Prvi pomen Crnogoraca u ruskim izvorima, kako su Crnogorci sami sebe zvali!
Prikazujem rezultate 1 do 9 od 9

Tema: Prvi pomen Crnogoraca u ruskim izvorima, kako su Crnogorci sami sebe zvali!

  1. #1
    Zainteresovan član
    Učlanjen
    03.04.2008.
    Lokacija
    Lijeva Rijeka
    Poruke
    323
    Reputaciona moć
    0

    Podrazumevano Prvi pomen Crnogoraca u ruskim izvorima, kako su Crnogorci sami sebe zvali!

    Prvi pomen Crnogoraca u ruskim izvorima



    Riječ o autoru

    Jurij Jevgenjevič Bičkov rođen je 1948. godine u ruskom gradu Orel. Diplomirani je istoričar i sprecijalista za međunarodne odnose. Doktor je istorijskih nauka. Na Diplomatskoj akademiji MID SSSR 1988. godine odbranio je doktorsku disertaciju na temu jugoslovensko-američkih odnosa u poslijetitovskom periodu. Jedno vrijeme radio je i u Moldaviji na sređivanju prednestrovskog konflikta. Oktobra 2000. godine postao je generalni konzul Ruske Federacije u Podgorici. Ima diplomatski status punomoćnog poslanika Ruske Federacije. Knjiga iz koje prenosimo jedno poglavlje predstavlja, takoreći, malu enciklopediju istorije Crne Gore i rusko-crnogorskih odnosa. Radeći na knjizi autor je koristio obimnu istorijsku građu, kao i novija ruska, srpska i crnogorska dokumenta. Čitalac će naići na mišljenja autora koja su različita o nekim pitanjima crnogorske istorije. No, autor smatra da će materijal koji je predstavljen u knjizi dati čitaocu mogućnost da stekne samostalno mišljenje.
    "Crnu Goru je moguće proputovati za jedan dan, ali da se upozna potreban je cijeli život" - smatra Jurij Bičkov.



    JURIJ BIČKOV


    JURIJ BIČKOV: RUSKO-CRNOGORSKI ODNOSI - ISTORIJA I SAVREMENOST



    Tokom dugog perioda, zemlje, smještene na Balkanskom poluostrvu, predstavljale su arenu sukoba svjetskih civilizacija. Suparništvo je dostizalo najveću oštrinu u duhovnoj sferi, koju su predstavljale dvije svjetske religije: hrišćanstvo i islam. Religiozna netrpeljivost i jednih i drugih, tokom niza vjekova, na kraju je dovela do formiranja posebnog tipa konfrontativne svijesti.



    Petar Veliki piše Vladici



    Kada je u XIV-XV vijeku islamska ekspanzija počela da se širi na Balkansko poluostrvo, istočno-hrišćanska civilizacija, koju je u to vrijeme u regionu predstavljala onemoćala Vizantija, prolazila je kroz period daljeg slabljenja. Njeni pokušaji da organizuje otpor muslimanskoj ekspanziji, nijesu dali rezultate, a nade na pomoć država zapadne Evrope ispostavile su se kao iluzorne. Od XVI do XVIII vijeka ekspanzionistički interesi Osmanske imperije sudarili su se sa rastućim otporom južnoslovenskih naroda, koji su se ujedinjavali pod okriljem pravoslavlja. Ono je, tačnije pravoslavna civilizacija, prema riječima mitropolita Kirila, naslijedilo «najbolje duhovne, filosofske, državne i pravne ideje Grčke, Rima, Vizantije». Kao najjača karika pravoslavlja u to vrijeme bila je Ruska pravoslavna crkva.

    Rusko pravoslavlje, koje se oslanjalo na podršku sve jače ruske države, postaje u XVII vijeku gotovo jedini bastion istočno-hrišćanske civilizacije, pojavljuje se kao garant oslobođenja balkanskih naroda od nasilne islamizacije, od osmanskog jarma. Svoje nade na pomoć balkanskih naroda, potčinjenih Turskoj, u svom suprotstavljanju njoj, polagala je i Rusija. Na taj način, fundamentalnu idejnu osnovu odnosa Rusije, posebno sa Crnom Gorom, predstavljalo je njihovo duhovno zajedništvo i podudaranje nacionalno-oslobodilačkih težnji ugnjetenih naroda i ciljeva ruske politike u Istočnom pitanju.

