- Poruka
- 24.669
Gde mi zivimo
Ugađaju zaposlenima da bi redovno dolazili na posao
Blic - Pre 14 minuta
Bilo da im plaćaju sale za fitnes, programe za mršavljenje i odvikavanje od pušenja, ili da im kancelarije posebno opremaju, uspešne švedske firme ugađaju svojim zaposlenima ne bi li ih privolele da što manje odsustvuju s posla.
Nedolazak na posao je problem daleko rasprostranjeniji u Skandinaviji nego drugde u Evropi. U tome pritom leži i jedan paradoks: zaposleni u švedskim firmama uglavnom tvrde da su srećni na radnom mestu, dok istovremeno bez imalo skrupula otvaraju bolovanja. Na ruku im u tome idu kako veoma povoljne odredbe socijalnih propisa, tako i ekonomski bum švedske privrede poslednjih godina.
Suočene sa tim problemima, velike firme se međusobno utrkuju koja će više ugoditi svojim radnicima. Besplatne usluge masera ili činije pune svežeg voća u kancelarijama više nisu nikakva novost, pre će biti da su postali pravilo.
"I nikome ne pada napamet da im ukine neku od tih privilegija. Štaviše, uvek će se naći oni koji gunđaju da voće nije najsvežije, pa će tržiti da im se nabavi ono organski gajeno. Što im više pružate, više traže", kaže za Frans pres Olga Kara koja radi u državnoj firmi "Svidak".
"U Švedskoj je briga o zaposlenima uobičajena", objašnjava portparol federacije poslodavaca Lars Jilmstad, dodajući da firme koje poboljšavaju radne uslove uživaju poreske beneficije. Osim toga, "što ste srećniji na poslu, to ste i produktivniji".
Ipak, u Švedskoj, zemlji u kojoj je zaposlena gotovo polovina od devet miliona stanovnika, stopa odsustvovanja s posla dostiže 2,9 odsto, dok je odgovarajući prosek u zemljama Evropske unije 1,6 procenata. Na evropskom kontinentu, veću stopu odsustvovanja imaju samo susedni Norvežani - 3,4 odsto.
Uprava poznatog proizvođača kamiona "Skanija" tvrdi da svaki procenat smanjenja stope odsustvovanja sa posla kompaniji donosi uštedu od 75 miliona kruna (osam miliona evra). Stoga je obezbeđivanje dobrih radnih uslova "pravi izazov".
"To ima određenu cenu, ali se investicija na duži rok isplati", tvrdi uprava "Skanije".
U tom kontekstu, kompanija je u Grendalu (Zelenoj dolini), tridesetak kilometara od Stokholma, podigla ogroman zabavno-zdravstveni kompleks od 4.000 kvadrata. Godišnja članarina za oko 9.000 zaposlenih u "Skaniji" i članove njihovih porodica je samo 32 evra. Stopa odsustvovanja sa posla je 1990. dostigla čak 10 odsto, dok je sada, šest godina nakon izgradnje kompleksa, opala na 4,1 odsto.
"U periodu ekonomskog buma, stopa nezaposlenosti je niska, ali je stopa odsustvovanja sa posla visoka", kaže Sisko Bergendorf iz Fonda socijalnog osiguranja. On dodaje i da je u Švedskoj prilično visok broj zaposlenih starije dobi koji se češće razboljevaju. S druge strane, Bergendorf kaže da Šveđani ne osećaju nelagodnost kada su u pitanju pojedine bolesti kao što je recimo depresija. U Švedskoj, mnogo više nego u drugim zemljama, prihvatljivije je reći "umoran sam, pod stresom sam, imam psihičkih problema, pa ću zato otići na bolovanje" - kaže on. Tu je naravno i tradicionalno dobra saradnja sindikata i poslodavaca, kojom se objašnjavaju "uglavnom dobri" uslovi rada i "sasvim zadovoljavajuće" plate, kako švedski radnici u anketama opisuju svoj položaj.
