- Poruka
- 3.050
KRATKA BIOGRAFIJA
Edward Alexander Crowley rođen je 12. oktobra 1875. godine u Engleskoj. Školovao se na Trinity College, Cambridge, gde je promenio ime u Aleister. Bio je izuzetno obrazovana osoba i tokom života bavio se mnogim stvarima. Bio je deo evropskih umetničkih i avangardnih krugova; primera radi, Somerset Maugham je, isnpirisan njime, napisao svoj roman “The Magician”. Osim toga, bio je uspešan alpinista, igrač šaha, grafički dizajner, osvajač ženskih srca, boem, jogi, uspešan autor brojnih proznih i poetskih dela (uvršten je i u antologiju The Oxford Book of English Mystical Verse), aktivista u borbi za ljudska prava, boem i mag. Moralisti ga i danas optužuju za satanizam i “sveopšti moralni nihilizam”, međutim, Aleister Crowley je samo bio “umetnički” produkt svoga vremena i, u neku ruku, predstavlja sasvim lep primer pozne viktorijanske dekadencije. Crowley je često napadan i zbog korišćenja droge ali pri tome “dušebriznici” zaboravljaju da napomenu jednostavnu činjenicu, a to je da je njemu droga bila prepisana kao sastavni deo medicinske terapije. Naime, droga je početkom prošlog veka bila čest i legitiman deo medicinske prakse i nije bila kriminalizovana niti označena kao štetna, tako da mu je lekar propisao takvu terapiju zbog problema sa disajnim putevima. Da je živeo nekoliko desetina godina kasnije Crowley bi, verovatno, postao pop zvezda (uostalom, The Beatles su ga na omotu Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band i stavili među najslavnije ličnosti prošlog veka). Ipak, iako je bio svestran umetnik, danas je on poznat uglavnom po tome što je bio mag i mistik.
Svoje prvo spontano mistično iskustvo doživljava 1896. godine, prilikom posete Štokholmu. Dve godine kasnije čita knjige o alhemiji i magiji, nakon čega sreće ljude iz Zlatne Zore u koju biva iniciran. Upoznaje Allana Benneta i Mac Gregor Mathersa, te postaje njihov učenik. Nedugo posle toga nastaje rascep u Zlatnoj Zori i Crowley od strane Mathersa u Parizu biva iniciran u adepta. Te iste godine odlazi u Meksiko gde postaje Mason 33°. U Meksiku izvodi i svoje enohijanske eksperimente. Sledeće 1902. godine odlazi na Cejlon gde ga Allan Bennet uči jogu. Postaje budistički kaluđer i postiže značajne duhovne rezultate. Putuje po Aziji nakon čega se vraća u Evropu gde postaje deo tamošnjih umetničkih i avangardnih krugova (na primer u Rimu sarađuje sa August Rodinom). Gerald Kelly, koji je kasnije postao Predsednik Kraljevske Akademije, upoznaje ga sa svojom sestrom Rose i to poznanstvo se, posle rekordno kratkog vremena, pretvorilo u brak. Tokom njihovog boravka na Cejlonu Rose je zatrudnela. Na povratku u Englesku zaustavili su se u Kairu.
Tokom njihovog boravka u glavnom gradu Egipta, Crowley je posredstvom Rose primio mistični spis koji je danas poznat kao Liber Al vel Legis (Knjiga Zakona) i koji je osnov Theleme kao metafizičkog sistema. Tokom sledećih godina Crowley je primio još neke Svete Spise i reformisao Zlatnu Zoru u Astrum Argentum. U Sahari, 1909. godine, prelazi Bezdan i postiže stepen Majstora Hrama. Sledeće godine sreće Leilu Waddell i zajedno u Engleskoj javno izvode Eleuzijske rituale. Nekoliko godina kasnije Theodor Reuss posećuje Crowleya, Inicira ga u Ordo Templi Orientis i postavlja ga za britanskog vođu Reda. Tokom svog boravka u Moskvi Crowley, inspirisan ruskom liturgijom, piše Gnostičku Misu koja je danas centralni, javni i privatni, ritual Ordo Templi Orientisa. Nedugo nakon Prvog svetskog rata Crowley na Siciliji osniva Opatiju Theleme, odakle ga Mussolini proteruje 1923. U narednim godinama evropska štampa ga besomučno napada kao “najgoreg čoveka na svetu”, no to ga nije omelo da u tom periodu napiše neke od svojih najvažnijih knjiga. Crowley je do kraja svog života ostao Internacionalni Vođa Ordo Templi Orientisa. Umro je, po zvaničnoj verziji, prirodnom i mirnom smrću u Engleskoj 1. decembra 1947. godine. Po nezvaničnoj verziji, ubijen je (otrovan) po nalogu masona, zbog toga što je sumu od 250 miliona dolara koju je dobio od braće da bi osnovao religiju Novog svetskog poretka utrošio u kupovinu kuća, jahti i automobila širom sveta, kako sebi tako i svojim ljubavnicama, kojih je bilo oko 5000.
