ARHITEKTURA RACUNARA

intel i amd su cisc orijentisani dok je mac risc.
razlika arhitekture je u osnovi.
laicki receno cisc koristi implementiranu podrsku za velike i slozene operacije,a risc te operacije odradjuje sa vise manjih i bazicnijih operacija.
risc je efikasniji ,ali i skuplji.
ostalo potrazi sam.
 
Sizif:
Sergio Pique:
...risc je efikasniji ,ali i skuplji.

Lapsus, CISC je efikasniji, ali su procesori komplesniji i generalno skuplji. :wink:

Imaš dosta korisnih informacija na
http://www.intel.com/design/pentium/manuals/
I jedna i druga tehnologija uzimaju od one druge dobre stvari tako da nema cisto risc ili cisc.
Ne znam da li je procesor skuplji ali znam na primeru mac-a da je celokupni sistem skuplji.
Koliko sam ja infirmisan risc je efikasniji ali zbog gore navedenog nepristupacniji obicnim smrtnicima.
Mac je procentualno slabo zastupljen,ali taj procenat popunjavaju visoko skolovani i kvalifikovani ljudi(profesionalci) ,koji ne zele da se zajebavaju sa drugom boranijom.
Ovo sve je moje misljenje ,zato me nemojte hvatati za rec,ali sugestija dobro dodje.
Pogledajte http://www.apple.com/g5/
 
Pa ne bash, ni jedno ni drugo. Apple se snabdeva G5 CPUom od IBMa, jer je Motorola kasnila mesecima sa isporukom. IBM inache pravi procesore pa, skoro svima jer ima najbolje FABove.

U sushtini, RISC je mnogo jednostavniji i efikasniji jer sadrzhi mali broj jednostavih instrukcija, koje se lako implementiraju u mikrokodu i stoga jednostavniji pipeline. Mada ima i hibrida. Npr. Motorola 68K se vodi kao CISC procesor, ali ako uporedish arhitekturu i set instrukcija sa x86, Motorola je mnogo chisitija i jednostavnija i vishe lichi na RISC nego na CISC.
 
Kad poredis procesore od samog pocetka (znaci, kreces od 0 u razvijanju procesora),
CISC je daleko napredniji od RISC-a po arhitekturi, jer ima vise instrukcija (CISC - Complex Instruction Set Computer, RISC - Reduced Instruction Set Computer). Medjutim, kad se krene u razvoj, CISC samo gomila i gomila instrukcije da bi odrzao backwards compatibility, da na kraju postane toliko glomazan, velik i neupotrebljiv da ga cak i ranije generacije RISC-a pocnu prestizati. RISC je surova snaga, bez mnogo instrukcija, tako da njemu povecanje tranzistora i brzine direktno utice na brzinu rada, a instrukcije ostaju gotovo nepromenjene. Kod CISC-a sve sto je bilo tu prethodno mora da ostane, a nove instrukcije se dodaju novim tranzistorima, dok se brzina postize povecanjem frekvence rada, so opet vuce za sobom potrebu za dubljim pipeline-om, vecu potrosnju, i generalno neisplativost.

CISC tehnologija je dobra solucija za prenosne uredjaje, jer mogu objediniti sve funkcije potrebne za isti, dok za RISC bi trebala posebna kola sa strane, kao i softver, da bi se sve implementiralo. Medjutim, kako vreme odmice, CISC zadrzava svoj backwards compatibility, i postaje sve glomazniji, pa pocne sve vise i vise struje da trosi, i samim tim, postaje neupotrebljiviji i za prenosnike...

Dakle, generalno, CISC-u je mesto u one-time-use stvarima, recimo kompleksnim serverima specijalne namene i sl. gde backwards compatibility i nije neki preduslov, i gde se to radi samo jednom pa ko zna kad ponovo... Za kucne masine, skalabilne servere i sl. RISC je daleko srecnija solucija...
 
Lord British:
Pa ne bash, ni jedno ni drugo. Apple se snabdeva G5 CPUom od IBMa, jer je Motorola kasnila mesecima sa isporukom. IBM inache pravi procesore pa, skoro svima jer ima najbolje FABove.

U sushtini, RISC je mnogo jednostavniji i efikasniji jer sadrzhi mali broj jednostavih instrukcija, koje se lako implementiraju u mikrokodu i stoga jednostavniji pipeline. Mada ima i hibrida. Npr. Motorola 68K se vodi kao CISC procesor, ali ako uporedish arhitekturu i set instrukcija sa x86, Motorola je mnogo chisitija i jednostavnija i vishe lichi na RISC nego na CISC.

E tako se to radi, kratko ali *bitacno!!!
 

Back
Top