Istorija filma

fina tema. s tim što fali dosta o nemom filmu.
ne pominju se komičari (Feti Arbakl, Čaplin, Kiton, Lojd), pa ni nemački ekspresionizam (Murnau, Lang, Vajne), Grifit isto neizbežan lik, uticao strašno i na samog Čaplina a kamoli na ostale, aj iskopaću nešto ja sa neta.
 
aj da probam nešto ovako ustvari.

ima na onom linku dosta o braći Limijer, ali oni po meni ne mogu da se uzimaju za tvorce prvog umetničkog filma, jer su to uglavnom filmovi od po manje od minut, i nemaju promene kadra uopšte već samo ono zapis najobičniji. naravno, to je bio haos za to doba, mogu misliti kako su ljudi hrlili da gledaju bilo šta, baš ludo vreme, pojava nove umetnosti.

prvi umetnički film je 'La voyage dans la lune' (Put na mesec), od Žorža Melijesa, za koga je Grifit rekao nešto u stilu da mu duguje za sve u životu. gledao sam film i simpatičan je skroz, čak nije toliko ni naivan za 1902. godinu, fino je on to sredio, ali se nekako i dalje stiče utisak da si u pozorištu. jeste da se smenjuju kadrovi, ali je svaki statičan i glumci uglavnom gledaju u kamere, ali vredi ga imati u kolekciji svakako.
http://www.filmsite.org/voya.html

2638832.jpg

Žorž Melijes

uz Melijesa ima još jako puno autora koji su krenuli tad da stvaraju, Porter i 'Velika pljačka voza npr. recimo da je on najvažniji na Američkom kontinentu
http://www.filmsite.org/grea.html
prvi vestern, i dosta napredniji, realniji, sredjeniji od 'Puta za mesec'

200px-Edwin_S_Porter.jpg

Edvin Porter

to su neki počeci, a onda dolazi Grifit.
 
David Work Griffith
GriffithDW.jpg


Jedan od mojih favorita. U doba kada je teško bilo sklopiti traku za film od 45 minuta, on je počeo da pravi filmove i preko dva sata. I to ne bilo kakve, nego zaista sjajna scenografija, radnja, veštačenje pred kamerom svedeno na minimum.
Počeo je tako što je otišao Edvinu Porteru, sa gotovim scenariom, da mu ovaj proceni na šta to liči. Naravno, da ironija bude veća (kao što su i Lenonu rekli da je kasno da sa 17 godina uzme gitaru u ruke ;) ) Porter mu je odbio sve to i dao mu neku sitnu ulogicu u svom filmu. Ali talenat kad-tad izlazi na videlo i Grifit se ustvari kroz glumu izborio za mesto režisera (najpre kratkih filmova, a osamostaljuje se oko 1915. godine).

Baš 1915. i izlazi njegov najbolji i najčuveniji film 'Birth of a nation' (Rodjenje jedne nacije). Maltene je Sizifov posao odradio što se tiče ovog filma (film traje više od 3 sata, iako su dotad najduža ostvarenja bila oko 50 minuta), i recimo da je neki stub u budućem razvoju filma. Na Grifitu je, praktično nastala osnova starog Holivuda. Naravno, kao i svaki genije, sputavan je (to tako ide, ne može drugačije). Optužili su ga da je rasista, jer se radnja filma odvija na robovlasničkom jugu, pre i posla gradjanskog rata. Jednostavno je prikazao to rasulo, ali je i činjenica da je broj članova KKK-a utrostručio posle prikazivanja ovog filma.

Upravo da dokaže da nema veze sa rasizmom, snima možda još cenjeniji film 'Intolerance: love's struggle throughout the ages' (1916) gde prikazuje kako se ništa u ljudskim odnosima suštinski ne menja od davnina do danas. Ovaj film je AFI (American film institute) svrstao u 50 najboljih svih vremena, a svima (maltene svima, uvek ima zadrtih) je zapušio usta što se tuče optužbi.
To su mu dva daleko najbitnija filma, iako ih on ima na pregršt.

1936. dobija oskara za životno delo.

Birth-of-a-nation-poster-color.jpg

Birth of a nation

Intolerance-lillian_gish.jpg

Intolerance
 
ima na onom linku dosta o braći Limijer, ali oni po meni ne mogu da se uzimaju za tvorce prvog umetničkog filma, jer su to uglavnom filmovi od po manje od minut, i nemaju promene kadra uopšte već samo ono zapis najobičniji. naravno, to je bio haos za to doba, mogu misliti kako su ljudi hrlili da gledaju bilo šta, baš ludo vreme, pojava nove umetnosti.

Niko nije ni pomenuo da su tvorci umetnichkog filma. Braca Limijer se iskljuchivo spominju uz prvu filmsku projekciju. I naprotiv, ljudi nisu hrlili nego su pobegli glavom bez obzira kada su videli voz koji ulazi u stanicu na zidu svoje omiljene kafane. :)
Ovo nije istorija filmskih ostvarenja ovo je istorija stvaranja filma i filmske industrije. ;)
 
The great train robbery / Thomas A. Edison, Inc. ; producer, Edwin S. Porter. - DL
dakle, film je stariji od 100 godina i potpada pod kategoriju "public domain", te je dozvoljeno ga download-ovati. Na donjoj adresi imate 3 verzije (real, quick i mpeg format, ali je podeljen na tri dela, te pronadjite program da ga spojite ili napravite playlistu u plejeru)
http://memory.loc.gov/cgi-bin/query...MBER+@band(edmp+2443s3))+@field(COLLID+edison))
 
Dejvid A. Kuk ima knjigu (tačnije ima 2 toma) "Istorija filma" koja laiku (u koju grupu spadam i ja) pruža dosta korisnih informacija a ne opterećuje ga previše, uostalom ja više volim da gledam filmove... inače tema je super ali pitanje je koliko ima zainteresovanih...
 
Secam se davno da sam citao nesto, kao dodatak u nekim novinama, o glumcima koji su stvarali istoriju holivuda, ili su se te knjizice kupovale odvojeno, zaboravio sam. A jedini glumac, biografija i slike, koga sam zapamtio je bio Rudolf Valentino. Valjda prva holivudska zvezda.
 
Secam se davno da sam citao nesto, kao dodatak u nekim novinama, o glumcima koji su stvarali istoriju holivuda, ili su se te knjizice kupovale odvojeno, zaboravio sam. A jedini glumac, biografija i slike, koga sam zapamtio je bio Rudolf Valentino. Valjda prva holivudska zvezda.

jedan od prvih svakako. ali ne može baš da se odredi ko je prvi. Valentinova popularnost je veća jer je umro jako mlad i u ekspanziji nemog filma. ali tu su, kao pioniri John Barrymore, Lon Chaney (čuveni 'fantom iz opere'), John Gilbert, Harold Lloyd, Buster Keaton, Charles Chaplin, a od žena Mae Marsh, Joan Crawford, Marceline Day, Greta Garbo...
 
Valentino je stvarno bio uspiješan,kao glumac nijemog filma ali mu je njegov glas pravio problem.
ima priča,kad je prvi put publika čula njegov glas ,umrli su od smijeha.mada,ne znam gdje bi mogli da čuju njegov glas sa obzirom da je glumuio samo u nijemim filmovma.
Fric Lang i njegov Metropolis su odlični.SAd prave rimejk nadam se da ga neće usrati.
 

Back
Top