- Poruka
- 6.213
Budžetu Srbije preti finansijski kolaps
Hitno rešavanje političke krize i formiranje proevropske vlade koja će Srbiju učiniti ekonomski aktivnijom, jačom, kroz brza rešenja za privatizaciju i snažno privlačenje stranih investicija, kao i povećanje izvoza, za ekonomiste je ključna stvar. U suprotnom, tvrde, Srbiji preti finansijski slom, potpuni krah privrede i dramatična socijalna situacija. Prazna kasa države samo je početak onoga što sledi.
I sam Mirko Cvetković, ministar finansija, rekao je da je nastao problem s nedostatkom novca u državnoj kasi zbog usporene i prilično neizvesne privatizacije, ali i zbog desetkovanih stranih investicija. Na ovo je reagovao Radovan Jelašić, guverner Narodne banke Srbije, naglasivši da je na računu NBS državi ostalo još 300 miliona evra i da kada se bude isplatila stara devizna štednja od 218 miliona evra, ostaće sto miliona evra. Jelašić je dodao i ono o čemu se duže vreme govori, da je potrošnja iz budžeta povećana i da se bolji život ne postiže uvećanjem plata bez povećanja produktivnosti, već manjom inflacijom. I da privatizacione prihode nikako ne treba trošiti za potrošnju.
„Sapunica“
- Nedostatak novca u budžetu, posle samo nekoliko meseci političke krize, ukazuje na to da Srbija kao sapunica može da splasne i da se surva u duboku inflaciju. Ekonomska situacija je ranjiva, i pored sve stabilnosti, zahvaljujući političkim preokretima, ona vrlo brzo postaje dramatična. Ne samo da je budžet oslabljen, već imamo i poskupljenje hrane, energije i izostanak privatizacije koja je i onako spora, i potpuni prestanak interesovanja stranih investitora, bez kojih nema oživljavanja privrede - ukazuje Danilo Šuković, direktor Centra za ekonomska istraživanja u Institutu društvenih nauka.
On kaže da upozorenje da je državna kasa ostala bez para ukazuje na to da je potrebno ne samo brzo formirati vladu, već da je neophodno poslati poruku da je zemlja spremna da razvija tržišnu privredu i učini pogodno tlo za dolazak stranih investicija.
- U Srbiji se čitavo vreme bavimo velikim političkim temama, a ekonomija je u zapećku. Politička kriza nepovoljno se odražava na ekonomsku situaciju. Interesi stranih investicija su prestali, privatizacija, koja je i inače spora, stala je, privatizacija javnog sektora nije ni pokrenuta i sada smo došli u situaciju da se ti računi moraju platiti. Neophodne su nam brze reforme, privatizacija, strane investicije, kao i oživljavanje privrede i izvoza - kaže Danilo Šuković.
Konkretan korak je formiranje proevropske vlade, sa kojom bi, po mišljenju prof. dr Jurija Bajeca, usledio niz pozitivnih događanja.
Bajec: da finansije lakše dišu
- Skupština bi ratifikovala već odobrene zajmove, aktivirala bi se direktna sredstva koja bi kroz fondove došla u Srbiju. Moguće da se u poslednjem delu godine zbog političke situacije i poboljša investicioni ambijent, a što bi doprinelo bržoj realizaciji već ranije dogovorenih privatizacija i ugovaranje novih direktnih stranih ulaganja - ističe dr Bajec.
Po njegovom mišljenju, stvorio bi se ambijent gde finansije mogu lakše da dišu, jer bi se kod građana i privrede popravilo raspoloženje, a koje u krajnjoj liniji vodi većem privrednom rastu, novim radnim mestima i boljim platama. Iz toga sledi i veća mogućnost realne potrošnje i veći prihodi za državu.