    Crnogorci su slobodni ljudi

    Prvo pominjanje Crne Gore u ruskim izvorima datira iz 1698. godine, kada je istaknuti državnik Petrove epohe, P. A. Tolstoj, koji je na putu za Italiju posjetio Bokokotorski zaliv, zapisao u svom «Dnevniku sa putovanja»:
    «Blizu pomenutih mjesta Katoro i Perast žive ljudi slobodni, koji se Crnogorcima nazivaju. Ljudi su to vjere hrišćanske, jezika slovenskoga, a nema ih malo; nikome ne služe, povremeno ukrštaju sablje sa Turcima, a povremeno ratuju sa Venecijom».

    U toku svog boravka u Boki, P.A.Tolstoj je posjetio mlade ruske kneževe, koji su se tamo obučavali vještini moreplovstva: D.Golicina (budući general-gubernator), A.Repnjina (budući general-feldmaršal), I. Gagina, J. Hilkova, B. Kurakina (budući diplomata), N.Buturlina (budući komandant divizije) i dr. Njihova obuka odvijala se u Perastu, u pomorskoj školi kapetana M. Martinovića.

    U vezi sa širokim programom izgradnje ruske flote, koji je sprovodio Petar I, uporedo sa obukom ruske omladine pomorskom zanatu u inostranstvu, praktikovano je takođe i primanje u službu oficira i mornara iz slovenskih oblasti na Jadranu. Oni su bili zanimljivi ne samo zbog svog iskustva i umijeća, već i zbog etničke i jezičke bliskosti, što je olakšavalo njihove kontakte s ruskim pomorcima. Rođeni Peraštanin M. Zmajević postao je vice-admiral ruske flote.
    U ruskoj armiji i u floti bilo je ukupno 30 generala i admirala, doseljenika iz Crne Gore.
    Ruski interesi na Balkanu dobili su zvaničan prizvuk u toku Karlovačkog kongresa (1698-1699. godine), koji je sazvan radi zaključenja mira među članicama «Svete alijanse» (Austrija, Venecija, Poljska, Rusija) i Osmanske imperije, koja je pretrpjela poraz u ratovima od 1683-1699. godine. Rusija je tada zatražila da Srbima, Bugarima, Grcima i drugim hrišćanskim narodima, koji žive u Osmanskoj imperiji, bude dozvoljena sloboda vjeroispovijesti, i da se oni ne podvrgavaju porezima većim od onih koji su bili obavezni za vladajuću naciju. Karlovačkim mirovnim sporazumom Austrija, Venecija i Poljska ozvaničile su svoja teritorijalna proširenja. Sa Rusijom je, pak, bilo sklopljeno primirje, koje je 1700. godine zamijenjeno Konstantinopoljskim mirovnim sporazumom.

    Ruska misija stiže u Crnu Goru

    Plašeći se spoljnopolitičkog uticaja Rusije, koji je za vrijeme Petra Velikog ubrzano jačao, Francuska i Poljska su Švedskoj pomagale da protiv nje vodi ratna djejstva, i na to isto su podsticale Tursku. Godine 1710. Porta je raskinula Konstantinopoljski sporazum i novembra iste godine objavila je rat Rusiji.

    Petar Veliki je, prilikom organizovanja otpora protiv Turaka, računao da će na svoju stranu privući balkanske hrišćane i dići ih na ustanak protiv progonitelja «crkve Hristove i pravoslavnog naroda». U tom cilju, on je uputio svoje predstavnike na Balkan; u Crnu Goru su stigli potpukovnik M. Miloradović, rodom iz Hercegovine (za ovu misiju on je dobio zvanje pukovnika) i kapetan I. Lukačević iz Podgorice. U pismu od 3. marta 1711. godine, koje su oni uručili vladiki Danilu, car je pozivao jedinovjerce «da prevaziđu strah i teškoće» i da ustanu u boj protiv Turaka, obećavajući pritom «milost i nagradu».

