- Poruka
- 1.014
Pao šengenski zid
Željko PANTELIĆ, 9. novembar 2007
Od stalnog dopisnika
Brisel
ULASKOM istočnoevropskih zemalja u "šengensku zonu" pala je i poslednja asocijacija na nekadašnju "gvozdenu zavesu" koja je delila Stari kontinent na - zapad i istok. Savet ministara unutrašnjih poslova EU je odobrio u četvrtak ulazak devet novih zemalja u "šengensku zonu" od 21. decembra. Reč je o zemljama koje su ušle u EU 2004. godine, sa izuzetkom Kipra. Obaranje "šengenskog zida" neće važiti do 30. marta 2008. godine samo za aerodrome u devet novih članica, pošto je neophodno da pojedine zemlje poboljšaju kapacitete svojih vazdušnih luka i usklade ih sa standardima Šengenskog sporazuma.
- Konačno imamo utisak da smo postali stoprocentni građani EU – izjavio je ministar unutrašnjih poslova Slovenije Dragutin Mate.
Potpredsednik Evropske komisije zadužen za unutrašnje poslove i pravosuđe Franko Fratini je želeo da istakne da uklanjanje graničnih prepreka ne znači da će EU biti nesigurnija i da će biti lakše ilegalno ući u EU. Nemački šef unutrašnjih poslova Volfgang Šojble je insistirao da materija davanja radnih dozvola ostane u nadležnosti država članica.
- Pitanje legalne migracije mora da ostane prerogativ država članica jer one rukovode tržištom rada i trpe posledice – rekao je Šojble, koji je predvodio blok kolega iz Austrije, Švedske, Finske, Grčke, Kipra, Holandije koji su se snažno usprotivili ideji da se daju veća ovlašćenja EU, u oblasti odobravanja dozvola boravka i rada na teritoriji "dvadeset sedmorice".
Pomenute zemlje su primile vrlo mlako i ideju Fratinija o evropskoj "plavoj karti", pandanu američkoj "zelenoj karti".
VIZE
SRPSKI građani će imati i korist i dodatni izdatak od proširenja "šengenske zone" na devet novih zemalja EU. Korist se sastoji u tome da im više neće biti potrebne tranzitna viza za Mađarsku kada putuju u EU sa "šengenskom vizom". S druge strane, novi izdatak će biti plaćanje "šengenskih viza" od 35 evra za zemlje EU koje su ušle u "Šengen", a za koje naši građani, do sada, nisu plaćali vize ili su plaćali manju cenu.
IZVAN
RUMUNIJA i Bugarska su uz Kipar, Veliku Britaniju i Irsku, jedine zemlje EU koje će od sledećeg meseca biti izvan Šengenskog sporazuma. Rumunski ministar unutrašnjih poslova Kristijan David je najavio da je njegova zemlja kao cilj postavila 2011. godinu za ulazak u "šengensku zonu". Isto to je učinila i Bugarska.
Željko PANTELIĆ, 9. novembar 2007
Od stalnog dopisnika
Brisel
ULASKOM istočnoevropskih zemalja u "šengensku zonu" pala je i poslednja asocijacija na nekadašnju "gvozdenu zavesu" koja je delila Stari kontinent na - zapad i istok. Savet ministara unutrašnjih poslova EU je odobrio u četvrtak ulazak devet novih zemalja u "šengensku zonu" od 21. decembra. Reč je o zemljama koje su ušle u EU 2004. godine, sa izuzetkom Kipra. Obaranje "šengenskog zida" neće važiti do 30. marta 2008. godine samo za aerodrome u devet novih članica, pošto je neophodno da pojedine zemlje poboljšaju kapacitete svojih vazdušnih luka i usklade ih sa standardima Šengenskog sporazuma.
- Konačno imamo utisak da smo postali stoprocentni građani EU – izjavio je ministar unutrašnjih poslova Slovenije Dragutin Mate.
Potpredsednik Evropske komisije zadužen za unutrašnje poslove i pravosuđe Franko Fratini je želeo da istakne da uklanjanje graničnih prepreka ne znači da će EU biti nesigurnija i da će biti lakše ilegalno ući u EU. Nemački šef unutrašnjih poslova Volfgang Šojble je insistirao da materija davanja radnih dozvola ostane u nadležnosti država članica.
- Pitanje legalne migracije mora da ostane prerogativ država članica jer one rukovode tržištom rada i trpe posledice – rekao je Šojble, koji je predvodio blok kolega iz Austrije, Švedske, Finske, Grčke, Kipra, Holandije koji su se snažno usprotivili ideji da se daju veća ovlašćenja EU, u oblasti odobravanja dozvola boravka i rada na teritoriji "dvadeset sedmorice".
Pomenute zemlje su primile vrlo mlako i ideju Fratinija o evropskoj "plavoj karti", pandanu američkoj "zelenoj karti".
VIZE
SRPSKI građani će imati i korist i dodatni izdatak od proširenja "šengenske zone" na devet novih zemalja EU. Korist se sastoji u tome da im više neće biti potrebne tranzitna viza za Mađarsku kada putuju u EU sa "šengenskom vizom". S druge strane, novi izdatak će biti plaćanje "šengenskih viza" od 35 evra za zemlje EU koje su ušle u "Šengen", a za koje naši građani, do sada, nisu plaćali vize ili su plaćali manju cenu.
IZVAN
RUMUNIJA i Bugarska su uz Kipar, Veliku Britaniju i Irsku, jedine zemlje EU koje će od sledećeg meseca biti izvan Šengenskog sporazuma. Rumunski ministar unutrašnjih poslova Kristijan David je najavio da je njegova zemlja kao cilj postavila 2011. godinu za ulazak u "šengensku zonu". Isto to je učinila i Bugarska.