Srecna slava - Sv. Ilija - Gromovnik !

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

C0NSIGLIERI

Buduća legenda
Poruka
41.737
Srecna slava svima koji slave Sv. Iliju i naravno svim nasim vazduhoplovcima uz pesmu ...



:whistling::super:

Sv%20Ilija.JPG
 
image.jpg


http://www.rts.rs/page/stories/sr.html?id=8964&sectionId=125&view=story

subota, 02. avg 2008, 08:37 -> 09:04
Ilindan

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici slave Svetog proroka Iliju u narodu poznat kao Ilindan. Sveti Ilija veoma je poštovan u pravoslavlju, a slavi se kao strog i nepokolebljiv propovednik etičkih vrednosti na kojima je zasnovana hrisćanska vera.

Sveti Ilija je prisutan u Starom i u Novom zavetu kao prorok čije je osobine sa strahopoštovanjem preuzelo hrišćanstvo vezujući ga za nastanak nove vere i za novi Hristov dolazak.




Smatra se da je bio među prorocima koji su se na Tavoru poklonili Isusu Hristu na dan Preobraženja Gospodnjeg, kada se javio svojim učenicima sa poukama nove vere, pa se zato lik Svetog Ilije slika na preobraženskim prazničnim ikonama.

Sveti Ilija je prisutan i u viziji svetog Jovana Bogoslova u kojoj se njegova uloga vezuje za budućnost hrišćanske vere i drugi dolazak na zemlju Hrista Spasitelja i novo preobraženje kome se nada i u koji veruje hrišćanski svet.

Prema knjizi Otkrivenja Jovanovog, drugi dolazak Hristov najaviće Ilija sa Enohom, starozavetnim prorokom, i njihovim stradanjem treba da počne novo preobraženje čovečanstva.

Veruje se da Sveti Ilija nije umro već da se živ, plamenim kočijama, vazneo na nebo pa se ta scena takođe slika na prazničkim ilindanskim ikonama.

Poznata je i scena sa Svetim Ilijom u pećini, u koju se sklonio od oholog cara Ahava, i gde mu gavran donosi hranu.

Srpski narod mnoge prirodne pojave pripisuje Svetom Iliji kojem je prelaskom u hrišćanstvo pripisao i mnoge osobine svog starog boga Peruna, koji je upravljao munjama i gromovima.

Po narodnoj tradiciji, Sveti Ilija se vozi u vatrenim kolima koja vuku četiri konja, iz čijih nozdrva izbija plamen a grmljavina je tutnjava njegovih kola kojima se vozi po nebu i oblacima.

"Kada se Ilija rodi, njegov otac Savah vide angele Božje kako dete ognjem povijaju i daju mu plamen da jede", zapisano je u "Prologu" vladike Nikolaja Velimirovića koji govori o plamenom karakteru svetitelja, borcu za pravu veru i protiv razvrata i nemorala koji je vladao u jevrejskom narodu u vreme cara Ahaava i carice Jezavelje.

Sveti Ilija Gromovnik, kako ga još zovu u narodu, pada u najsušnije i najtoplije doba godine a običaj je da se na njegov praznik ne radi u polju - da se ne bi navukao gnev svetitelja.
 
Danas je veliki praznik Sveti Ilija gromovnik
Autor: Tanjug | 02.08.2008 - 10:49

Sveti Ilija, starozavetni prorok i novozavetni hrišćanski svetitelj, veoma poštovan u pravoslavlju, slavi se 2. avgusta kao strog i nepokolebljiv propovednik etičkih vrednosti na kojima je zasnovana hrišćanska vera.

Sveti Ilija je prisutan u Starom i u Novom zavetu kao prorok, čije je osobine sa strahopoštovanjem preuzelo hrišćanstvo, vezujući ga za nastanak nove vere i za novi Hristov dolazak. Smatra se da je bio među prorocima koji su se na Tavoru poklonili Isusu Hristu na dan Preobraženja Gospodnjeg, kada se javio svojim učenicima sa poukama nove vere, pa se zato lik Svetog Ilije slika na preobraženskim prazničnim ikonama.
Sveti Ilija je prisutan i u viziji svetog Jovana Bogoslova, u kojoj se njegova uloga vezuje za budućnost hrišćanske vere i drugi dolazak na zemlju Hrista Spasitelja i novo preobraženje kome se nada i u koji veruje hrišćanski svet.
Prema knjizi Otkrivenja Jovanovog, drugi dolazak Hristov najaviće Ilija sa Enohom, starozavetnim prorokom, i njihovim stradanjem treba da počne novo preobraženje covečanstva.
Veruje se da Sveti Ilija nije umro već da se živ, plamenim kočijama, vazneo na nebo pa se ta scena, takođe, slika na prazničkim ilindanskim ikonama.