    Pada u oči da u ovom dokumentu ruski imperator, obraćajući se rukovodstvu i žiteljima «Srbije, Slavonije, Makedonije, Ercegovine i Crne Gore», naziva ih:
    «Crnogorci, Nikšići, Banjani, Pivljani, Drobnjaci, Gačani, Trebinjani, Hrvati i ostali hristoljubivi», koristeći u većini slučajeva nazive upravo crnogorskih plemena.

    Poslanica Petra Velikog

    Poslanica je naišla na veliki odjek kod Crnogoraca. Vladika Danilo, koji je tim povodom sazvao skupštinu plemenskih glavara, izjavio je na tom skupu:
    «Mi smo čuli da postoji hrišćanski car u sjevernom dijelu svijeta, Bog zna, kako daleko... Ali, kako smo mi u ovim brdima zatvoreni sa sviju strana... činilo nam se da on o nama, kao o šačici malog naroda, sakrivenog između zmija i škorpiona, ne može ništa da zna... Ali, evo danas, hvala Bogu, mi vidimo njegove poslanike i imamo u rukama njegovu carsku gramotu... Mi hoćemo da se Rusima, a Rusi nama, s Božjom pomoću približimo, da ne bismo jedni od drugih bili tako daleko. I Rusi i mi smo iste krvi i istog jezika. Dakle, naoružajte se, braćo moja, Crnogorci. Spreman sam i ja, ne žaleći ni imanje ni život svoj, da pođem s vama u službu caru hrišćanskome i našem otačestvu».
    (Prevod za potrebe ovog feljtona iziskivao je ubrzan rad, pa je ovaj citat prenesen prema navođenju autora; prim. prev)
    U suštini, od tada se u Crnoj Gori pojavljuje i počinje da se razvija kult Rusije Petra Velikog.

    U ljeto 1718. godine osokoljeni Crnogorci započeli su ratna dejstva, koja su se isprva razvijala uspješno i primorali su Turke da se u panici povuku u pogranična utvrđenja Spuž, Podgorica i Žabljak. Umnoženo carsko pismo prenošeno je iz plemena u pleme, budeći nadu u skoro oslobođenje od Osmanlija, zahvaljujući savezu sa moćnom Rusijom. Ali, nade se nijesu ispunile.

    M. Miloradović je referisao iz Crne Gore da je entuzijazam hrišćana veliki i da se oni svuda dižu protiv Turaka i da su «...svi ovi ratnici dobri, ali ubogi: topova i ostalih ratnih zaliha nemaju» .

    Ustanak nije dobio potreban zamah, usljed podrivačke aktivnosti turskih agenata, arhiepiskopa Bara i venecijanskih ubjeđivanja. Pretrpjele su poraz od Turaka kod rijeke Prut i ruske trupe, nakon čega je Petar I obavijestio vladiku Danila o tome da je prinuđen da sklopi s Turcima mir i savjetovao mu da se neko vrijeme skloni.

    -----

    * Značaj ruske crkve je porastao nakon 1448. godine, kada je ona dobila autokefalnost od Konstantinopoljske patrijaršije. Poslije osvajanja Konstantinopolja od strane Turaka 1452. godine, u Rusiju se postepeno premiješta centar pravoslavlja.



  2. #2
    Zainteresovan član
    Učlanjen
    03.04.2008.
    Lokacija
    Lijeva Rijeka
    Poruke
    323
    Reputaciona moć
    0

    Podrazumevano Re: Prvi pomen Crnogoraca u ruskim izvorima, kako su Crnogorci sami sebe zvali!

    Srpska nacija, ova sadašnja, je napravljena po ova dva programa znatno kasnije nego što je grof Tolstoj 1698. zabilježio kako Crnogorci sami sebe nazivaju!
    Evo ta dva programa u kojim sau teoretski smišljeni Srbi zapadno od Tara - Drina, koji prije ova dva programa nijesu postojali zapadno od navedene linije.