Alister Krouli kao student Oksforda
Edward Alexander Crowley rođen je 12. oktobra 1875. godine u Engleskoj. Školovao se na Trinity College, Cambridge, gde je promenio ime u Aleister. Bio je izuzetno obrazovana osoba i tokom života bavio se mnogim stvarima. Bio je deo evropskih umetničkih i avangardnih krugova; primera radi, Somerset Maugham je, isnpirisan njime, napisao svoj roman “The Magician”. Osim toga, bio je uspešan alpinista, igrač šaha, grafički dizajner, osvajač ženskih srca, boem, jogi, uspešan autor brojnih proznih i poetskih dela (uvršten je i u antologiju The Oxford Book of English Mystical Verse), aktivista u borbi za ljudska prava, boem i mag. Moralisti ga i danas optužuju za satanizam i “sveopšti moralni nihilizam”, međutim, Aleister Crowley je samo bio “umetnički” produkt svoga vremena i, u neku ruku, predstavlja sasvim lep primer pozne viktorijanske dekadencije. Crowley je često napadan i zbog korišćenja droge ali pri tome “dušebriznici” zaboravljaju da napomenu jednostavnu činjenicu, a to je da je njemu droga bila prepisana kao sastavni deo medicinske terapije. Naime, droga je početkom prošlog veka bila čest i legitiman deo medicinske prakse i nije bila kriminalizovana niti označena kao štetna, tako da mu je lekar propisao takvu terapiju zbog problema sa disajnim putevima. Da je živeo nekoliko desetina godina kasnije Crowley bi, verovatno, postao pop zvezda (uostalom, The Beatles su ga na omotu Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band i stavili među najslavnije ličnosti prošlog veka). Ipak, iako je bio svestran umetnik, danas je on poznat uglavnom po tome što je bio mag i mistik.
Svoje prvo spontano mistično iskustvo doživljava 1896. godine, prilikom posete Štokholmu. Dve godine kasnije čita knjige o alhemiji i magiji, nakon čega sreće ljude iz Zlatne Zore u koju biva iniciran. Upoznaje Allana Benneta i Mac Gregor Mathersa, te postaje njihov učenik. Nedugo posle toga nastaje rascep u Zlatnoj Zori i Crowley od strane Mathersa u Parizu biva iniciran u adepta. Te iste godine odlazi u Meksiko gde postaje Mason 33°. U Meksiku izvodi i svoje enohijanske eksperimente. Sledeće 1902. godine odlazi na Cejlon gde ga Allan Bennet uči jogu. Postaje budistički kaluđer i postiže značajne duhovne rezultate. Putuje po Aziji nakon čega se vraća u Evropu gde postaje deo tamošnjih umetničkih i avangardnih krugova (na primer u Rimu sarađuje sa August Rodinom). Gerald Kelly, koji je kasnije postao Predsednik Kraljevske Akademije, upoznaje ga sa svojom sestrom Rose i to poznanstvo se, posle rekordno kratkog vremena, pretvorilo u brak. Tokom njihovog boravka na Cejlonu Rose je zatrudnela. Na povratku u Englesku zaustavili su se u Kairu.
Tokom njihovog boravka u glavnom gradu Egipta, Crowley je posredstvom Rose primio mistični spis koji je danas poznat kao Liber Al vel Legis (Knjiga Zakona) i koji je osnov Theleme kao metafizičkog sistema. Tokom sledećih godina Crowley je primio još neke Svete Spise i reformisao Zlatnu Zoru u Astrum Argentum. U Sahari, 1909. godine, prelazi Bezdan i postiže stepen Majstora Hrama. Sledeće godine sreće Leilu Waddell i zajedno u Engleskoj javno izvode Eleuzijske rituale. Nekoliko godina kasnije Theodor Reuss posećuje Crowleya, Inicira ga u Ordo Templi Orientis i postavlja ga za britanskog vođu Reda. Tokom svog boravka u Moskvi Crowley, inspirisan ruskom liturgijom, piše Gnostičku Misu koja je danas centralni, javni i privatni, ritual Ordo Templi Orientisa. Nedugo nakon Prvog svetskog rata Crowley na Siciliji osniva Opatiju Theleme, odakle ga Mussolini proteruje 1923. U narednim godinama evropska štampa ga besomučno napada kao “najgoreg čoveka na svetu”, no to ga nije omelo da u tom periodu napiše neke od svojih najvažnijih knjiga. Crowley je do kraja svog života ostao Internacionalni Vođa Ordo Templi Orientisa. Umro je, po zvaničnoj verziji, prirodnom i mirnom smrću u Engleskoj 1. decembra 1947. godine. Po nezvaničnoj verziji, ubijen je (otrovan) po nalogu masona, zbog toga što je sumu od 250 miliona dolara koju je dobio od braće da bi osnovao religiju Novog svetskog poretka utrošio u kupovinu kuća, jahti i automobila širom sveta, kako sebi tako i svojim ljubavnicama, kojih je bilo oko 5000.
Alister Krouli kao student Oksforda