Obavestenje za pocetnike i one koje interesuje numizmatika

Zbog pojave velikog broja falsifikata naročito papirnog novca, ne smijete biti prehlađeni jer se na njima još osjeti miris boje.Ovo važi za novčanice kraljevine jugoslavije i jugoslavije 1945 pa nadalje.Zato su unc koje su rijetke veoma tražene ali samo jedan komad da bi se napravili novi falsifikati.Ipak bolje je da kupite neku XF na kojoj se vidi da nije falsifikat.Shvatite da za prave kolekcionare novac ima dušu, svoju istoriju, onaj UNC to je novac bez duše, a nisi siguran da li vrijedi 1 ili 100EURa

Postovani kolega,

mislim da sete malo pretjerali sto se tice ovih falsifikata. Ja sakupljam papirni novac i izuzetno sam dobro upoznat sa tehnologijom stampe novca i papirima koji se koriste. Velika vecina papirnog noovca SFRJ i Kraljevine je dostupna u UNC kvalitetu u velikim kolicinama. Ovo se odnosi na veliku vecinu novcanica a kataloske vrijednosti za ove novcanice su uglavnom do 7-8 eura, ne vise. E sada, da bi neko napravio falsifikat koji i lici na nesto potrebno je uloziti izvjesna, ne bas beznacajna, sredstva. Novac se isplati falsifikovati samo ako je opticajni ili ako ima velika potraznja za komadom. Ovdje ne dolaze u obzir metode stampe na laserima i inkjet printerima jer se to primijeti iz aviona a da bi neko napravio klise za stampu na pravoj masini morao bi u samom startu uloziti velike pare. Ako falsifikujes 5 eura ti ih mozes uvaliti u svakoj trafici, ali ako pravis 100 dinara 1965 koja po katalogu (bez niti) vrijedi od 3,5 do 8 eura za drugu varijantu u unc stanju ti bi morao biti u stanju da uvalis bar 1000 komada da bi to bilo iole isplativo (pod uslovom da odu po kataloskoj cijeni! Ono sto se dosta falsifikuje su pretisci i razni stembilji ali to je druga prica jer je to tesko provaliti zbog toga sto se ovo moze izvesti maltene savrseno.Osim toga vecina novcanica iz SFRJ se moze naci u buntovima od po 100 komada sa sukcesivnim serijskim brojevima, to je zato sto su po bankama diljem Jugoslavije, te po kasama raznih drzavnih firmi bile lagerovane velike kolicine papirnog novca koji nikada nije dospjeo u opticaj. Ja dugo skupljam novac i mogu reci da je u cirkulaciji dosta dupljaka u kategoriji BiH dinara i bonova te raznih pecata na njima. Ovo je zato sto je pod broj jedan lako napraviti fals zbog ocajnog kvaliteta ovog novca i to sto je izrada pecata nekih 25-30 eura na crno. Novac ex ju bas nije jednostavan za stampati i postoji mnogo tehnickih razloga zasto je to tako. Ako neko ima sredstva da uradi kvalitetan fals na dobrom papiru i recimo sa vodoznakom onda ce prije raditi novac koji moze proturiti u opticaj a ne se zamajavati i praviti novcanice koje nemaju dovoljno veliko trziste da se to isplati u nekom realnom vremenu! Naravno ne zelim reci da falsa nema ali to su uglavnom specijaliteti i stvari koj kostaju dovoljno da bi se to isplatilo. A sto se tice papirnog novca ipak moram navesti da ma koliko i ja volio novac koji ima dusu, ipak treba obratiti i paznju na vrijednost onoga sto kupujes. Ako sada dajes pare za nesto treba pripaziti da jednog dana ako ne daj Boze bude stani pani mozes taj svoj novac i povratiti. Papirni novac ce vam svi prodati u VF, il VG stanju ali koliko trgovaca ce ga htjeti kupiti nazad? Ako vec prodajete novac u slabijim stanjima onda morate biti svjesni da on rijetko vrijedi vise od 2-3 eura a obicno i manje. Mada vecina trgovaca kod nas gradiranje primjenjuje u najmanju ruku veoma liberalno da se ne sluzim drugim izrazom.
 
