskom komesaru za uređenje Slavonske krajine Teodoru Šlihtingu žaleći se kako se gaze prava srpskoga naroda opisuje kakva su prava ranije imali "naša otadžbina i srpski narod" (nostra patria et gens Seruiana). U pismu opisuju kako im je habsburški car obećao da će im dati posebnog upravitelja "koji zna upravljati s ovim rašanskim narodom" (qui cum hac natione Rasciana dirigere sciat). U pismu se i izražava briga za "naš rašanski narod" (populus noster Rascianus) koji žive u Turskoj.

    * hrvatski istoričar Baltazar Adam Krčelić opisuje 1770. godine Srbe u Hrvatskoj. Opisuje kako su 1530. godine mnogi uskoci došli iz Turske u Pounje i na Krupu, zapisujući da su to bili "Srblji ili Rašani begunci" (Profugi Serbli sive Rasciani). Krčelić izdvaja unijatske Srbe i naziva ih "Rašanima, koje prosto nazivaju Vlasima" (Rascianos vulgo Vlahi vocatos). Onda na kraju opisuje sva imena koja stranci nadenuju pripadnicima srpskog naroda:

    "Jedni ih zovu Vlasima; a drugi Rašanima ili Srbljima; doke neki Albancima i Bošnjanima."

    Hi Vlahos, Vlachos vocant; hi vero Rascianos, aut Serblos; quidam Albanenses, Bosnenses.

    Dalje Krčelić opisuje da je početak "raškog" (Rascianorum) doseljavanja u Slavoniju i Hrvatsku u vreme cara Ferdinanda. Onda piše kako je jedan "Vojvoda Kovačević Rašanin" (per Vajvodam Kovachevich Rascianum) pokrio jednu crkvu u kapelskoj parohiji u varaždinskom generalatu, pa dalje piše kako je 1597. godine habsburški knez general Herberštajn dozvao "oko 40 rašanskih porodica iz Bosne i Srbije" (40 circiter familiae Rascianae, per comitem generalem Herberstein ex Bosnia et Servia...evocatae sunt.). Završava o Rašanima ovako: ..factum autem hoc est, ab exemplo Croatiae, ad quam inductos fuisse Rascianos epistolae a pag. 342. testantur."

    * 1790. godine štampana je mađarska knjiga "Dissertatio Brevis ac Sincera Hungari Auctoris de gente Serbica perperam Rasciana dicta ejasque Meritis ac fatis in Hungaria":

    "Da Hrvatska bude sigurna i mirna, ko je drugi branio nego Rašani postavljeni po onim velikim planinama, koje su pružene od Jadranskog mora do karlovačkih krajeva? Ko je drugi bio na straži nego Rašani kod Une, kod Sane, kod Ilove za spas građana, koji su strepili i u gradovima zidovima utvrđenim i u selima?"

    Ut Croatia tuta quietaque esset quis nisi Rasciani per ingentes illas alpes, quae e mari Adriatico usque ad partes Carolostadienses se protendunt, constituti, defendit? Quis ad Vunam, ad Savum, ad Ilovam, pro salute Civium, in muratis etiam Urbibus et pagis trepidantium, excubavit, nisi Rasciani?

    Poslednji dokaz na sinonimnost ova dva pojma su nam povlastice cara Leopolda od 21. avgusta 1690. godine. U njima piše "Rascianorum". Povlastice su prevedene kako bi ih sami Srbi razumeli, i u prevodu na tom mestu stoji "srpskij".
    Poslednji put ažurirao/la Slaven777 : 02.10.2008. u 04:38



  2. #2
    Moderator Slaven777 (avatar)
    Učlanjen
    29.09.2007.
    Pol
    muški
    Poruke
    27.096
    Reputaciona moć
    403

    Podrazumevano Re: "Rašani"

    Od latinske reči "Rascianos" je došla i mađarska "Racz" (mn. Raczok), i prema njoj su i Srbi pokupili iz ovog jezika reč "Rac", "Raci", u pridevu "racko". Ovaj termin je prvenstveno za Srbe u Ugarskoj, ali od XVIII veka koristi se i za Srbe u Slavoniji i severnoj Hrvatskoj. Evo najstarijeg primera, on je od 5. jula 1746. godine. Fratar Fr. Ivanović je pisao svojoj slavonskoj subraći "da bi bilo dobro, da od svega naroda našega, toliko krstjana, koliko ristjana imademo testimonia authentica in scriptis", navodeći da će im u tome pomoći "racki atestacioni", i završava sa "srpski oficiri nek nam dadu attestatione", navodeći još štošta slično između ostalog. Evo jednog primera o selu Lonje kraj Save u severnoj Hrvatskoj, sam Lonjanin B. Modrušić piše (u XIX veku):

    "Upitaš li pako kom prilikom staro ili mlado, osim vojakah, koji koji su eto u najnovije doba po vojnah, zapoviedih i t. d. od poglavarah hrvatskomu privikli, kojim jezikom govori, odreći će ti: rackim ili slavonskim. A pokrstiš li ga sam onim, nadne te s istim i s istoimenoga mu zemljišta izsmjehavati i glasu na ruglo izmetati. Taj zao običaj zavladao je još gorje po Slavoniji, - što ako za boljim nazivom i jezika i naroda neuzhajemo, teško ćemo se ikada ožudjena cilja dokopati."