- To je logični sled događaja, ali samo pod uslovom da se prvo reši enigma - da imamo proevropsku vladu- zaključuje prof. dr Jurij Bajec.
http://www.blic.co.rs/temadana.php?id=44664
------------
eto to su te demokratske reforme, opljackaj, rasprodaj , unisti a zatim kad se vise nema sta opljackati, rasprodati i unistiti trazi zajam ili proglasi bankrot
Hitno rešavanje političke krize i formiranje proevropske vlade koja će Srbiju učiniti ekonomski aktivnijom, jačom, kroz brza rešenja za privatizaciju i snažno privlačenje stranih investicija, kao i povećanje izvoza, za ekonomiste je ključna stvar. U suprotnom, tvrde, Srbiji preti finansijski slom, potpuni krah privrede i dramatična socijalna situacija. Prazna kasa države samo je početak onoga što sledi.
I sam Mirko Cvetković, ministar finansija, rekao je da je nastao problem s nedostatkom novca u državnoj kasi zbog usporene i prilično neizvesne privatizacije, ali i zbog desetkovanih stranih investicija. Na ovo je reagovao Radovan Jelašić, guverner Narodne banke Srbije, naglasivši da je na računu NBS državi ostalo još 300 miliona evra i da kada se bude isplatila stara devizna štednja od 218 miliona evra, ostaće sto miliona evra. Jelašić je dodao i ono o čemu se duže vreme govori, da je potrošnja iz budžeta povećana i da se bolji život ne postiže uvećanjem plata bez povećanja produktivnosti, već manjom inflacijom. I da privatizacione prihode nikako ne treba trošiti za potrošnju.
„Sapunica“
- Nedostatak novca u budžetu, posle samo nekoliko meseci političke krize, ukazuje na to da Srbija kao sapunica može da splasne i da se surva u duboku inflaciju. Ekonomska situacija je ranjiva, i pored sve stabilnosti, zahvaljujući političkim preokretima, ona vrlo brzo postaje dramatična. Ne samo da je budžet oslabljen, već imamo i poskupljenje hrane, energije i izostanak privatizacije koja je i onako spora, i potpuni prestanak interesovanja stranih investitora, bez kojih nema oživljavanja privrede - ukazuje Danilo Šuković, direktor Centra za ekonomska istraživanja u Institutu društvenih nauka.
On kaže da upozorenje da je državna kasa ostala bez para ukazuje na to da je potrebno ne samo brzo formirati vladu, već da je neophodno poslati poruku da je zemlja spremna da razvija tržišnu privredu i učini pogodno tlo za dolazak stranih investicija.
- U Srbiji se čitavo vreme bavimo velikim političkim temama, a ekonomija je u zapećku. Politička kriza nepovoljno se odražava na ekonomsku situaciju. Interesi stranih investicija su prestali, privatizacija, koja je i inače spora, stala je, privatizacija javnog sektora nije ni pokrenuta i sada smo došli u situaciju da se ti računi moraju platiti. Neophodne su nam brze reforme, privatizacija, strane investicije, kao i oživljavanje privrede i izvoza - kaže Danilo Šuković.
Konkretan korak je formiranje proevropske vlade, sa kojom bi, po mišljenju prof. dr Jurija Bajeca, usledio niz pozitivnih događanja.
Bajec: da finansije lakše dišu
- Skupština bi ratifikovala već odobrene zajmove, aktivirala bi se direktna sredstva koja bi kroz fondove došla u Srbiju. Moguće da se u poslednjem delu godine zbog političke situacije i poboljša investicioni ambijent, a što bi doprinelo bržoj realizaciji već ranije dogovorenih privatizacija i ugovaranje novih direktnih stranih ulaganja - ističe dr Bajec.
Po njegovom mišljenju, stvorio bi se ambijent gde finansije mogu lakše da dišu, jer bi se kod građana i privrede popravilo raspoloženje, a koje u krajnjoj liniji vodi većem privrednom rastu, novim radnim mestima i boljim platama. Iz toga sledi i veća mogućnost realne potrošnje i veći prihodi za državu.
- To je logični sled događaja, ali samo pod uslovom da se prvo reši enigma - da imamo proevropsku vladu- zaključuje prof. dr Jurij Bajec.
http://www.blic.co.rs/temadana.php?id=44664
------------
eto to su te demokratske reforme, opljackaj, rasprodaj , unisti a zatim kad se vise nema sta opljackati, rasprodati i unistiti trazi zajam ili proglasi bankrot