Ko smatra da nema falsifikata, a time se najčešće bave iskusni stari trgovci i sakupljači mogu im pokloniti npr onih partizanskih iz 1945.Mogu ih staviti u album,jer se farba osušila i neće ostati na listovima.Sumnjam da su ovi partizanski iz 1945 bili u trezorima banaka i preduzeća.Ipak ono je bila uređena država i neko je ipak naročito o stanju u trezorima vodio računa.
Ne samo da ima falsifikata nego su i štampali nepostojeće, a nalaze se u katalozima i prodaju.Npr. doštampane tri zelene nule u Bosni..
Kada kolekcionarstvo prestane biti hobi nego izvor zarade, i kada kolekcionar pošne gledati koliko je dobar na nekoj transakciji, i kako će koga prevariti, bolje da se time ne bavi.
O trgovci, '' braćo i zemljaci , budite ortaci i smanjite taj gas'' Balašević
Za kovanice važi isto.Pogledajte na singidunum online one srbija 1942 1 2 10 dinara iz fišeka.
Baš fino jedna cinčana 15EUR.(kalup i rad 150EUR), dovoljno da nađeš 10 budala i isplatilo ti se.
 
Pazi sad Farise,

"Partizanske" novcanice o kojima govoris su bile jako kratko u opticaj u a kao i sav novac stampane su u visokim tirazima kao i sav papirni novac (uglavnom). E sad to su vec malo starije novcanice a neke i malo vrijednije pa se tu jos i moze diskutovati. Sada, koliko je ta drzava u kaosu nakon rata bila uredjena je vrlo upitno!!! Sto se tice tog novca postoje i serije koje nikada nisu pustene u opticaja a postuzu jako visoke cijene mada je upitno uopce ko, koliko i po cijem nalogu je stampao neke od tih novcanica. Sa gledista numizmaticara i takve novcanice imaju izvjesnu vrijednost. Ista je stvar i sa novcanicama sa zelenim nulama u BiH. One su u katalogu a ostalo je na bazi oces neces, tj. da li te interesuje ili ne, kao na kraju krajeva i bilo kakav kolekcionarski objekat. Druga stvar o kojoj govoris je kovanice i njihova izrada. Nisam bas siguran da je izrada mastera za kovanicu i stancanje iste 150 eura!? Barem ne bilo cega sto bi podsjecalo na pravu kovanicu bilo koga ko je vec imao prilike da istu drzi u ruci, a vecina kolekcionara jeste. Ovakve stvari su vise namjenjene turistima. Osim toga kao sto sam vec rekao to je pitanje trzista. Kako prodati kamaru kovanica ili papirnih para koje vecina kolekcionara i onako vec ima? 15 eura nije beznacajno i malo ko ce otici i kupiti to eto onako usput. A sto se tice fiseka i slicno toga vjeruj mi ima koliko oces. Pa ima fiseka i starijih kovanica. Osim toga kada govoris o falsifikatima ne mozes generalizirati. Mozes reci da si primijetio da ima ove ili one serije "dupljaka" ali to reci za sav novac od kraljevine na ovamo je apsurd. Novac recimo pred rat u Hrvatskoj i Bih je stampan u Srbiji u enormnim kolicinama a razlog je bio otkup deviza po Hrvatskoj i BiH. Novcanice su recimo cesto bile tako brzo stampane i pustaner u promet da je boja znala ba se mrlja!!! Ali ovo su legitimne novcanice, bez obzira sto su stampane u tirazima koji nisu imali ama bas nikakvo pokrice. Ja sam kao dijete imao priliku da vidim kod covjeka kofer pun svjeze odstampanih para frisko donesenih iz Beograda a namjenjenih kupovanju deviza. Inace je Ex yu numizmatika i filatelija prepuna raznoraznih spekulacija i malverzacija tako da je cesto upitno koliko sta vrijedi, jer neke stvari su u samom startu radjene sa namjerom da postanu raritet, dok su druge radjene bez ikakvih zvanicnih odobrenja ali su dospijevale u kataloge i na trziste sumnjivim putem. Ja konkretno kod kuce imam dovoljno opreme da ustanovim da li je nesto fals ili orginal cak i za vrlo kvalitetne kopije a njuskanje je vrlo specificna metoda i primjenjiva je jedino za one stvari koje vise podsjecaju na fotokopiju nego na novcanicu. Ovakve stvari mogu proci kod nekoga ko nikad nije imao nikakvu novcanicu u ruci ili ko ne obraca bas nimalo paznje, to je isto ko kad odes i kupis napuhanu konzervu pa se otrujes. I corav bi vidio da nesto nije u redu :-) Opet kazem nemoj ovo shvatiti kao nesto negativno ali ne volim kada ljudi u ovom hobiju pocnu da sanjaju falsifikate. I onda ti tako neko tupi kako je njegova novcanica prava zato jer je ofucana, pa to je bar lako svaku novcanicu mozes ofucati za sat vremena i sta onda, postane original. A obicno se to desava kada oce da ti prodaju G-VG novcanicu po cijeni haman pa UNC. A tebe bih molio da postavis skenove ovih tvojih falsheva pa da svi imaju koristi od ove price!

