Gormenghast

gost 15307

Legenda
Poruka
56.095
Šunjati se hodnicima čudovišnog dvorca sa ambicioznim Stirpajkom.
Sakriti se iza stuba, zaustaviti dah i posmatrati kako prolazi dostojanstvena grofica Gertruda nošena bijelom mačijom plimom sa pticama na ramenima i u kosi.
Posmatrati kroz prozor planinske vrhove sa melanholičnom Fuksijom.
Prisustvovati jos jednoj duhovitoj, ali besmislenoj raspravi doktora Prunskvalora i njegove dugovrate kratkovidne sestre Irme.
Drhtati sa kuhinjskim pomoćnicima pred naletom lošeg raspoloženja grotesknog kuhara Sveltera.
Izgubiti orijentaciju i duševni mir među policama biblioteke šetajući sa duhom grofa Seplakrejva.
Trčati šumom i postavljati zamke za zečeve sa Šumskim Čovjekom Flejom.
Piti čaj u krošnji drveta iznad ambisa sa suludim blizankama Korom i Klarisom.
Zaviriti u Barkventinovu prljavu jazbinu i dobiti uvid u spise koji sadrže nebulozna pravila složenih rituala stanovnika dvorca.
Lutati šumom djetinjstva i upoznati Divlju Djevojčicu, zajedno sa Titusom, sedamdeset i sedmim grofom Groan.

Sve ovo možete jedino u Gormanghastu.
Postoji samo jedna stvar koju, kad jednom tamo dospijete, više ne možete - proći kroz kapiju Gormanghasta, lunjati
tim krovovima, sobama i hodnicima, a zatim otići nepromijeni.

Trilogija o Titusu Groanu spada u najmaštovitija i najljepše napisana djela u cjelokupnoj istoriji ljudske književnosti.
Teško ju je strpati u neku žanrovsku fioku. Ova neobična mješavina fantazije, komedije i horora predstavlja kategoriju
za sebe - čulna i duhovna, opipljiva i ezoterična, potpuno neponovljiva.

Čedo uma obrazovanog i senzibilnog umjetnika, pisca, pjesnika, ilustratora i slikara, koji je u svakoj od pomenutih disciplina bio podjednako dobar "majstor",
priča o Titusu Groanu, prijeti da zanesenog čitaoca prosto usisa i pretvori u jednog od mnogobrojnih fantoma koji nastanjuju hodnike monumentalnog ruiniranog doma Grounovih.

Živa mašta, inventivnost i nenadmašna stilska virtuoznost Mervyna Peakea rezultiraju stvaranjem djela koje nije imitacija života vec živi vlastitim životom.
To je suptilan i bizaran svijet, fantazmagoričan i vilinski, ekscentričan, zastrašujući, ali bolno magičan i neuporedivo lijep.

Kod nas su do sada objavljena samo prva dva dijela trilogije, u prevodu Igora Adžića i izdanju Okeana, Beograd. Prvi je dio
objavljen 2005. godine, a drugi tek nedavno - ove godine, pred sam Sajam knjiga u Beogradu.

Na žalost, izostale su sjajne ilustracije Mervyna Peakea. Meni je razlog za takvu odluku potpuno neshvatljiv, makar
bio i financijske prirode - čime se izdavači najčešće pravdaju.
Jednostavno, izostavljanjem originalnih ilustracija naša čitalačka publika ostaje uskraćena za potpuniji doživljaj.
Meni lično ne bi smetalo da izdvojim znatno veću svotu za kupnju luksuznijeg izdanja jer je to roman koji svaki
pravi poznavalac i ljubitelj književnosti mora imati u svojoj zbirci.
Bilo kako bilo, drugi je dio konačno osvanuo u knjižarama.

Ako želite saznati nešto više o autoru, Mervyn Peake-u, evo dobre polazne adrese: http://www.mervynpeake.org/novelist.html


Posvecujem ovu temu Salu koji me je "primorao" da uradim copy/paste teksta svoji "nemilosrdnim" postom na jednoj drugoj temi.

v.
 
Pa zar ne napisa da je to mesavina fantazije, komedije i horora? :)
Potrazicu knjigu na sledecem sajmu, ove godine sam se bas dobro istrosila, zato vise ne smem muzu na oci kad su knjige u pitanju. Privlaci me jer sam se po malo umorila od epske i naucne fantastike, koju zadnjih par godina neprestano citam, pa mi verovatno treba izlet iz ova dva zarna.
 
pa jeste, horor elementi postoje, ali nisu trivijalni, nije to "S King" pristup hororu - atmosfera jeste onako...goticka, ima totalis nadralnih momenata i pomalo jezivih opisa, ali to je to - nema krvi do koljena

sorry - kad si rekla da postoji mogucnost da se isplasis ja pozurila da ti kazem da to bas i nije "teksaski masakar..." pa je tako zazvucalo - kao cas ima elemenata horora, cas ih nema lol
 
Posle Andrica i onog nabijanja na kolac, rekla sam nikad vise takve grozne stvari, sve ostalo moze da se podnese. Strasno mi se cita 'Pesma Boginje Kali' ali nemam herca. Stvarno sam kukavica zesca. zato uvek malo ispitam teren pre nego sto se docepam necega.
 
Горменграст је у једној енциклопедији описан као нешто што није научна фантастика. Пример тога. А јесте нешто друго.
Концепт ми се веома свиђа, а читаћу кад стигнем ;)
 
Горменграст је у једној енциклопедији описан као нешто што није научна фантастика. Пример тога. А јесте нешто друго.
Концепт ми се веома свиђа, а читаћу кад стигнем ;)

ako ako...
nego sta kaze "enciklopedija" - jel barem "fantastika"?
 
Па оне "супернатурална"... знаш оно где убаце фантази, хорор, алегорије...
Мада та ми је књижевна критика некако стерилна. Ја рецимо не мислим да је кључно да ли јунаци имају светлосне сабље, гвозене мачеве или мачеве од композитних материјала, док деле сличан систем вреднсоти.
 
Па оне "супернатурална"... знаш оно где убаце фантази, хорор, алегорије...
Мада та ми је књижевна критика некако стерилна. Ја рецимо не мислим да је кључно да ли јунаци имају светлосне сабље, гвозене мачеве или мачеве од композитних материјала, док деле сличан систем вреднсоти.

ti, naravno, barem nagadjas da mo(nu)mentalno trabunjas?

npr. Gogoljev Nos (mislim da se tako zove prica, davno sam je citala) je Fantastika - "kljasika", kao i Grinov Pacolovac, Birsove price ili price "drugova Markesa i Bohesa"... etc. (namjerno navodim ovakvo "mijesano meso")

ovo sto se danas (a bogumi i jucer) meko korici i prodaje na kamare po aerodromima i cemu, u nedostatku prikladnijeg termina, ponekad tepamo da je EF, SF ili F, najcesce nije ni na nivou "stvaralastva u pokusaju"
upravo zbog te hiperprodukcije krsha i shunda SF i svi ostali F-ovi se od samog pocetka rukama i nogama biju s kritikom za svoje (zasluzeno!!!) mjesto u (barem...) predvorju knjizevnosti
sva sreca pa ce vrijeme neumitno otrijebiti zito od kukolja, kao i obicno
 

Back
Top