Vesti iz književnosti (konkursi, promocije, aktuelnosti)

13:00:00 Радио Београд 2
Гост Клуба 2 је је књижевник Зоран Живковић.
Говорићемо о његовој најновијој књизи, роману "Тумач фотографија". Реч је о надасве необичној повести испричаној у десет слика и исто толико снова, о збивањима у париском метроу једног новембарског петка преподне.
У истом вагону, у исто време, појављују се ликови Aнатол Миру, Мари-Луис Понтје, Алан Ригу и још многи други, који у романескном колоплету чине штиво занимљивим.
Ово је иначе 22. прозно дело Зорана Живковића – нашег најпревођенијег писца у свету. Још док га је писао, овај роман откупљен је у низу земаља – САД, Јапану, Португалији, Италији, Турској.
Уредница и водитељка емисије је Мелиха Правдић

http://www.radiobeograd.rs/index.php?option=com_content&task=view&id=68&Itemid=68
http://www.radiobeograd.rs/download/mp3s/radiobeograd2.asx
--------------------------------------------------------------------------------------
Имају тако много деце. Бог им дао још више!
Путопис, Евлија Челеби
 
Данас:
Радио Београд 2
13:00:00 - 15:00:00

Пренос седнице жирија за Награду „Никола Милошевић

Слушаоци Радио Београда 2 ће данас од 13 часова моћи да прате пренос завршне седнице жирија за Награду „Никола Милошевић“, коју овај програм додељује за најбољу књигу у области теорије књижевности и уметности, естетике и филозофије објављену у претходној години.

Жири који ради у саставу: академик Слободан Грубачић, проф. др Мило Ломпар и проф. др Драган Проле (председник), у најужи избор за овогодишњу награду уврстио је књиге: Небојше Грубора – „Кант и заснивање модерне естетике“, у издању издавачке куће Драслар, Владимира Милисављевића – „Када су људи ницали из земље“, коју је објавила издавачкa кућa Федон, и Јелене Пилиповић – „Ка лепоти – еротолошко читање Сапфине поезије“, у издању Академске књиге.

Одлуку о добитнику овогодишње награде „Никола Милошевић" жири ће донети на јавном заседању у студију Радио Београда 2. Награда ће бити уручена 9. фебруара, на Дан Радио Београда 2.

Водитељ преноса је Сања Милић, a продуцент Мила Николић.

http://www.radiobeograd.rs/index.php?option=com_content&task=view&id=68&Itemid=68
http://www.radiobeograd.rs/download/mp3s/radiobeograd2.asx







--------------------------------------------------------------------------------------
Имају тако много деце. Бог им дао још више!
 
evo ovo ako je neko zainteresovan:

Nakon uspešno realizovanog prvog nagradnog konkursa, Beogradski festival poezije i knjige „Trgni se! Poezija!“ i Treći Trg otvaraju drugi nagradni konkurs za poeziju.

Na konkurs se mogu prijaviti autorke i autori (18+ godina starosti) koji pišu poeziju na srpskom jeziku ili prevode poeziju na srpski jezik.



Konkurs je otvoren u tri (3) ravnopravne kategorije:

1) Konkurs za prvu knjigu poezije;

2) Konkurs za drugu knjigu poezije (za autorke i autore koji su objavili jednu ili više knjiga poezije);

3) Konkurs za prevedenu knjigu poezije.



Način prijavljivanja na mejl trecitrg@gmail.com



1) Konkurs za prvu knjigu poezije:

a) Tekst knjige pesama poslati u Word dokumentu, u Times New Roman fontu (veličina 12, latinica ili ćirilica), uz obavezan sadržaj (spisak naslova pesama) i kratku biografiju autora na kraju.

b) Obavezno poslati ime i prezime, adresu, mejl adresu, kontakt telefon i fotografiju (JPG format) autora.