Srpski narod mnoge prirodne pojave pripisuje Svetom Iliji kojem je prelaskom u hrišćanstvo pripisao i mnoge osobine svog starog boga Peruna, koji je upravljao munjama i gromovima. Po narodnoj tradiciji, Sveti Ilija se vozi u vatrenim kolima koja vuku četiri konja, iz čijih nozdrva izbija plamen, a grmljavina je tutnjava njegovih kola kojima se vozi po nebu i oblacima.
Sveti Ilija Gromovnik, kako ga još zovu u narodu, pada u najsušnije i najtoplije doba godine, a običaj je da se na njegov praznik ne radi u polju - da se ne bi navukao gnev svetitelja.
Sveti Ilija je slava srpskih vazduhoplovaca, obnarodovana ukazom iz 1924. godine, a posle obnavljanja rada Jugoslovenskog aero-kluba "Naša krila" 1993. godine obnovljena je njihova slava Ilindan.
 
Ne verujem u S Iliiju, "verujem" u Peruna, koga su Hriscani preobratili u Iliju.

Perun je slovenski bog neba i nepogoda (padavina, letnjih oluja) odnosno bog gromovnik, neka vrsta slovenskog Zevsa, kome su se stari Sloveni često obraćali tokom suše. Njegov dan je bio četvrtak, a posvećeni su mu Hrast i perunika (ili bogiša). Poluverni ili sujeverni, koji tek prilaze crkvi, pod uticajem hrišćanstva obraćaju se za pomoć Svetom Iliji.

Ime „Perun“ nastaje od indoevropskog korena „per“ odnosno „perk“ koji znači „udariti“ (vrlo snažno, silovito udariti), „rasprsnuti“ i sufiksa „un“ koji označava onoga koji izvršava radnju. U slovačkom jeziku se „pucati“ kaže „peruntati“, dok u poljskom „pjore“ („piore“) znači „udaram“.

Srbi, Bugari i Rusi (današnji Rusi, Ukrajinci i Belorusi) ga nazivaju Perun, Poljaci Pjorum (Piorum), Česi Peraun (Peraun), a Slovaci Peron (Peron) odnosno Parom (Parom). Pojavljuje se i kod baltičkih naroda pod imenom Perkunas.

Bog neba odnosno bog gromovnik [uredi]

Peruna kao boga neba ne treba mešati sa Svarogom (koji je takođe bog neba, ali u smislu Vaseljene), jer je njegov domen tzv. nisko nebo odnosno ono što je unutar Zemljine atmosfere. Prema tome u njegov domen spadaju oblaci, gromovi i padavine.

Primera o Perunovoj vezi sa gromom ima mnogo, ali to najbolje pokazuje primer iz Prekomurja gde se kaže: Perun je udario, sa značenjem Grom je udario. Među Srbima se smatralo da se ne valja krstiti dok grmi, jer bi se mogao privući grom.

Bog nepogoda i borac protiv suša [uredi]

Perun je kao solarni bog proslavljan tokom leta, verovatno negde oko ilindana ako ne i na sam ilindan, kada suša već ozbiljno počinje da ugrožava useve zbog čega su mu se Sloveni i obraćali za pomoć. Njemu je posvećen ceo ciklus dodolskih običaja kojima je prizivana kiša koja je u to doba (tokom leta) najčešće bila strahovita oluja praćena munjama ili kao tzv. letnja kiša (koja se pojavi iznenada i traje vrlo kratko) koje je starim Slovenima morala delovati kao dar bogova.
Da zarosi sitna rosa,
oj dudula mili Bože!
Oj Ilija daj Bože daj!
Oj Ilija moj Perune!
Daj Bože daj,daj Ilija daj!

(Refren dodolske pesme iz okoline Gnjilana.)