    Ovo nam govori i da je zbog velike količine Srba u Slavoniji i tim severnim krajevima "raško" ime za jezik ponegde i prevladalo (kao naziv za lokalitet "slavonsko").

    Jedna još interesantna stvar je da su se Srbi ponekad i nazivali "Tračanima". Rezultat ovog je jednostavno prosta pogreška dodavajući slovo 'T'. Primer je ugarski pisac Mikloš Ištvanfi koji 1685. godine piše da su "Racz" i "Thrax", odnosno "Rascianus" i "Thraces" sinonimi po stilu upotrebljivanja. A onda i sam piše:

    "Thracibus sive Servianis"

    O ovome svedoči i slavonski pesnik Matija Petar Katančić. krajem XVIII veka. Ovako zvuči njegov citat na latinskom jeziku:

    "Croatae, quod expertus narro, nos Thraces Illyriosque, qui ab iis dialecto non nihil discrepamus, universos adpellant Vlahos."

    A evo i slovenske verzije:

    "Hrvati, ovo pripovijedam po svom uvjerenju, nasas Race Ilire, koji se od njih u jeziku od njih znatno razlikujemo, sve zovu Vlasima."

  3. #3
    Moderator Slaven777 (avatar)
    Učlanjen
    29.09.2007.
    Pol
    muški
    Poruke
    27.096
    Reputaciona moć
    403

    Post Re: "Rašani"

    Evo i konkretnih primera gde se još "Rašani" imenuju na najzapadnijim slovenačkim i hrvatskim zemljama naših prostora:

    * 1567. godine objavljeno je "Corpus iuris Hungarici". U ovoj knjizi stoji da niko od kapetana ne sme držati:

    "..niti u Ugarskoj niti u Hrvatskoj i Slavoniji ovakve ljude koji trguju s ljudima, bili oni Rašani ili drugi ljudi koji su pod sumnjom da su u društvu s Turcima."

    vel in Hungaria, vel in Croatia et Sclavonia, hujusmodi plagiarios sive Rasciani, sive alii de Turcica societate suspecti homines fuerint

    * 1602. godine zrinjski grof Juraj piše caru Rudolfu i govori kako je karlovački general iz Turske:

    "..navodio neke Vlahe odnosno Rašane i naselio ih na mom dedovskom opustelom imanju, koje se zove Gomirje"

    quosdam Walachos seu Rascianos educens, locauit in auitica mea desertaque possessione Goymerye uocata

    * 1604. godine veliki vojvoda Matija zapisuje da su "Rašani" (Rascianer) zauzeli neka imanja u Sloveniji i u križevačkoj županiji.

    * avgusta 1605. godine isti vojvoda zapisuje da ima 3.000 "Rašana" oko Koprivnice (die Ratzen vmb Copreinitz)

    * negde u XVII veku već spomenuti Nikola Ištvanfije opisuje da se 1596. godine okupila austrijska vojska u Baniji, gde je sam on i bio:

    "Tu su bili i trački glasnici s pismom od Radoslava..i od svih drugih, koji žive od Kupe do Jadranskog mora."

    Adfuere etiam nuntii Thracum cum literis a Radoslavo..aliisque omnibus, qui a Colapi ad Adriaticum litus usque sedes habent"

    * 1611. godine papa Pavle V potvrđuje Simeona Vretanju za unijatskog srpskog episkopa:

    "Simeona, episkopa katoličkih Rašana grčkog obreda, koji žive u Ugarskoj, Hrvatskoj i Slavoniji i u najdaljim krajevima Kranjske."

    Simeonis, Episcopi Rascianorum catholicorum ritus graeci intra Hungariae, Croatiae et Sclavoniae fines et in extremis Carnioliae partibus consistentium

    * 15. januara 1615. godine spominje se Simeon Vretanja kao "rašanski" (Rascianorum) episkop.

    * 15. novembar 1627. godine, car Ferdinand II izdaje povelju Srbima doeseljenim u varaždinski generalat i zove ih "Rašanima" (Rasciani)

    * 19. jula 1634. godine bio je crkveni sabor kojim je predsedavao zagrebački biskup, u Zagrebu. U odredbama se i pita o srpskim pravoslavnim monasima što su se doselili u Hrvatsku:

    "sveštenici i monasi Vlaha odnosno Rašana, koji su se već odavno naselili u ovoj kraljevini i dijecezi"

    Valachorum seu Rascianorum, qui in finibus hujus regni, et dioecesis jampridem consederunt, sacerdotes ac monarchi

    * 1640. godine zagrebački biskup B. Vinković piše "Raspravu..o vlaškoj odnosno rašanskoj episkopiji" (de..Episcopatu Valachorum seu Rascianorum). Tu preporučuje da se 'rašanski episkop' (Episcopus Rascianorum) Maksim Petrović protera:

    "Rašani odnosno Vlasi šizmatici naseljeni su u mojoj zagrebačkoj dijecezi."