Pozz
 
P.S.

Slazem se da je problem sto ljudi idu za zaradom ali to je cinjenica sa kojom se covjek mora pomiriti. Na kraju krajeva bilo bi mnogo teze biti kolekcionar kada ne bi bilo trgovaca. Ko bi bio u stanju ici okolo i otkupljivati sve i svasta samo sa nadom da ce naletiti na ono sto njega interesuje! Ja konkretno u zivotu nikada nisam prodao ni jednu marku ili kovanicu ili novcanicu ali svejedno smatram da su trgovci neminovnost a dobrim dijelom i potreba jer trgovci postoje upravo zato sto postoji interes za kupovinom materijala. Niko se ne bi bavi otrgovinom da nema musterija, a osim toga to je dosta rizicna trgovina jer se cijene znaju preko noci srozati i onda imas veliki gubitak! Problem je samo sto smo mi, ko sto rekoh mala sredina, pa nema ni neke konkurencije pa se desava da cijene nemaju veze sa bilo kakvim katalogom vec onako odokativno koliko te moze oderati, a isti materijal je u njemckoj recimo duplo jeftinij!
 
iako je offtopic cijela prica sa falsifikatima, zanima me nesto pa cu vas pitati tu..
ako novcanica ima vodeni zig, kolika je sansa da je u pitanju original?

pitam to jer sam se i sam zabrinio za kolekciju.. imam cca 100 unc novcanica sa balkana s tim da se uglavnom radi o cescim i manje vrijednim unc primjercima (pocetnik sam..cca godinu dana se bavim i ucim sto vise) i meni iskreno sve izgledaju originalno (a i logika je na mojoj strani da se neisplati falsirati novcanicu koja kao original iz 199x vrijedi 1-2e), ali opet, jako cesto se spominju falsevi exyu novca, pa mi je buba u uhu..

Inace vecina kolekcije sto imam kupio sam preko ebaya,limunda(samo od jednog covjeka,vrlo uglednog i tu nista ne sumnjam), aukcije.hr i sl. mjesta.. gdje zajednica ocjenjuje prodavace, pa ako netko i pokusa prodati fals, vjerujem da ne prodje dobro..i da se to sazna..

Isto me zanima i za drugi dio mog hobija.. a to je Afrika. znaci skupljam po par novcanica (novije datume, unc) iz svake drzave i njih sam sve preko eBaya kupio.. takodjer mi se svaka cini u redu.. zigovi su tu..kvaliteta papira (iako nikad nisam u ruci drzao druge primjerke:) ) i sl... citao sam da se na ebayu treba paziti "opranog novca" ,ali doslovno.. znaci ljudi znaju kupovati vf i kemijskim putem dobiti aunc i to prodati pod unc. e sad.. navodno se to vidi pod uv svjetlom i moje novcanice nemaju takvih tragova.. opet.. ako se radi o novcanicam koje u unc vrijede do $5 ,to se sigurno ne isplati.. a i moji dileri (kupujem od 2-3 covjeka) sa preko 10.000 pozitivnih ocjena vjerujem da nemaju nista s tim, jer bi podobivali negativne ocjene od ljudi sirom svijeta.. Uglavnom, vjerujem da se ta tehnika koristi na novcanicama koje vrijede vise desetaka i stotina $ ,ali eto svejedno pitam..mozda saznam jos nesto o tome...