Ugađaju zaposlenima da bi redovno dolazili na posao
Blic - Pre 14 minuta
Bilo da im plaćaju sale za fitnes, programe za mršavljenje i odvikavanje od pušenja, ili da im kancelarije posebno opremaju, uspešne švedske firme ugađaju svojim zaposlenima ne bi li ih privolele da što manje odsustvuju s posla.
Nedolazak na posao je problem daleko rasprostranjeniji u Skandinaviji nego drugde u Evropi. U tome pritom leži i jedan paradoks: zaposleni u švedskim firmama uglavnom tvrde da su srećni na radnom mestu, dok istovremeno bez imalo skrupula otvaraju bolovanja. Na ruku im u tome idu kako veoma povoljne odredbe socijalnih propisa, tako i ekonomski bum švedske privrede poslednjih godina.
Suočene sa tim problemima, velike firme se međusobno utrkuju koja će više ugoditi svojim radnicima. Besplatne usluge masera ili činije pune svežeg voća u kancelarijama više nisu nikakva novost, pre će biti da su postali pravilo.
"I nikome ne pada napamet da im ukine neku od tih privilegija. Štaviše, uvek će se naći oni koji gunđaju da voće nije najsvežije, pa će tržiti da im se nabavi ono organski gajeno. Što im više pružate, više traže", kaže za Frans pres Olga Kara koja radi u državnoj firmi "Svidak".
"U Švedskoj je briga o zaposlenima uobičajena", objašnjava portparol federacije poslodavaca Lars Jilmstad, dodajući da firme koje poboljšavaju radne uslove uživaju poreske beneficije. Osim toga, "što ste srećniji na poslu, to ste i produktivniji".
Ipak, u Švedskoj, zemlji u kojoj je zaposlena gotovo polovina od devet miliona stanovnika, stopa odsustvovanja s posla dostiže 2,9 odsto, dok je odgovarajući prosek u zemljama Evropske unije 1,6 procenata. Na evropskom kontinentu, veću stopu odsustvovanja imaju samo susedni Norvežani - 3,4 odsto.
Uprava poznatog proizvođača kamiona "Skanija" tvrdi da svaki procenat smanjenja stope odsustvovanja sa posla kompaniji donosi uštedu od 75 miliona kruna (osam miliona evra). Stoga je obezbeđivanje dobrih radnih uslova "pravi izazov".
"To ima određenu cenu, ali se investicija na duži rok isplati", tvrdi uprava "Skanije".
U tom kontekstu, kompanija je u Grendalu (Zelenoj dolini), tridesetak kilometara od Stokholma, podigla ogroman zabavno-zdravstveni kompleks od 4.000 kvadrata. Godišnja članarina za oko 9.000 zaposlenih u "Skaniji" i članove njihovih porodica je samo 32 evra. Stopa odsustvovanja sa posla je 1990. dostigla čak 10 odsto, dok je sada, šest godina nakon izgradnje kompleksa, opala na 4,1 odsto.
"U periodu ekonomskog buma, stopa nezaposlenosti je niska, ali je stopa odsustvovanja sa posla visoka", kaže Sisko Bergendorf iz Fonda socijalnog osiguranja. On dodaje i da je u Švedskoj prilično visok broj zaposlenih starije dobi koji se češće razboljevaju. S druge strane, Bergendorf kaže da Šveđani ne osećaju nelagodnost kada su u pitanju pojedine bolesti kao što je recimo depresija. U Švedskoj, mnogo više nego u drugim zemljama, prihvatljivije je reći "umoran sam, pod stresom sam, imam psihičkih problema, pa ću zato otići na bolovanje" - kaže on. Tu je naravno i tradicionalno dobra saradnja sindikata i poslodavaca, kojom se objašnjavaju "uglavnom dobri" uslovi rada i "sasvim zadovoljavajuće" plate, kako švedski radnici u anketama opisuju svoj položaj.