    Uživajte.


    Vuk Karadžić: SRBI, SVI I SVUDA

    i

    Ilija Garašanin: Načertanije

  3. #3
    Poznat Bogart (avatar)
    Učlanjen
    24.05.2006.
    Pol
    muški
    Lokacija
    mašala!
    Poruke
    9.645
    Reputaciona moć
    139

    Podrazumevano Re: Prvi pomen Crnogoraca u ruskim izvorima, kako su Crnogorci sami sebe zvali!

    Играчина бунари по "историјским изворима":





    Мислим да још једино на овом подфоруму:

    http://forum.krstarica.com/forumdisplay.php?f=102

    досад ниси копи-пејстовао исти овај испразан текст... досад си га само на овом форуму објавио барем 20 пута. Алал вера... 50 ницкова, 50 истих тема, и још да се неко упеца да ти реплицира има да му слажеш смајлије у пирамиде и клинове док не свисне од муке...

  4. #4
    Poznat Bogart (avatar)
    Učlanjen
    24.05.2006.
    Pol
    muški
    Lokacija
    mašala!
    Poruke
    9.645
    Reputaciona moć
    139

    Podrazumevano Re: Prvi pomen Crnogoraca u ruskim izvorima, kako su Crnogorci sami sebe zvali!

    Citat Original postavio Keća Pontin Pogledaj poruku
    Srpska nacija, ova sadašnja, je napravljena po ova dva programa znatno kasnije nego što je grof Tolstoj 1698. zabilježio kako Crnogorci sami sebe nazivaju!
    Српска нација (ова садашња) је формално-правно призната и препозната под српским именом Царским привилегијама аустријског цара Леополда крајем 17. века, 200 година пре настанка држава Србије и Црне Горе. Ћао.

  5. #5
    Moderator Slaven777 (avatar)
    Učlanjen
    29.09.2007.
    Pol
    muški
    Poruke
    27.096
    Reputaciona moć
    403

    Talking Re: Prvi pomen Crnogoraca u ruskim izvorima, kako su Crnogorci sami sebe zvali!

    Ćipur je, kao i uvijek, sve istrgao iz konteksta, ali ovog puta očito skrivajući neke stvari: Evo dijela koji ide samo malo prije onog po Tolstoju iz 1698. godine:

    "U Risnu žive Srbi pravoslavne vjere.."

    Dakle, Rišnjani su Srbi pravoslavne vjere. Kako ovo ide sa tvrdnjom Rufimovom da su Bokelji posrbljeni tek puna dva vijeka kasnije, ako su već tada bili Srbi, nema smisla. Dalje, po Ćipurovoj logici, ovo bi bio neoboriv dokaz da su stanovnici Risna Srbi, odnosno da je narod Boke kotorske drugi narod od naroda Crne Gore, druga narodnost.

    Dalje, on krije sva dokumenta iz tog perioda. Evo što pišu crnogorski glavari Petru Velikome 21. oktobra 1711. godine:

    "Mi, sva gore navedena plemena i starješine sve razumjesmo i Vašem carskom krilu glave priklonismo, i Vašeg poslanika, Mihaila Miloradovića, primismo za našega komandanta i pukovnika. I tako su bili njegovi stari izabrani u prva vremena pri našijeh blagočastivijeh i svetopočšivijeh careva srpskijeh, tako i mi sa radostiju primismo vrloga i hrabroga koji se na boju dobro ponaša i nas oko sebe sokoli."

    A kada smo već kod toga, Vladika Danilo Petrović-Njegoš 2. decembra 1714. godine piše Gavrilu Golovkinu, predstavniku ruskog cara Petra Velikoga u Austriji:

    "Ne znam šta će biti od mog života u tuđem carstvu, jer bih ja prvo sebe obeščastio, a zatim naša srpska plemena.

  6. #6
    Zainteresovan član
    Učlanjen
    03.04.2008.
    Lokacija
    Lijeva Rijeka
    Poruke
    323
    Reputaciona moć
    0

    Podrazumevano Re: Prvi pomen Crnogoraca u ruskim izvorima, kako su Crnogorci sami sebe zvali!