Pa eto.. zanima me ukratko.. na koje sve nacine provjeriti novcanice da su original.. osim uv lampe i ziga.. i iskustva sa papirom koje vjerujem da je najvaznije..

ps znaima me jos jedna stvar. par novcanica koje sam dobio bile su (iako kupljene kao unc) malo valovite.. kao da nisu dobro izravnane u tiskari.. ne znam do cega je to? ne radi se o presavijanju ni nicem slicnom.. samo je 1-2 cm kvadratna na novcanici jednostavno valovito..

dobrodosli svi odgovori
 
Pozz,

Sto se tice valovitih novcanica mislim da je u pitanju vlaga, vjerojatno je novcanica dosla u kontakt sa vodom u nekom trenutku (kap kise recimo) i zbog toga se pojavilo malo "talasanje". Sto se tice "obradjenih" novcanica obicno se pod UV svjetlom ide tragovi svakog hemijskog ciscenja, stirkanja i peglanja ako je novcanica bila ispresavijana. UNC novcanica mora imati ostre uglove i ako nema onda nije UNC. Da bi zaobisli ovaj problemcic prevaranti trimuju novcanice tj. obrezu ih sa svih strana, ovdje je najbolje premjeriti novcanicu i vidjeti da li dimenzije odgovaraju onim navedenim za pojedinu novcanicu. Ja sam nedavno uzeo neke novcanice, nedju kojima je bila jedna 20 dinara Kraljevina Jugoslavija koja je bas onako divljacki obrezana i druga 100 dinara koja je ocigledno peglana. Ali to me bas nije nasekiralo jer ionako niu neka vrijednost ali je smjesno kad se neko zamajava da napravi takvu majstoriju na kojoj ne moze zaraditi gotovo nista. Kod skupljih komada je potrebno dobro pripaziti, osobito ako se radi o novcanicama koje su pretisci i stembiljane jer se ovo lako izvodi a moze od obicne novcanice napraviti raritet. Ja recimo imam komade 500 i 1000 dinara koji su stembiljani sa stambiljima sekretarijata za financije u Sarajevu ili golubice koristene kao bonove u skupstini bih i sudu bih a stambiljane sa stambiljima datih institucija. Kakva je njihova uloga bila te da li imaju kolekcionarsku vrijednost samo ce vrijeme pokazati a meni su interesantne i bile su prakticno djaba pa tako i nije problem :mrgreen: !
 
Što se tiće skenova originala pojedinih novčanica postavljao sam ih na nekim sajtovima i upozoravao da su to originali.Gledanost je bila izuzetno velika.
No mislim da je bilo previše diskusije o falsifikatima.
Više me brine velika zainteresovanost mlađih numizmatičara za kupovinu novčaniva iz lijevih zemalja , Butan, Koreja ,Kineski papirići,Kazahstan,Kongo,Irak,Kambodža... a veoma mala zainteresovanost za novčanice stabilnijih zemalja.Jasno mi je da su ove interesantnije i da za ih kupe za jedan EURo, ali mislim da daju pare bez veze i da one nikada neće imati neku vrijednost.Ako ništa stariji kolekcionari bi trebali upozoravati mlade šta da kupuju a šta ne.
 