2) Konkurs za drugu knjigu poezije:

a) Tekst knjige pesama poslati u Word dokumentu, u Times New Roman fontu (veličina 12, latinica ili ćirilica), uz obavezan sadržaj (spisak naslova pesama) i kratku biografiju autora na kraju.

b) Obavezno poslati ime i prezime, adresu, mejl adresu, kontakt telefon i fotografiju (JPG format) autora.



3) Konkurs za prevedenu knjigu poezije:

a) Tekst prevoda najmanje 25% pesama iz originalnog izdanja knjige poslati u Word dokumentu, u Times New Roman fontu (veličina 12, latinica ili ćirilica), uz obaveznu detaljnu biobibliografiju autora (pesnika) i kratku biobibliografiju prevodioca.

b) Tekst kompletnog originalnog izdanja knjige poslati u PDF dokumentu.

c) Obavezno poslati ime i prezime, adresu, mejl adresu, kontakt telefon i fotografiju (JPG format) prevodioca.



Obavezno naznačiti kategoriju konkursa u naslovu mejla prilikom prijavljivanja!



Konkurs je otvoren od 7.2.2017. do 31.3.2017. godine za srpsku poeziju, a od 7.2.2017. do 30.11.2017. godine za prevedenu poeziju.

Prijavljivanje isključino na mejl: trecitrg@gmail.com !



Rezultati konkursa biće objavljeni na blogu trgnisepoezija.blogspot.com i FB stranici Treći Trg najkasnije do kraja maja 2017. godine, za srpsku poeziju, a za prevedenu do kraja decembra.

Nagrađeni autori i/ili autorke u kategorijama prva i druga knjiga biće proglašeni na zatvaranju Beogradskog festivala poezije i knjige 15. maja 2017. godine. Nagrada podrazumeva objavljivanje knjige i autorski honorar u vrednosti 10% od tiraža, organizovanje promocija i učešće na Beogradskom festivalu poezije i knjige u maju 2018. godine.

Pokrovitelji festivala su Sekretarijat za kulturu Grada Beograda i Ministarstvo kulture Republike Srbije, a generalni sponzor ERSTE Bank.



Knjige poezije napisane na srpskom jeziku biće objavljene do Beogradskog sajma knjiga (oktobar 2017), a knjige prevedene poezije u 2018. godini.


Slanjem rukopisa na konkurs autori daju saglasnost (autorska prava) Trećem Trgu za objavljivanje nagrađenog rukopisa.



Nepotpune i zakasnele prijave neće biti razmatrane.



Za dodatne informacije možete nas kontaktirati na mejl trecitrg@gmail.com , na FB stranici Treći Trg ili na telefon 0691979007.
 
U izdanju Malog Nema iz Pančeva u septembru 2016, izašla je knjiga "Komarac sa drvenom nogom"- avanturistički roman sa elementima fantastike čija se radnja odigrava u Beogradu i na udaljenim jadranskim ostrvima Visu i Palagruži. Roman opisuje potragu dvojice prijatelja za džinovskim lignjama u vodama Jadrana u zemlji Jugoslaviji koja se nikad nije raspala, već je vlast preuzela vojska. U roman je utkana orvelovska atmosfera koja na najbolji način opisuje fiktivno društvo i život u knjizi. Avanturistički roman "Komarac sa drvenom nogom" je svojevrsni kolaž satire, avanture, erotike i misterije, a po delovima sadržaja može se smatrati i romanom o odrastanju. Roman svoje težište nalazi u dinamičnoj radnji sa čestim izmenama geografskih lokacija radnje i baštini stil najpoznatijih pisaca avanture poput Roberta Luisa Stivensona, Rajdera Hagarda, Daniela Defoa i drugih.
 
Стварно је јадно што нико није нашао за сходно ни да на пдф.-у о књижевности постави макар вест о овогодишњем добитнику најпрестижније књижевне награде. Макар то био и Казуо Ишигуро.
Да, то је онај који својевремено није дозвољавао да се његове књиге објављују у Србији.
Ништа горе од глупог интелектуалца, а немали их је број.
 
