Srbija će 2032. godine imati 6.851.072 stanovnika ukoliko se nastavi današnji trend negativnog prirodnog priraštaja, kažu stručnjaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS).
Prema njihovim procenama, ta brojka biće još i manja, jer sve veći broj Srba napušta domovinu i sreću traži u drugim zemljama.
Prema poslednjim podacima RZS iz 2004. godine, Srbija ima 7.463.157 stanovnika. Pozitivan prirodni priraštaj ima samo Raški okrug i samo deset od 161 opštine u Srbiji. To su Grocka, Aranđelovac, Kragujevac, Prijepolje, Sjenica, Novi Pazar, Tutin, Vranje, Bujanovac i Preševo. Od ukupno 4.706 naselja u centralnoj Srbiji i Vojvodini, u 1.100 njih 2004. godine nije rođeno ni jedno jedino dete!
Bela kuga je očito zahvatila čitavu Srbiju. Prema rečima Gordane Bjelobrk, načelnika Odeljenja za vitalnu statistiku u RZS, od 1950. godine broj rođenih, odnosno natalitet, polako počinje da opada, da bi devedesetih godina broj umrlih premašio broj rođenih.
„Negativan prirodni priraštaj prvi put je zabeležen u Vojvodini 1989. godine. Od tada kreće njegov negativan trend, koji traje do danas. U centralnoj Srbiji prvi put je zabeležen 1992. godine. Te godine umro je 741 stanovnik više nego što se rodilo beba.
Posle toga, iz godine u godinu sve je veći broj umrlih u odnosu na broj rođenih. Tako je 2000. godine broj umrlih za 30.278 premašio broj rođenih u celoj Srbiji. Od tada razlika je malo manja, a poslednji obrađeni podaci za 2004. godinu govore da je te godine razlika između novorođenih i umrlih bila 26.134 u korist umrlih - 16.576 u centralnoj Srbiji i 9.558 u Vojvodini” kaže Bjelobrk.
Srbija se, prema njenim rečima, polako pretvara u zemlju staraca:
„U popisu 2002. godine prvi put je zabeleženo veće učešće stanovništva starog 65 i više godina od onih koji su mlađi od 15 godina. Odnos je bio 16,7:15,8 odsto za ”mature“. Neminovno je da imamo veliki broj starih ljudi. Iz godine u godinu rađa se sve manje i manje dece, a nacija prirodno stari. Takođe, sve više mladih ljudi odlazi iz zemlje, a mi nismo interesantni strancima da bi se naselili kod nas” dodala je ona.
Kad je reč o negativnom prirodnom priraštaju, prema podacima RZS, Beograd je ubedljivo na prvom mestu. Pre dve godine, u glavnom gradu Srbije umrlo je 3.713 građana više nego što se rodilo beba. Najveću razliku u korist umrlih imala je opština Novi Beograd i to 527, a za njom Stari grad - 402.
Posle Beograda sledi Zaječarski okrug, gde je 2004. godine 1.648 građana više umrlo nego što je dece rođeno. U Šumadijskom okrugu, koji takođe ima negativan priraštaj, 2004. godine taj broj je bio 616, a to je najmanja razlika između umrlih i rođenih u celoj Srbiji.
Zemlje u okruženju takođe ne mogu da se pohvale velikim brojem rođene dece. Većina njih ima negativan prirodni priraštaj. Prema podacima RZS, Srbija ima godišnju stopu od -3,5, Bugarska -4,8 Mađarska -3,8, Hrvatska -2,4, Rumunija -1,8, Slovenija -0,5, Italija -0,4, Švedska -0,2, Grčka 0. Španija ima pozitivnu stopu prirodnog priraštaja od 1,4, Švajcarska 1,5, Crna Gora 3,5, Francuska 4,1, Makedonija 5 i Albanija 11,1.
„Opšti je trend u Evropi da se iz godine u godinu rađa sve manje i manje dece. Francuska, na primer, da nema toliko građana islamske veroispovesti, takođe bi imala negativan prirodni priraštaj” kaže Gordana Bjelobrk.