Slazem se sa vama vezano za "papirice" iz banana drzava, ali onda ne bi trebalo sakupljati ni nase (malo humora, al i mi smo poprilicno lijeva drzava). Cinjenica je da ove pare uglavnom nista ne vrijede ali to je nesto cemu svak podlegne kada se pocne baviti sakupljanjem. Uostalom kada se na to potrose neke sitne pare i nije to veliki problem, isti vrag kupio seriju iz nikaragve ili popio kafu! I to s druge strane unosi maro sarenila u kolekciju sto je super jer privlaci ljude. Cinjenica je da je vecini ljudi interesantnije vidjeti novac iz Mongolije ili Butana nego stari Njemacki ili Talijanski novac. Samo treba paziti da se ne izdvaja previse para za taj novac. Cak i ja povremeno podlegnem pa kupim za 2-3 KM neku seriju iz recimo Azerbejdjana i sl. Bitno je biti svjestan da taj novac nece nikada imati neku vrijednost (bar ne u buducnosti koju cemo mi docekati :-). Vezano za ove nase bonove to je rizicna kategorija za sakupljanje inace. Svi bonovi su radjeni veoma nekvalitetno, na losim papirima i bez neke osobit zastite. Kod recimo stambiljanja nekih izdanja problem je sto je pecat moguce uraditi perfektno do te mjere da bez usporedbe sa originalom pod velikim uvecanjem nije moguce utvrditi autentnicnost, pa cak i tada upitan je rezultat. S druge strane ovdje je sasvim moguce odstampati vrlo dobar falsh na kvalitetnom laserskom printeru tako da i tu postoji mogucnost prevare. Inace bonovi svih vrsta (benzin, drustvene ishrane i sl.) su podlozni falsificiranju tako da je to vrlo opasno podrucje sakupljanja. Ovdje treba dobro otvoriti oci i paziti sta se uzima. A sto se tice UNC i VF varijanti to je problem jer se i VF moze napraviti od UNC. Sto se tice UNC novcanica sa stembiljima (500 i 1000 dinara) to je bezveze i uzimati jer su one zapravo stambiljane na salterima u SDK-a i to su uglavnom opticajne novcanice tako su cak navedeni i u katalozima gdje obicno ne navode UNC kvalitet za ovaj novac.
 
Već duže vrijeme razmišljam da li numizmatika ima neku budučnost.Nemojte misliti da gledam sve tako crno.Ali Zapad, tj ljudi koji drže svijet, prelaze na sva plaćanja elektronski, od kafane ,samoposluge, svih računa itd.Ako oni, kod kojih je novac, isti ne vide i ne osjete u rukama, onda će se smanjiti i njihovo interesovanje za isti.Ipak moramo znati da su oni sada najveći kolekcionari.Šta će biti za desetak godina, neće valjda numizmatičari ostati u bijednijim zemljama u kojima se sada vjeruje samo kešu.
A sada malo šale.Godišnje odmore provodim večinom u Egiptu ili Tunisu.Kada tamo odem mislim da sam u bivšoj Jugoslaviji i shvatim da je večina ljudi normalna, ali mi nije normalno domicilno stanovništvo.Vjerovali ili ne, prosto se boje novih novčanica.Što je zgužvanija i ofucanija, nekako im je draža, a ja bolesni numizmatičar, ovdje ,tražim i
u trafici da mi vrate kusur ,ali u što kvalitetnijim novčanicama.
Pozdrav
 
A zashto je vazno da li ce neshto imati neku vrednost za nasheg zivota.
Ljudi sakupljaju razne stvari u zivotu iz raznoraznih razloga ,neki se opterecuju da li ce to kasnije moci da preprodaju /ili naslednici/a neko to sakuplja jer mu se jednostavno svidja....
Kad bih vam naveo koliko sam razmena imao sa kolegama iz celog sveta dobijajuci od njih vrlo lepe markice i novchanice za nashe redovne markice na kojima je Tito ne bi verovali.Oni su svi listom bili odushevljeni a meni se stomak prevrne kad mi neko donese i pokloni te markice kojih od svih imam po par hiljada komada....
saveti mladjima su u redu ali ako bi oni samo slushali shta je vredno mnoge lepe stvari bi propustili i u filateliji i u numizmatici i u notafiliji.

*******************************************************************************************************************
Što se tiće skenova originala pojedinih novčanica postavljao sam ih na nekim sajtovima i upozoravao da su to originali.Gledanost je bila izuzetno velika.
No mislim da je bilo previše diskusije o falsifikatima.
Više me brine velika zainteresovanost mlađih numizmatičara za kupovinu novčaniva iz lijevih zemalja , Butan, Koreja ,Kineski papirići,Kazahstan,Kongo,Irak,Kambodža... a veoma mala zainteresovanost za novčanice stabilnijih zemalja.Jasno mi je da su ove interesantnije i da za ih kupe za jedan EURo, ali mislim da daju pare bez veze i da one nikada neće imati neku vrijednost.Ako ništa stariji kolekcionari bi trebali upozoravati mlade šta da kupuju a šta ne.
 