    Raschianos siue Valachos schismaticos in dioecesi mea zagrabiensi locatos

    Dalje opisuje kako je car Ferdinand II potvrdio Simeona Vretanju za episkopa:

    "..za Vlahe odnosno Rašane koji su bežali iz Turske u kraljevinu Slavoniju i naseljavali se u zagrebačkoj dijecezi, a grčkoga su obreda."

    pro Valachis siue Raschianis ex Turcia in regnum Sclavoniae profugientibus et in dioecesi Zagrabiensi considentibus ritu graecorum utentibus

    Nastavlja govoreći da je Simeon Vretanja prvi episkop "Vlaha odnosno Rašana , koji žive u zagrebačkoj dijecezi" (Valachorum siue Raschianorum in dioecesi Zagrabiensi degentium), a Maksim Petrović drugi epsikop "Vlaha odnosno Rašana , koji žive u zagrebačkoj dijecezi" (Valachorum siue Raschianorum in dioecesi Zagrabiensi degentium) i da prebiva u Marči, gde je ranije stanovao Simeon Vretanja "vlaški odnosno rašanski katolički episkop" (episcopus Valachorum siue Raschianorum catholicus). Potom opisuje kako je Petrović otišao lično k Ferdinandu i zamolio ga da ga imenuje za episkopa "vlaškog ili rašanskog" (Valachorum siue Raschianorum) i kako je potom srpski patrijarh u Peći dao Maksimu vlast:

    "..nad Vlasima iliti Rašanima koji su živeli ne samo u kraljevini Slavoniji i Hrvatskoj nego i u Štajerskoj i Ugarskoj."

    super Valachos siue Raschianos non solum in regno Sclavoniae et Croatiae, sed etiam in Styria et Hungaria residentes

    * udruženje za propagandu i širenje rimokatoličke vere 29. januara 1649. godine zaseda u Zagrebu i raspravlja o stanju crkve ili manastira svetog arhanđela Mihaila, koji pripada:

    "..rašanskom narodu što živi u Hrvatskoj i u zagrebačkoj dijecezi na turskoj granici"

    gentis Rascianorum in Croatia et in dioecesi Zagrabiensi in confinibus Turcarum degentium

    Dalje se spominje "rašanski" (Rascianorum) episkop Simeon i spominje se svidnički episkop Vasilije "napred spomenutih Rašana".

  4. #4
    Elita Prisoner (avatar)
    Učlanjen
    21.01.2006.
    Pol
    ženski
    Lokacija
    van foruma
    Poruke
    20.594
    Tekstova u blogu
    15
    Reputaciona moć
    260

    Podrazumevano Re: "Rašani"

    Citat Original postavio Slaven777 Pogledaj poruku
    Od latinske reči "Rascianos" je došla i mađarska "Racz" (mn. Raczok), i prema njoj su i Srbi pokupili iz ovog jezika reč "Rac", "Raci", u pridevu "racko".
    Opet tema o jeziku.?....

  5. #5
    Ističe se John McClane (avatar)
    Učlanjen
    07.08.2008.
    Pol
    muški
    Lokacija
    Nakatomi Plaza (1988), Dulles International Airport in Dulles, Virginia (1990)...
    Poruke
    2.379
    Tekstova u blogu
    1
    Reputaciona moć
    60

    Podrazumevano Re: "Rašani"

    Kroaciju banujte opet provocira.
    Yipee-ki-yay, motherfucker!

  6. #6
    Elita Prisoner (avatar)
    Učlanjen
    21.01.2006.
    Pol
    ženski
    Lokacija
    van foruma
    Poruke
    20.594
    Tekstova u blogu
    15
    Reputaciona moć
    260

    Podrazumevano Re: "Rašani"

    Citat Original postavio Bi2 Pogledaj poruku
    Opet tema o jeziku.?....
    ...kojoj i tako nije mesto na Istoriji.

Slične teme

  1. Препоруке за куповину возила
    Autor mvbdb u forumu Automobilizam
    Odgovora: 20436
    Poslednja poruka: 14.03.2015., 04:34
  2. Odgovora: 7
    Poslednja poruka: 12.05.2011., 13:48
  3. Crnogorci doneli njihov "ustav" na Sv"J"ecanoj S"J"ednici!
    Autor feel_real_love u forumu Politika
    Odgovora: 119
    Poslednja poruka: 30.10.2007., 22:03

Pravila za slanje poruka

  • Ne možete kreirati novu temu
  • Ne možete poslati odgovor
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoju poruku
  •