Izašla nova elektronska zbirka priča grupe autora, "Nešto diše u mojoj torti", šesta po redu.
Besplatno preuzimanje na istoimenoj FB stranici.
Ko zna - zna, a ko ne zna - reč je o pričama fantastike i strave, inspirisanim Novom godinom.
Evo kako izgleda ovogodišnja naslovna strana:

NEŠTO.jpg
 
Прочитавши роман приметио сам, најпре, да га је написао неко ко има извесних проблема с писменошћу. „Ухапшен је у Бечу због агитовања насилног штрајка” (91) – ваљда „агитовања за насилни штрајк”? „Антрополошка истраживања над житељима једне италијанске колоније” (98) – ваљда „истраживање житеља колоније”? „Ми, лудаци, немамо друге и веће вредности од своје самоће” (104) – ваљда „наше самоће”?… итд.

Али, ко мари за писменост ако се о околностима под којима је избио Први светски рат тако лепо приповеда (стр. 142)
Zitelji kolonije nisu nista istrazivali, dakle, istrazivanje nije njihovo, nego je vrseno na(d?) njima.

Ono sto pripada subjektu u recenici je uvek - svoje.
Dakle, "nase samoce"bi napisala upravo nepismena ili nedovoljno pismena osoba.
 
Свињска посла. Антонић врло прецизан. Мада.... није то српска књижевност. Може да се каже, да је то књижевност из Србије, али не и српска књижевност. Нема ту ништа српско. Толико ће и трајати.
Размишњао сам о томе да ставим то 'српска' под наводнике, али онда бих морао да учиним исто и са двема другим речима, јер ово није ни ремек-дело, нити књижевност у правом смислу те речи. Ово је пропагандни памфлет у облику романа.

- - - - - - - - - -

Zitelji kolonije nisu nista istrazivali, dakle, istrazivanje nije njihovo, nego je vrseno na(d?) njima.

Ono sto pripada subjektu u recenici je uvek - svoje.
Dakle, "nase samoce"bi napisala upravo nepismena ili nedovoljno pismena osoba.
Зависи од контекста. 'Истраживање над житељима' ствара утисак да су над житељима вршени експерименти, а не да су они тек били предмет посматрања. Ако замениш реч 'житељи' са 'ставовништво', верујем да ће ти бити јасно зашто је у овом случају употреба 'над' ипак није исправна.
 
Poslednja izmena:
O Luzitaniji...
Antonić knjigu kritikuje sa pozicije nacionaliste, što je legitimno, ali ne mora da govori mnogo o opšteknjiževnoj vrijednosti. Utoliko ima smisla što je njegov tekst postaljen na PDF Politika, a ne Književnost.
Luzitanija je na više nivoa subverzivna knjiga, ikonoklastična. Ne samo u odnosu na nacionalnu istoriju, već i na fenomen države kao takve, pa i ljudske prirode, za koju misli da ne može da se izdigne iznad onog životinjskog u sebi. To nekima može biti zanimljivo, ali to je i jedino zanimljivo u knjizi. Nelinearnom strukturom pisac je pokušao da nadomjesti ozbilne stilske i jezičke slabosti. Na kraju je samo dobio nepotrebno komplikovanu priču. Reklo bi se da Atancaković duguje dosta Basarinom pisanju, ali ima neuporedivo manje književnog talenta.

Ne bih da ulazim u teorije zavjere oko Ninove nagrade, ali svakako se čini da je posljednjih par decenija kod nas napisano vrlo malo knjiga koje zaslužuju da budu na istom spisku sa Andrićem i Crnjanskim. Možda bi nagrada trebalo da se dodjeljuje svakih pet ili sedam godina, pa da se nešto i probere. Posljednji dobitnik koji mi se dopao (iako sve manje čitam ninovce) bila je Pištalova knjiga o Tesli. Nije ni to ne znam kako epohalna stvar, ali, eto, fina lirska proza, ne nalazi se više često.
 

Back
Top