A zashto je vazno da li ce neshto imati neku vrednost za nasheg zivota.
Ljudi sakupljaju razne stvari u zivotu iz raznoraznih razloga ,neki se opterecuju da li ce to kasnije moci da preprodaju /ili naslednici/a neko to sakuplja jer mu se jednostavno svidja....
Kad bih vam naveo koliko sam razmena imao sa kolegama iz celog sveta dobijajuci od njih vrlo lepe markice i novchanice za nashe redovne markice na kojima je Tito ne bi verovali.Oni su svi listom bili odushevljeni a meni se stomak prevrne kad mi neko donese i pokloni te markice kojih od svih imam po par hiljada komada....
saveti mladjima su u redu ali ako bi oni samo slushali shta je vredno mnoge lepe stvari bi propustili i u filateliji i u numizmatici i u notafiliji.

*******************************************************************************************************************

Ma slazem se sa ovim razmisljanjem, vazno je zanimati se, sakupljati etc. Medjutim mladji kolekcionari imaju tendenciju da ponekad trose puno novca na stvari koje su bezvrijedne. Ja takodjer mjenjam marke i novac sa ljudima putem poste i to je super, dodjes povremeno i do interesantnih ali ponekad i vrijednih komada. Stvar je samo u tome da treba paziti da se ne kupuju stvari koje se mogu nabaviti kroz razmjenu a koje ne opradavaju trosak. A sto se tice vrijednosti meni je to pomalo smijesno jer u kolekcionarstvu je objektivna vrijednost necega onoliko koliko je u datom trenutku druga strana spremna da plati. Katalozi zapravo predstavljaju prosijek cijena napravljen od onih cijena koje su ostvarene u zabiljezenim transakcijama i cijena kod trgovaca.
 
Gledam sada na pik.ba momak platio 105 EURa za bezvezne kako kažu banana države,a oko 10EUR za nešta šta iole vrijedi.Kada ga upozorim misliće, da treba da kupuje npr od mene ili ću ga povrijediti.Znate ni meni nije bilo ugodno kada bi mi neko rekao ''koje pare dade za takvu glupost''.Ipak naše je da upozoravamo, iako ima mlađih kolekcionara koji misle da su pokupili svu pamet svijeta.To je ono pravilo, da kada neko malo zna misli da zna mnogo, a što više uči tek tada uviđa koliko sve manje i manje zna, i tu nema kraja.Takođe ispravno je da je prava vrijednost neka sredina između kataloške i tržišne vrijednosti.Zato čuvajmo vrijednost novca sa područja Juge.Nemojmo zbog naše sirotinje da je srozavamo.Pogledajte francuske, njemačke austrijske..kataloge.Obični metalni 1 pfennig SRNjemačke bilo koje godine i najlošijeg kvaliteta je 1EUR.Kažem, svaka im čast.A mi buntove UNC od 100 komada Juge prodajemo za 2EURa.Takođe veliki uticaj na cijene imaju i autori i saradnici kod formiranja kataloga.Npr austrougarske novčanice sa pečatima kraljevine SHS ,hrvatskih pečata vrijede 5 puta više od bosanskih a 20 puta više ih je bilo u opticaju(katalog Barac).
Pozdrav za sve.
 
Molim da mi neko objasni šta u katalogu pored godine za kovanicu znači "proof" jer vidim da je tada cijena dosta veća i šta znači kada u katalogu nije naznačena vrijednost nego samo ima ---.

"proof" је специјална техника ковања, тзв. полирана плоча. Многа редовна издања су поред обичних кованица намењених свакодневној циркулацији кована и у овој техници али у много мањим серијама, те је и цена увек већа.

Што се "---" тиче, то значи да није позната цена, рецимо ако су кованице у том степену очуваности (нпр BU - brilliant uncirculated) толико ретке да се на основу пар продатих примерака не може донети реалан суд о тржишној вредности (или чак није познат ниједан примерак тако очуване кованице). Или, у другом случају кад су у питању кованице које су још у оптицају, оне у нижим степенима очуваности имају само номиналну вредност и она се не даје, дата је само нумизматичка вредност за боље очуване кованице.
 

Back
Top