U danasnje vreme kada sve manje vremena imamo jedni za druge, a sve vise se okrecemo sami sebi i kompjuterima, pitam se da li bas ti kompjuteri i ljudi sa druge strane zice stvarno mogu da postanu pravi prijatelji ili cak nesto vise. Upoznala sam se sa covekom mladjim od sebe na internetu i catujemo vise od godinu dana. Od pocetka je bilo drugacije nego sa svima drugima. Postoji neka veza. Jel moguce da sam se zaljubila u nekoga koga nikada nisam videla? A ne znam ni da li cu ikada zato sto on zivi na drugom kontinentu. Jedno znam sigurno, kad njega nebi bilo, deo mene bi umro. Nemam nikakvu zelju da se upoznam ili izadjem sa bilo kim drugim. Veliki deo slobodnog vremena, a toga imam jako dosta trenutno zato sto ne radim, provodim pricajuci sa njim. Cak i noci provodimo zajedno, pricajuci i tonuci u san zajedno. Cemu sve ovo vodi? Da li samo gubim vreme? Volela bih da cujem vasa iskustva ukoliko ih ima slicnih.