Kninska krajna

Recite mi od kada postoji,njene Velikase , i sve sto znate???:lol:

Книнска крајина је мање-више одређен географски регион око Книна, из некадашње Хрватске крајине у оквиру шире Војне границе/крајине, која је обухватала Хрватску, Славонску и Банатску. Мада су и све то били неформални називи. Даклем, у смислу у којем ти највероватније замишљаш, она као таква није ни постојала. То јест, постојала је, али у истом смислу као и Потисје или Неготинска крајина. Као појам, вероватно од успостављања Војне границе на том простору, што је могло бити кад? Око 18. века, претпостављам?

За великаше је бесмислено питање, јер су у питању пасивни крајеви настањени људима под оружјем. И чему смајли, и која је поента? :confused:
 
Da li je isto Kninska krajina i srpska krajina.

Onda ne pije vodu Bogartova teza da ljudi "zamišljaju" kada je to autonomna oblast koja je bila priznata od strane međunarodne zajednice Vens-Ovenovim planom... valjda...
i postojala do Oluje/Bljeska ili već čega....

ako grešim... napišite šta mislite...
 
Книнска крајина ти је географски регион око Книна, а Српска Крајина ти је бивша (непризната) република која се састојала од делова Далмације (Книнска крајина, Буковица, Р. Котари), Хрватске (Лика, Кордун, Банија) и Славоније, и територијално одвојеног дела који се наслањао на Војводину: део Источне Славоније, Барања и Зап. Срем.
 
Kako nepriznata Bogarte. Mislim da je pre Oluje bila priznata.

To se "kao" priča nepriznata iz političkih razloga i novonastale situacije.

čak znam neke ljude koji su u goste išli u Knin pre Oluje, maltene kao u zasebnoj srpskoj državi koja je imala sve (vojsku, policiju i skoro sve druge institucije koje ima jedna država ili barem pokrajina).
 
Добро Славик, није сад то уопште битно, поента је да је Книнска крајина (барем колико ја знам) географски регион око града Книна у Далмацији, и да је у питању само мали део некадашње РСК. Тачније, географски регион у њеном далматинском делу.
 
Поента је да је то само (мали) део Војне крајине и потоње РСК, пошто многи кад кажу "Книнска крајина" мисле на читаву државу. У неком смислу догађања 1990-их то можда и јесте мање-више тачно, али у географском је Книнска крајина само мали део Војне границе (крајине) око Книна.

Книнска крајина је у Далмацији, односно некадашњем српском делу Далмације. Остатак тог дела Далмације чинили су и Буковица и део Равних Котара, који су такође и део некадашње Границе, и део РСК, али су географски различит појам од Книнске крајине. На пример, мање-више познато далматинско село Бенковац у РСК није у Книнској крајини, већ у Буковици.
 
Поента је да је то само (мали) део Војне крајине и потоње РСК, пошто многи кад кажу "Книнска крајина" мисле на читаву државу. У неком смислу догађања 1990-их то можда и јесте мање-више тачно, али у географском је Книнска крајина само мали део Војне границе (крајине) око Книна.


Kninska krajina kao povijesno-politički pojam ne postoji. Knin i zaleđe Dalmacije nikad nisu bili u sastavu Vojne krajine jer su pripadali Veneciji.
Vojna krajina u Hrvatskom dijelu AU prostirala se na crti Senj, Otočac, Slunj, Glina, Hrastovica, Sisak, Ivanić (Ivanić Grad), Koprivnica, Križevci, Đurđevac, Drnje, gdje se gradi neprekinuti niz obrambenih utvrda, a nakon turskog poraza pred Bečom proširena je i na Slavoniju i Banat.

Ne znam na koji drugi pojam "krajine" je autor topica mislio.
 
Kninska krajina kao povijesno-politički pojam ne postoji. Knin i zaleđe Dalmacije nikad nisu bili u sastavu Vojne krajine jer su pripadali Veneciji.
Vojna krajina u Hrvatskom dijelu AU prostirala se na crti Senj, Otočac, Slunj, Glina, Hrastovica, Sisak, Ivanić (Ivanić Grad), Koprivnica, Križevci, Đurđevac, Drnje, gdje se gradi neprekinuti niz obrambenih utvrda, a nakon turskog poraza pred Bečom proširena je i na Slavoniju i Banat.