    Citat Original postavio Slaven777 Pogledaj poruku
    Ćipur je, kao i uvijek, sve istrgao iz konteksta, ali ovog puta očito skrivajući neke stvari: Evo dijela koji ide samo malo prije onog po Tolstoju iz 1698. godine:

    "U Risnu žive Srbi pravoslavne vjere.."

    Dakle, Rišnjani su Srbi pravoslavne vjere. Kako ovo ide sa tvrdnjom Rufimovom da su Bokelji posrbljeni tek puna dva vijeka kasnije, ako su već tada bili Srbi, nema smisla. Dalje, po Ćipurovoj logici, ovo bi bio neoboriv dokaz da su stanovnici Risna Srbi, odnosno da je narod Boke kotorske drugi narod od naroda Crne Gore, druga narodnost.
    Gluposti, ovaj iskaz kako su stanovnici Risna Srbi, iz 1698. jednostavno, ne postoji.

    Jednostavno Slaven ga je izmislio, niti postoji link na ovakao ne[tom, niti ima kakva knjiga u kojoj postoji ovako ne[to.
    Slaven, u svojoj slijepoj mržnji je to jednostavno izmislio. Izmislio!
    Ja sam prikazao kompletan tekst ruskog istoričara, a Slaven nam je dao sopstveni citat!
    Dušmanin Crnogoraca Slaven777, je na sve spreman!

  7. #7
    Zainteresovan član
    Učlanjen
    03.04.2008.
    Lokacija
    Lijeva Rijeka
    Poruke
    323
    Reputaciona moć
    0

    Podrazumevano Bronevski: Srbi i Hrvati su susjedi Crnogorcima!

    Srpska istoriografija nastala je sa isključivim ciljem da bi od bajki pravila istoriju, da bi varala, a ne da bi se bavila istinom, i istorijom kao naukom.
    Srpska istoiografska šкola iznikla je iz ove rečenice Ilije Garašanina, iz njegovog "Načertanija", programa za stvaranje Velike Srbije.


    ------
    "... Na ovo djelo treba osobito vnimanije obratiti i istoriju o kojoj je gore reč dati napisati črez čoveka vrlo sposobnog i duboko pronicavajućeg ..."
    Ilija Garašanin, Načertanije (1844. g.)
    ------

    Dakle, po čika Iliji, istorija treba biti pronicljiva i sposobna, ne istinita!

    Ogromna većina i crnogorskih ubogih istoričara je iznikla iz ove srpske škole, naši nesrećnici ubijeni su svetosavskom macom, teško mogu da se otrgnu iz okova Ilije Garašanina, jednostavno tako su učeni u najprevarantskijoj istoriografskoj školi - srpskoj.
    Ovo je ogromna exluziva, ovo je putopis Rusa Bronevskog nastao oko 1810, dakle prije nego je Vuk Karadžić uspio da izmisli Srbe ijekavce, prije nego što su Vuk, Sima Milutinović, Garašanin i ostali Velikosrbi napravili uticaj na Njegoša, koji je pod njihovim uticajem počeo da izmišlja Srbe po Crnoj Gori.

    • Iz knjige



      Rus Bronevski o narodnosti (etnicitetu) Crnogoraca, o jeziku kod Crnogoraca i ko vlada kod Crnogoraca!!!
      Rus je jasan, te 1810., on kaže, nabraja narode:
      "Njihov izgovor je mekši i prijatniji nego kod Srba, Hrvata i Dalmatinaca"
      Nijedan jedini Crnogorac, mu te 1810., nije rekao ništa o srpskom porijeklu Crnogoraca ... a evo i zašto, evo razloga ....




    Normalno, sve stvari imaju svoje uzroke i posljedice, a evo što je bilo kasnije, kako su izmišljeni Srbi ijekavci, kako su izmišljeni Srbi zapadno od Tara - Drina:

    Citat Original postavio Keća Pontin Pogledaj poruku
    Srpska nacija, ova sadašnja, je napravljena po ova dva programa znatno kasnije nego što je grof Tolstoj 1698. zabilježio kako Crnogorci sami sebe nazivaju!
    Evo ta dva programa u kojim sau teoretski smišljeni Srbi zapadno od Tara - Drina, koji prije ova dva programa nijesu postojali zapadno od navedene linije.