Sveti Ilija kao hrišćanski Perun [uredi]

Sveti Ilija je po preuzimanju hrišćanstva preuzeo ulogu Peruna. Ova zamena počela je još sa prvim prodorom hrišćanstva među Slovene i može se nazvati opšteslovenskom. Sveti Ilija je odgovarao hrišćanskim misionarima zbog blizine datuma kada se proslavljao sa onim na koji se proslavljao Perun, a nije isključeno i da je proslava svetog Ilije pomerena na Perunov dan.
Sutradan ujutru Igor sazva (grčke) poslanike i ode na brdo na kojem je bio kip Perunov i tu položi zakletvu sa svim svojim glavarima koji behu nekršteni, a Rusi hrišćani položiše zakletvu u crkvi sv. Ilije.

(Iz Nestorove hronike, sklapanje mira između Rusa i Grka 945 godine.)

Četvrtak - Perunov dan [uredi]

Perunu je, kao i ostalim bogovima gromovnicima indoevropskih mnogobožačkih vera, bio posvećen četvrtak koji se i dan danas među nekim Slovenima naziva perenden (perendean), perundan.

O vezi četvrtka i božanstava groma najbolje svedoče primeri iz evropskih jezika:
Donnerstag (nemački) od germanskog Donera (Donner).
Thursday (engleski) od nordijskog Tora (Thor).
Jeudi (latinski) od latinskog Jupitera (Jupiter).

Hrast i perunika - Perunove biljke [uredi]

Hrast je drvo posvećeno Perunu, jer se verovalo da grom najčešće u njega udara, a ostaci ovoga se i dan danas mogu videti širom Srbije jer su hrastovi najčešće birani za drva zapise. Ostale je zabeleženo da su u Perunovim svetilištima gorele večne vatre koje su održavane hrastovinom, a onoga kome bi se ta vatra ugasila čekala je smrtna kazna. Ovaj običaj vuče korene iz davnina, još iz vremena kada ljudi još nisu znali sami da zapale vatru, već su se morali oslanjati na tzv. nebesku vatru (udar groma) koja je verovatno udarala najčešće u hrast, nakon čega su ljudi bili primorani da je održavaju da bi sebi olakšali opstanak.

Drvo, hrast, u kome boravi gromovnik se u Srba zove grm. Tako se i ogroman hrast ispod koga se okupiše ustanici da se 23. aprila 1815. (po starom kalendaru) podignu protiv Turaka zove takovski grm. No njega jednog dana udari grom i rascepi na pola, te sad na njegovom mestu stoji spomen Knjazu Milošu i ove reči uklesane:
Ovaj grm će vreme da osuši
I kameni stub će da poruši
Ali Srbija večito ostaće
I Miloša ime spominjaće

Grmovi su imali značajnu ulogu u životu Srba. Stoga ne čudi što su se ispod njih održavali sabori, okupljali hajduci i ustanici (Takovski grm, Kočin grm, Hrast u Lipovcu, Viševcu, Markovcu). Danas u Šumadiji ima još oko 50 grmova sa obimom stabla preko 4 m i starošću preko 200 godina.

Perunika ili Bogiša je usko vezana sa Perunom na šta ukazuju i njeni nazivi. Ova veza se vidi u običaju zvanom Bogiša zabeleženom u Dubrovniku u kom se osveštava perunika ili bogiša koja se nakon toga čuva u kući da bi je štitila od groma i da bi se njom lečili bolesnici.

Izgled Perunov [uredi]

Perun je zamišljan kao čovek sa bradom koji živi na nebu, a u ruci drži kameni malj kojim gađa i okamenjuje ljude. Smatralo se da on tokom oluja putuje po oblacima u svojoj kočiji i baca munje na Zemlju, a da grmljavina potiče od kloparanja točkova kočije.

Nestorova hronika o Perunovom kumiru kod Kijeva [uredi]
O postavljanju:
980 godine postavi Veliki Knez Vladimir idole na brdu više svoga dvora u Kijevu: Peruna sa srebrnom glavom i zlatnom bradom, i Horsa i Dažboga i Striboga i Semargla i Mokošu.
O rušenju:
988 godine zapovedi Knez Vladimir da privežu Peruna konju za rep, i da ga tako svuku do ispod Boričeva u potok; zatim naredi dvanaestorici ljudi, da ga tuku batinama. Dok su ga oni tako vukli potokom, nekršteni narod nad njim plakahu... pošto su Perunov kip dovukli do Dnjepra, bace ga u vodu. Vladimir je rekao svojim slugama: Ako se gde zaustavi odgurnite ga od obale dok ne prođe vodopad,a onda ga ostavite. Vetar ga donese do jedne obale, koja se od tada prozva Perunova obala, i koja i danas nosi to ime.

http://sr.wikipedia.org/sr-el/Перун
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top