Онда се извињавам због моје нетачне интерпретације, и прихватам ово горе написано. Но, претпостављам да се можемо сложити да Книнска крајина постоји као локално-географски појам, попут Буковице или Равних котара?
 
Онда се извињавам због моје нетачне интерпретације, и прихватам ово горе написано. Но, претпостављам да се можемо сложити да Книнска крајина постоји као локално-географски појам, попут Буковице или Равних котара?

Da, to bi bilo najtočnije.
 
Recite mi od kada postoji,njene Velikase , i sve sto znate???:lol:


No dobro...vratimo se povijesti. Sam Knin prvi puta spominje Porfirogenet kao centar županije Tnena iako je naselje puno starije jer su pod tvrđavom nađeni ostaci rimskih grobova, a na širem području, uz rijeku Krku nalaze se arheološka nalazišta iz mlađeg neolita, te gradine iz brončanog i željeznog doba.
Prije Rimljana, kraj je naseljen ilirskim plemenima Liburnima i Delmatima, a granica između njih je bila Krka. U 2. stoljeću prije naše ere Rimljani vode ratove s ilirskim plemenima i konačno preuzimaju dominaciju početkom 1. st. naše ere. Hrvati doseljavaju u 7. st. i u naseljima Nin, Knin i Solin formiraju jezgru rane države. U 11. stoljeću Knin je bio privremena prijestolnica hrvatskih vladara, a današnje mjesto Biskupija bila je crkveno središte od 1040. godine. Knin sa svojom okolicom (kninska krajina) od 12. st. je feudalni posjed Šubića i Nelipića koji su se btw. krvavo klali oko njega. Nelipići su u 14. st. s kraljem Ludovikom mijenjali Knin i kninsku krajinu za Sinj i sinjsku krajinu, a Šubićima je isti kralj oduzeo Ostrovicu i u zamjenu im dao imanja u Slavoniji (Zrin). Od feudalnih obitelji, u tom kraju su posjede imali još i Martinuševići i Bogetići.
Početkom 16. st. kninsku krajinu zauzimaju Turci, a potkraj 17. stoljeća Mlečani.
 
Међу крајшке ''великаше'' свакако спадају и јунаци као што је био Сердар Стојан Јанковић, Витез од Светога Марка, као и Витез Јован Синобад и др...
 
Posebno su čuveni uskoci Ravnih Kotara u zaleđu Zadra, čija su junačka djela i vrline opjevane u mnogobrojnim narodnim pjesmama tzv. uskočkog ciklusa. Kotarski uskoci su za vrijeme Kandijskog rata spasli Republici njene pozicije u Dalmaciji. Serdar Janko Mitrović, rodom iz Žegara, spasio je 1647. Šibenik koji je napao Mehmed paša Tekelija sa 40,000 Turaka. To je oduševilo uskoke (,,Morlake”), te otpočeše krvavi obračun sa Turcima koji nije prestajao sve do Požarevačkog mira (1718.), pa i kasnije. Tih sedamdeset godina predstavljaju zaista jedno ,,megdansko doba” u kome su se pored Janka Mitrovića (+1659.) i Petra Smiljanića istakli njihovi sinovi Stojan Janković (+1687.) i Ilija Smiljanić, a uz njih Vuk Mandušić (+1648), čiju je slavu opjevao Njegoš u Gorskom Vijencu, a mletački providur za njega rekao da je ,,na Krajini cijenjen više nego ijedan drugi”, pa Vuk Močivuna, Vid Žeravica, Todor Kladnić, Bajo Nikolić-Pivljanin, Cvijan Šarić i drugi


Bogart...smesno je ako mislis da Krajina nije imala svoje velikase....mozda si cuo za neke od navedenih...!!!!
 

Back
Top