    Uživajte.


    Vuk Karadžić: SRBI, SVI I SVUDA

    i

    Ilija Garašanin: Načertanije

  8. #8
    Moderator Slaven777 (avatar)
    Učlanjen
    29.09.2007.
    Pol
    muški
    Poruke
    27.096
    Reputaciona moć
    403

    Podrazumevano Re: Prvi pomen Crnogoraca u ruskim izvorima, kako su Crnogorci sami sebe zvali!

    Citat Original postavio Keća Pontin Pogledaj poruku
    Gluposti, ovaj iskaz kako su stanovnici Risna Srbi, iz 1698. jednostavno, ne postoji.

    Jednostavno Slaven ga je izmislio, niti postoji link na ovakao ne[tom, niti ima kakva knjiga u kojoj postoji ovako ne[to.
    Slaven, u svojoj slijepoj mržnji je to jednostavno izmislio. Izmislio!
    Ja sam prikazao kompletan tekst ruskog istoričara, a Slaven nam je dao sopstveni citat!
    Dušmanin Crnogoraca Slaven777, je na sve spreman!
    To sam preuzeo sa tvog youtube naloga:

    https://www.youtube.com/user/Montenegrier

    A kako izgleda ti zaista ne vjeruješ da je on pisao (sada ne vjeruješ) da to ne piše, ili opet lažeš, jer ne bi bilo da prvi put lažeš. Evo Pipin prenosi Tolstojeva putovanja i njegove riječi:

    "A te Serbi pod deržavaju Venetskoju, nedavno izbežali ot ruk prokljatih Busurmana ot deržavi tureckago sultana; i živut smežno s tureckimi gorodami i derevnjami. Te Serbi ljudi voennie, podobjatsja vo vsem donskim Kazakam, govorjat vse slavjanskim jazikom, platje nosjat hervatskoje; ženi ih i dočeri vo vsem podobni hervatskim ženam, v platje i v obiknostjah, i zazor ot mužeska pola imejut i skrivajutsja. Te Serbi hleba i živnostej i fruktov, imejut dostatok, živut meždu velikih i visokih kamenih gor, doma imejut stroenija kamennago; k moskovskomu narodu zelo privetni i počitatelni". Etu privetnost Tolstoj ispital i v okrestnostjah Perasti. V den pjatidesjatnici on jezdil v selo Rizu gde "bil prinjat s ljubovlju i velikim počtenjem, a kak pojehal nazad, to provožali ego do Lodki velikim mnogoljudstvom".

    Dakle, oblasti Perasta, Risna i tih dijelova Boke kotorske nastanjuju Srbi! A kontinentalno su Crnogorci. Toliko od Tolstoja. Uzmi koju knjigu pa tek tad otkrij što on piše.

  9. #9
    Elita
    Učlanjen
    08.05.2003.
    Pol
    ženski
    Poruke
    22.499
    Reputaciona moć
    0

    Podrazumevano Re: Prvi pomen Crnogoraca u ruskim izvorima, kako su Crnogorci sami sebe zvali!

    Rekla sam ti da mozes samo jednu temu da otvoris na forumu!

Slične teme

  1. Da li sami sebe sluđujemo ili nas jos neko zaluđuje
    Autor WEISHAUPT u forumu Politika
    Odgovora: 10
    Poslednja poruka: 01.07.2008., 20:46
  2. Da li ce nas ceniti ako sami sebe pljujemo?
    Autor rdeki u forumu Politika
    Odgovora: 35
    Poslednja poruka: 13.12.2006., 09:09
  3. Crnogorski muslimani sebe zvali Srbima - dokaz
    Autor Zmaj_Svevlad u forumu Istorija
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 09.07.2006., 14:04

Pravila za slanje poruka

  • Ne možete kreirati novu temu
  • Ne možete poslati odgovor
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoju poruku
  •